Dina

29
Januar

Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić (SDA) u razgovoru za N1 komentarisao je najavu SDA da će putem svojih predstavnika u državnim institucijama pokrenuti pravnu proceduru pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine radi preispitivanja trenutnog naziva entiteta RS.

 

salkic

 

Kako je kazao, SDA već godinama govori o problemima u ovom entitetu kada je u pitanju položaj Bošnjaka.

 

"Nije se puno marilo na ono što smo govorili i probleme sa kojima se susrećemo ovdje. Sada kada mi želimo da pokrenemo inicijativu na bazi Ustava i zakona, sada se podigla prašina. Vjerujemo i ubijeđeni smo da oni koji vrše diskriminaciju nad Bošnjacima i Hrvatima na prostoru ovog entiteta, tu diskriminaciju crpe iz samog naziva entiteta i da odatle polazi čitav taj osjećaj unutar srpskog korpusa da je ovo srpski prostor, srpski entitet i da svi drugi nemaju šta ovdje raditi", kazao je Salkić za N1.

 

Poručio je ne rade ništa što je suprotvno Ustavu i zakonu i da zbog toga ne vide razloga za bilo kakve frustracije.

 

"Ne možete to stavljati u isti koš sa inicijativama da se ova zemlja podijeli, negiranjem Ustav BiH, nepoštivanjima zakona u BiH, to ipak ne ide jedno s drugim. Mi nikoga ne ugrožavamo, ničija prava ne oduzimamo, samo želimo da ostvarimo prava na ovom prostoru. Oni koji imaju malo duže pamćenje i vode evidenciju znaju da smo mi od 2002. godine, a prije toga i 1998. godine, gospodin Alija Izetbegović je pokrenuo proceduru pred Ustavnim sudom BiH, o proglašenju Bošnjaka, Srba i Hrvata na cijelom prostoru BiH. Mi smo od 2002., 2003., pokretali inicijative. Tako je promijenjena himna ovog entiteta, pa više nije himna 'Bože pravde', pa je promijenjen grb entiteta, pa su ukinuti prefiksi 'srpski'. U jednoj fazi 2004./05. razmišljalo se o pokretanju inicijative za promjenu naziva ovog entiteta", naveo je Salkić.

 

Kako je kazao, u tom trenutku dešavali su se ozbiljni procesi u BiH, procesi koji su išli ka integraciji, povezivanju, uspostavi boljih odnosa, pomirenju, zajedničkog života.

 

"Procijenjeno je da u tom trenutku to toliko nije ni važno jer procesi koji se dešavaju dovest će sami do takve jedne situacije u kojoj će i ime doći na red. Međutim, nakon 2006. vlast u ovom entitetu krenula je jednim putem radikalizacije, razvijanja osjećaja u javnosti da je ovaj entitet druga srpska država na Balkanu, krenule su aktivnosti svega što je bosansko, države BiH, negiranja bosanskog jezika pa i negiranja naziva Bošnjaci. Sve smo ovo trpili svih ovih godina računajući i očekujući da će upravo Vijeće za implementaciju mira, OHR i visoki predstavnik reagirati i spriječiti ove stvari. U ovom trenutku kap je prelila čašu i mi smo morali pokrenuti ovu inicijativu da bismo ukazali na ozbiljnost problema sa kojim se susrećemo i ozbiljnost problema koji proizilazi iz naziva entiteta", naveo je Salkić.

 

Kako je kazao, iznenađujuće su izjave visokog predstavnika.

 

"Zbog toga je potpuno za mene iznenađujuće da visoki predstavnik, da Vijeće za implementaciju mira, toliko daju osuđujućih izjava na jednu proceduru koja je predviđena Ustavom i zakonom. Ako oni ovako misle, onda trebaju da stave van snage mogućnosti da se izabrani predstavnici građana obraćaju Ustavnom sudu BiH po bilo kojem pitanju", naveo je Salkić.

 

N1

29
Januar

Općina Srebrenica raspisala je javni poziv za dodjelu stipendija za studente u akademskoj 2018/2019.godini u ukupnom iznosu od 60.000 KM.


- Svake godine Općina budžetom izdvaja određeni dio sredstava za studente. Jedan od kriterija po javnom pozivu je da student ima status redovnog studenta na državnom fakultetu u BiH ili inostranstvu te da ima prebivalište na području Općine - kazao je Feni načelnik Odjeljenja za društvenu djelatnost i javni servis općine Srebrenica Bego Bektić.

Također, kriterij za dodjelu je i da student nije korisnik stipendije po bilo kom drugom osnovu u akademskoj 2018/19.

Visinu i način isplate stipendije utvrđuje načelnik Općine na osnovu rang liste i prijedloga Komisije za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj 2018/2019. godinu.

Rok za podnošenje prijava po javnom pozivu je 25. februar.

 

FENA

29
Januar

Ja sam jutros potpisao nalog za obradu penzija i penzije će biti isplaćene 5. februara za januar. Bit će isplaćene sve penzije, rekao je Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda PIO/MIO

Nalog za obradu penzija za januar danas je potpisan i penzije će biti isplaćene 5. febrauara na razini iznosa utvrđenih iz decembra 2018. godine, potvrdio je za Anadolu Agency (AA) Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda PIO/MIO Federacije BiH.

On je istakao da januarske penzije neće biti uvećane za 3,2 posto kako je to ranije najavljeno, jer odluku nije potvrdila Vlada FBiH, ali da će Fond PIO/MIO FBiH retroktivno, počevši od januara, izvršiti korekciju penzija nakon što Vlada FBiH okonča svoj dio posla.

Penzije za januar dobit će i sve porodice šehida, poginulih boraca, vojni penzioneri kojima sredstva za isplatu obezbjeđuje FBiH kroz budžet, ali kako budžet nije usvojen za 2019. godinu, isplata će se izvršiti na teret Fonda PIO/MIO FBiH.

Kako je rekao Krnjić, odluka je donesena nakon što je postalo jasno da ove sedmice neće biti održana sjednica Doma naroda Parlameta FBiH na kojoj bi bio usvojen budžet FBiH za 2019. godinu, odnosno potvrđen Finansijski plan Fonda PIO/MIO FBiH.

“Uvažavajući to da je situacija sa usvajanjem budžeta i finansijskih planova takva kakva jeste, mi smo u Federalnom zavodu PIO/MIO tražili pravni osnov i odlučili smo se da u skladu sa Zakonom o PIO/MIO FBiH, kojim je definirana naša isplata penzija u mjescu za prethodni mjesec, imamo to. Istovremeno, to postoji i praktično u našem statusu samostalne ustanove kojoj je to posao. Ja sam jutros potpisao nalog za obradu penzija i penzije će biti isplaćene 5. februara za januar. Bit će isplaćene sve penzije. Ostat će nam federalni budžet dužan, ali u njemu su predviđene te obaveze, pa kada budžet bude usvojen, on će taj dug namiriti. I taj dio ćemo isplatiti iz prihoda od doprinosa koje smo prikupili”, rekao je Krnjić.

Inače, penzije u Federaciji BiH prima ukupno 416.828 penzionera.

Najniža penzija, prema podacima iz decembra 2018. godine, iznosila je 348,06 KM, a prosječna 398,97 KM.

29
Januar
U haremu džamije u Čekanićima, naselju udaljenom desetak kilometara od gradskog centra Srebrenika, nalazi se nadgrobni spomenik u obliku stećka. Zbog svog neobičnog izgleda i lokacije na kojoj je postavljen, stoljećima golica maštu brojnih znatiželjnika.
 
Prema usmenoj predaji koja se prenosi s koljena na koljeno, riječ o spomeniku banjalučkom Ibrahim-begu, graditelju džamije u Čekanićima, koja se svrstava među najstarije vjerske objekte u ovom kraju, još iz 16. stoljeća.
 
Rušile noću
 
Prisjećajući se priče koju je još kao dječak čuo od svog djeda, mutevelija u džematu Čekanići Redžo Bešić kaže da je nadgrobni spomenik isklesan od velikog kamena koji je bio na mjestu gdje se trebala graditi stara Čekanićka džamija.
 
- Prije iskopa temelja graditelji su ogroman kamen odgurnuli niz kosinu u potok udaljen nekoliko stotina metara. No, na njihovo veliko iznenađenje, narednog jutra kada su došli na posao, veliki kamen ponovo je bio na mjestu s kojeg su ga dan ranije odgurnuli. Priča je da su vile tokom noći vratile kamen na isto mjesto, a nakon što se ista stvar više puta ponovila, odlučili su temelj džamije pomjeriti nekoliko metara od neobičnog kamena - ispričao nam je Bešić.
 
Prema jednoj od brojnih legendi, Ibrahim-beg se, i nakon što je pomjerio temelj džamije, dugo vremena nadmudrivao s vilama u svojoj namjeri da džamiju sagradi do kraja. Jer, sve što bi on i njegovi pomoćnici mukotrpno tokom dana sagradili, vile bi noću porušile.Uporni i vješti graditelj ipak je uspio nadmudriti vile i gradnju džamije dovesti do kraja, a tokom radova, prema predaji, od velikog kamena koji su nakon uklanjanja nepoznate sile vraćale na isto mjesto, isklesao je sebi mezar i nadgrobni spomenik.
 
Postavio alem
 
- Prilikom klesanja spomenika svojim pomoćnicima je govorio da mu, ako se slučajno dogodi da pogine gradeći ovu džamiju, to bude mezar i da ga ukopaju do samog vjerskog objekta. Na kraju su se njegove slutnje i obistinile. Nakon što je postavio alem na vrhu munare tek sagrađene džamije i klanjao dva rekata namaza, neimar je pao s visoke munare i na mjestu ostao mrtav - kaže Bešić.
 
Prema pričama koje je 84-godišnji Redžo, još dok je bio dijete, čuo od starijih mještana Čekanića, pomoćnici su Ibrahim-bega ukopali pored same džamije i na njegov mezar postavili spomenik koji je sam isklesao.
 
Obnovljena 1984. godine
 
Ovaj neobični spomenik i danas obilaze brojni vjernici i učenjem Fatihe odaju počast neimaru Ibrahim-begu. Prema Bešićevim riječima, Čekanićka džamija, pored koje se nalazi spomenik njenom graditelju, posljednji je put obnovljena 1984. godine, kada je umjesto dotrajale drvene ozidana nova munara. U haremu džamije nalazi se i poznato Šejh-dedino turbe, koje, također, od davnina privlači pažnju brojnih znatiželjnika.
 
 
 
(Hayat/Foto: Arhiva)

Istočna Bosna