Dina
Januar
O Bijelom dugmetu sedamdesetih je godina pričala cijela bivša država, a njihove su pjesme postajale apsolutni hitovi generacije. No nisu svima Dugmići sjeli najbolje
U Jugoslaviji su ‘70-ih i ‘80-ih samo tri čovjeka smjela nositi bijelo odijelo. Bili su to Tito i dva Gorana: Goran Milić i Goran Bregović. Bregović je prvi pokazao kako se od rocka može napraviti industrija, tvornica novca i slave. Šef beogradske milicije mislio je da će koncert Bijelog dugmeta na Hajdučkoj česmi moći osiguravati desetak njegovih ljudi, a na koncert je došlo između 70.000 i 100.000 ljudi...
Nakon Titove smrti 1980. scena je eksplodirala od slobode i kreativnosti kakva nikad prije i nikad kasnije nije viđena. Prljavo kazalište pjevalo je “Ja sam za slobodnu mušku ljubav”, Idoli su bili slavni s “Maljčikima” i “Retko te viđam sa devojkama”, dok je Johnny Štulić punio klubove pjevušeći o Poljskoj. “Gdanjsk osamdesete, kad je jesen rekla ne, Gdanjsk osamdesete, držali smo palčeve. Rudari, studenti, brodogradilište, svi mi... Poljska nije nikad, nije nikad dala kvislinga...”. Njegovi portreti, koje su radili Mio Vesović i Igor CC Kelčec, ušli su u povijest s njim. Nitko ga se nije usudio privesti zbog subverzije, kao što se dogodilo Zabranjenom pušenju, čija je doskočica “crko Maršal” ušla u narodnu predaju pa se i danas koristi kad god crkne neka sprava, dok je stih Bore Đorđevića “za ideale ginu budale” postao poslovica. Novi val, pastirski rok, sve je to povijest, ona prava, velika, koncentrirana, koja se ne zaboravlja, jer utiskuje najdublje pečate. Ukratko, tko nije osjetio duh tog vremena,
ima za čime žaliti... U serijalu “Kultni rock bendovi” donosimo prvi dio priče o čuvenom Bijelom dugmetu, donosimo pozadinu njihova otkazanog koncerta pred Titom i ispovijesti njihovih najbližih suradnika. U sutrašnjem tiskanom broju donosimo veliki specijal o svađama i tajnama u Bijelom dugmetu!
Vodio sam početkom sedamdesetih grupu Time i imali smo ljetne gaže u Baškoj Vodi. Bijelo dugme sviralo je i u Cavtatu. Predložio sam da mi jednom dođemo do njih i oni do nas. Super su odsvirali i drugi dan sam pitao publiku što misli o koncertu. Odgovorili su da su odlični jer se na njihovu muziku može plesati, rekao je Vladimir Mihaljek, jedan od menadžera Bijelog dugmeta.
U Ljubljani su snimili album, a Mihaljek ga je odnio u tadašnji Jugoton, koji ga je izdao. Na tom prvom albumu “Kad bi bio bijelo dugme” naslovnu je fotografiju krasila gospođa raskopčane traper košulje. To nisu htjeli izdati.
- Otišao sam i pronašao neki još, za to doba, skandalozniji. Pokazivao sam im to u Jugotonu i onda su pristali izdati kako smo i zamislili - otkrio je Mihaljek. Dado Topić (69) iz Timea otišao je u vojsku pa je za taj bend uslijedila pauza. Mihaljek se primio Dugmeta, no kad je Topić izašao iz vojske, suradnja je pukla.
- Bregović je tražio da se odlučim hoću li raditi Time ili njih. Meni uvjetovati, koji sam ih stvorio?! A Time mi je najdraža grupa s kojom sam radio - rekao je Mihaljek. Kaže i da se Bijelom dugmetu puno stvari poklopilo.
- Bili su bend koji je svirao Titu u HNK. Nisu ga oni ni vidjeli, no svi mediji, posebno televizija, tad su ih počeli gurati, mislili su da su jako važni. A i muzika koju su svirali je plesna, više narodna nego pravi rock - kaže. No neosporno je da su čak u svoje vrijeme diktirali trendove. Mnogi su gledali što Dugmići rade...
- Bregović me poslije tražio da mu organiziram koncerte u Zagrebu. Rekao sam mu da može, dva u Domu sportova. Zauzvrat sam tražio da mi dođu svirati u Mošu, dakle malu dvoranu. Svidjelo im se to toliko da su ponovili te male dvorane u Beogradu i Sarajevu. No otkad su bili u Moši, počeli su dolaziti bendovi koji prije njih nisu htjeli tamo svirati - objasnio je Mihaljek.Bregović je poslije prepričavao kako je bend postao svjestan enormne popularnosti kad su ih, kako to osnivač benda pamti, doveli u sportsku dvoranu u Novom Beogradu.
- Tad smo zarađivali možda 50 hiljada i mislili kako je to strašno velika lova. Oko nas su se vrtjeli puno, puno veći novci. Šmrkovima su polijevali klince koji su nas došli gledati i tek tad smo shvatili kako smo postali zvijezde - pričao je Bregović. Na binu je iz večeri u večer izlazio karizmatični Željko Bebek (73) odjeven u trapez hlače uglavnom jarkih boja koje je kombinirao s lepršavim košuljama, svilenim maramama i pretjerano ukrašenim sakoima te od glave do pete okićen nakitom. Čim je Bebek zapjevao, publika je pala u delirij! O Bijelom dugmetu sedamdesetih je godina pričala cijela bivša država, a njihove su pjesme postajale apsolutni hitovi generacije. No nisu svima Dugmići sjeli najbolje.
- Nakon deset minuta svirke Bijelog dugmeta Tito je izjurio iz kazališta i pitao: ‘Majku mu božju, pa što je ovo!’ - ispričala je Tereza Kesovija. O toj anegdoti je za srbijanski Nedeljnik pričao i Bregović, potaknut tvrdnjama da je njegov pastirski rock bend dio državnog projekta.
- A to da je Bijelo dugme bilo državni projekt? Sjećam se kad su nas pozvali da sviramo Titu za Novu godinu. Neki unuci Titovi su pjevali: ‘Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac’, pa su doveli taj bend što pjeva tu pjesmu jer su shvatili da drug Tito želi čuti baš to. Ali kako je Tito poslije pet sekundi naše svirke začepio uši, skinuli su nas s bine poslije nekih osam sekundi. Tako da sam najviše deset sekundi svirao kao državni projekt - prepričavao je Bregović.
Čuveni Raka Marić bio im je u početku vozač, asistent, uvijek pri ruci, da bi nakon odlaska Mihaljeka postao menadžer Bijelog dugmeta. Marić se razvijao i rastao s Dugmetom. Bili su tad još dobri.
- Na početku je bila velika disciplina, nikakvih iskakanja, lako je tad bilo s njima. Tek poslije su se odali porocima, alkoholu i drogama, kako koji. Onda je bilo teže, svakakvih nemoralnih ponuda su imali i ne zna se tko je bio luđi. Možda je ‘najveseliji’ bio, danas nažalost pokojni, Goran Ipe Ivandić - prisjetio se Marić. Nije bio s njima kad su trebali nastupati za Tita u HNK.
- Ne sjećam se više tko je stopirao Dugme. Znam da su bili tamo, spremali se izaći na pozornicu, kad ih je protokol zaustavio. Tita nisu ni vidjeli - dodao je. No do danas se ne zna čija priča “drži vodu”. Fenomen benda pripisuje kvaliteti.
- Mislim da je najveći hit bio ‘Hajdemo u planine’. A pjesmu su jedva napravili. Bili smo tad u Zagrebu. Bregović nikako nije mogao smisliti tekst, ništa mu nije išlo i tri dana je mozgao. Došli su mu neki prijatelji u posjet i tad je netko od njih izvalio nešto što mu je poslužilo kao stih. Onda je isti dan napravio valjda najveći hit - rekao je Raka.
(Hayat/Foto: Arhiva)
Januar
Ovim pismom želimo ukazati na kontinuitet Vašeg neprincipijelnog odnosa prema mandatu u Bosni i Hercegovini, kojeg Vam je povjerila međunarodna zajednica
Potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić uputili su otvoreno pismo OHR-u i ambasadorima zemalja članica PIC-a, koje prenosimo u cjelosti:
Poštovani Visoki predstavniče,
Ovim pismom želimo ukazati na kontinuitet Vašeg neprincipijelnog odnosa prema mandatu u Bosni i Hercegovini, kojeg Vam je povjerila međunarodna zajednica.
Svjedočili smo Vašim oštrim i tvrdim stavovima na samu najavu apelacije SDA kojom bi se tražilo da se, u skladu sa zakonskim procedurama, Ustavni sud BiH izjasni o ustavnosti diskriminatornog imena bh. entiteta Republika Srpska. S tim u vezi, na traženje Rusije, zakazana je i vanredna sjednica ambasadora zemalja članica PIC-a.
U reakcijama i zahtjevima za sazivanje sjednice PIC-a tvrdi se da se samom najavom apelacije, kojom bi se tražilo uklanjanje diskriminacije prema nesrbima u entitetu RS, podriva povjerenje među narodima i stabilnost zemlje. Pitamo Vas, i tražimo da javnosti u BiH objasnite kako zahtjev da se otkloni diskriminacija u društvu može podrivati povjerenje među narodima i ugroziti stabilnost u zemlji? Zar ne bi trebalo biti obrnuto, da otklanjanje svih vrsta diskriminacija doprinosi uspostavljanju povjerenja među narodima i čuvanju stabilnosti u zemlji? Ili nam, u stvari, reakcijama i sazivanjem sjednice PIC-a želite poslati poruku da je diskriminacija u entitetu RS za Vas i ambasadora Rusije prihvatljiva praksa, a da bošnjački politički predstavnici ne smiju niti ukazivati na nju, niti pokretati zakonske akcije da se ona dokine?
Bili bismo jako zadovoljni da ste svaki put kada je zaista podrivano povjerenje među narodima i kada se izjavama i konkretnim potezima otvoreno nasrtalo na Dejtonski mirovni sporazum, dovodila u pitanje Bosna i Hercegovina, bh. entitet nazivao „drugom srpskom državom“ itd., reagirali kao što ste reagirali u slučaju najave apelacije za uklanjanje diskriminacije u entitetu RS.
Ali, niste to radili. Naprotiv, Vašim i reakcijama PIC-a, koje su bile blage, bez konkretnih poteza, a često i potpuno izostajale, samo ste dodatno ohrabrili predvodnike politika koje otvoreno rade na razbijanju Bosne i Hercegovine. Vaše blage reakcije i izostanak konkrenih poteza predvodnici destruktivnih politika su očigledno shvatili kao slabost i uzmicanje, kao poruku da mogu nastaviti s politikom etničkog razbijanja BiH, potpomognutom politikama u regiji. Vjerujemo da će i Vaše posljednje reakcije usmjerene prema političkim snagama koje se suprostavljaju takvim destruktivnim politikama shvatiti na isti način – kao znak da mogu nastaviti dalje. Dali ste im povoda za to. Svojim nedjelovanjem, neodlučnošću i politikom ekvidistance i prema graditeljima i rušiteljima BiH, ostavili se prostor za blokadu procesa njenih euro-atlantskih integracija.
Za nas je jako indikativno da je vanredna sjednica PIC-a zakazana na zahtjev ambasadora Ruske Federacije, koji se dan prije sjednice sastao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH, a da je sastanak održan sa istaknutim zastavama Ruske Federacije i bh. entiteta RS, bez državne zastave Bosne i Hercegovine. Istog dana, sastanak sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH održao je i ambasador Republike Srbije, koja je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bile su istaknute zastave Republike Srbije i bh. entiteta RS, bez zastave Bosne i Hercegovine. To nije samo simbolička, nego i suštinska antidejtonska poruka.
Gospodine Inzko,
Istog dana kada ste tvrdo reagirali na najavu inicijative SDA, Milorad Dodik je izjavio da je entitet “RS spreman za otcjepljenje”. Nismo vidjeli Vašu reakciju, niti je zakazana vanredna sjednica PIC-a.
Podsjetićemo Vas na još neke situacije kada je Vaša reakcija i reakcija PIC-a morala biti odlučnija. Sa svime što ćemo navesti jako dobro ste upoznati:
Tražili smo od Vas pomoć da se riješe slučajevi ubistva 13 i ranjavanja 20 povratnika u entitet RS u proteklim godinama, ali odgovora od Vas nije bilo.
Odgovora ni rješenja nije bilo ni kada smo tražili da se riješi pitanje aparthejda u obrazovnom procesu entiteta RS i da se obezbijedi uvažavanje, poštivanje i prihvatanje bosanskog jezika kao nesporne lingvističke i ustavno-pravne činjenice, te da se obezbijedi nastava na bosanskom jeziku.
Tražili smo da reagujete da se ne održi referendum o danu entiteta, koji je izazvao odlazak određenog broja povratnika, zbog straha za sigurnost svojih porodica. I u ovom slučaju Vaša ozbiljna reakcija je, nažalost, izostala.
Tražili smo da se riješi pitanje diskriminacije pri zapošljavanju i da se poštuju ustavne odredbe, ali i na ovaj zahtjev nije bilo odgovora.
Tražili smo da se riješi pitanje primjene neustavnog i nezakonitog Poslovnika o radu Ustavnog suda RS-a, koji praktično sprječava Bošnjake i Hrvate da kroz najvišu sudsku instancu u ovom dijelu Bosne i Hercegovine zaštite svoje nacionalne i druge interese.
Nijemo posmatrate i svakodnevno nazivanje bh. entiteta RS „drugom srpskom državom“, a oni koji zagovaraju separatizam idu samo korak dalje, jer nisu adekvatno sankcionisani.
Niste se usprotivili uspostavljanju zajedničkog nastavnog Plana i programa sa Republikom Srbijom, i uvođenjem lekcija u udžbenike u kojima se afirmativno i relativizirajuće govori o osuđenim ratnim zločincima i zločinima. Vi ste sigurno svjesni da se na ovaj način direktno napada država Bosna i Hercegovina, jer su entiteti obavezni sa svoje planove usklađuju sa državnim zakonima i planovima.
Nijemo posmatrate ili ste „zabrinuti“ zbog provođenja završne faze genocida, koja podrazumijeva veličanje ratnih zločinaca, negiranje zločina i vrijeđanje žrtava. Dozvolili ste Miloradu Dodiku da na Palama otvori studentski dom sa imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića i to bez ikakvih sankcija.
Dodikove najave o otcjepljenju RS iz BiH, kojima on provocira nove sukobe i golgotu svih ljudi na ovim prostorima također ne sankcionirate.
Pored negiranja genocida u „zaštićenoj zoni“ UN Srebrenica, entitetska vlast je dodijelila najviša priznanja presuđenim ratnim zločincima, a Vi ste i dalje samo „zabrinuti“.
Entitet RS se pokušava nametnuti državi BiH kroz donošenje odluka koje nisu u entitetskoj, nego u državnoj nadležnosti – vojna neutralnost, neprovođenje Zakona o odbrani, zaustavljanje NATO puta BiH; prijeti se predstavnicima RS u državnim institucijama sankcijama ukoliko ne budu provodili odluke entiteta, prijeti se demontažom Oružanih snaga BiH. Bez Vaše reakcije.
Entitet RS odbija provesti odluke Ustavnog suda BiH – organizovan je protivustavan referendum i nastavljeno obilježavanje 9. januara kao Dana RS koji je Ustavni sud ukinuo; RS je odbio da provede odluku Ustavnog suda o državnoj imovini. Šutite i na to.
U danima kada se cijeli civilizirani svijet prisjeća žrtava holokausta, HNS i Dragan Čović javno objavljuju da ne priznaju presude Međunarodnog suda u Hagu, na identičan način na koji to čine vlasti entiteta RS, ali i vlasti Republike Srbije. U slučaju HNS-a i Čovića nije bilo ni Vaše poslovične zabrinutosti, a pogotovo Vašeg ili bilo čijeg zahtjeva za vanrednu ili hitnu sjednicu PIC-a.
Na najavu SDA da će uputiti apelaciju Ustavnom sudu da se naziva Republika Srpska unese i “Bošnjačka i Hrvatska”, što je u skladu sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH, vlasti u RS su zaprijetile protivustavnim i antidejtonskim mjerama – postavljanjem policije na entitetsku granicu, odlukama o osamostaljenju RS od BiH. Bez Vaše reakcije, osim na incijativu SDA.
Poštovani gospodine Inzko, cijenjeni ambasadori,
spisak prethodnih primjera na koje niste nikako ili niste ni približno adekvatno reagirali, mogao bi biti višestruko proširen, ali je i ovo sasvim dovoljno da Vam otvoreno uputimo pitanje:
Da li zaista niste svjesni da svojom pasivnošću i nepoduzimanjem svega na što vas Dejtonski mirovni sporazum obavezuje ohrabrujete destruktivne politike usmjerene protiv BiH, koje žele zaustaviti njen euroatlantski put i ovu zemlju postepeno uvesti u stanje potpune nestabilnosti, sa teškim i nepredvidim posljedicama?
Krajnje je vrijeme da, u skladu sa pripadajućim mandatom, obezbijedite odlučno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini, a posebno Aneksa 7. i Aneksa 4.
U skladu sa ovlastima koje ste dobili Dejtonskim mirovnim sporazumom Vaš autoritet je neupitan. Kao što je potpuno jasna i neupitna i Vaša odgovornost – navodi se u Otvorenom pismu potpredsjednice FBiH Melike Mahmutbegović i potpredsjednika RS Ramiza Salkića.
Autor: Fena
Januar
Za uvrštavanje ove inicijative na dnevni red bilo je devet poslanika, sedam - protiv, dok su 53 poslanika bila suzdržana
Većina poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske nije podržala uvrštavanje na dnevni red prijedlog odluke PDP-a o razrješenju Senada Bratića (SDA) s mjesta potpredsjednika skupštine, javlja Anadolu Agency (AA).
Za uvrštavanje ove inicijative na dnevni red bilo je devet poslanika, sedam – protiv, dok su 53 poslanika bila suzdržana.
Prethodno je Edin Ramić, šef Kluba poslanika Zajedno za BiH, rekao je da ih iznenađuje inicijativa PDP-a koja je kratkoročna i populistička.
“Slažem se sa svima koji kažu da ne treba praviti problem tamo gdje ga nema, s druge strane postoje demokratski principi i standardi”, rekao je Ramić i dodao da je u pitanju nepotrebni populizam koji ne može donijeti nekakvu korist stranci koja je predložila inicijativu.
Inicijativa PDP-a bila je odgovor na najavu SDA da će pred Ustavnim sudom BiH tražiti osporavanje imena Republike Srpske.
Na dnevnom redu, po hitnom postupku našli su se prijedlozi zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda te o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u RS-u.
Poslanici su odbili prijedlog Draška Stanivukovića, poslanika PDP-a, da se razmatra o izvještaju Investiciono razvojne banke RS za 2015. godinu.
Nakon usvajanja dnevnog reda počeo je aktuelni čas u Narodnoj skupštini RS.
Januar
aković je trenutno na liječenju u Njemačkoj, a u srijedu bi trebao biti podvrgnut operativnom zahvatu
Švedski Radio Geteborg prenio je apel Facebook grupe “20 kruna za čovjeka” da se Bosanci i Hercegovci s adresom u toj skandinavskoj zemlji odozovu za pomoć Josipu Pejakoviću, doajenu bh. Pejglumišta, koji je već duže vrijeme teško bolestan.
Prema informacijama koje su podijelili članovi te grupe, ali i Facebook stranica Radio Gbg, Pejaković je trenutno na liječenju u Njemačkoj, a u srijedu bi trebao biti podvrgnut operativnom zahvatu.
– Josip je trenutno u bolnici u Njemačkoj, gdje čeka operaciju koja će mu spasiti nogu od amputacije. Socijalno osiguranje koje ima u BiH, nije mu odobrilo plaćanje troškova ove operacije – navedeno je u apelu.
Operacija košta 35.000 eura, a do sada je sakupljeno 15.000. Prema informacijama s Facebook stranica koje prikupljaju pomoć, akcija će trajati do 31. januara, a operaciju će izvršiti čuveni hirurg Milomir Ninković, Sarajlija koji živi i radi u Minhenu, piše Dnevni avaz.
Podsjećamo, Pejaković se prvo liječio u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a sredinom prošle godine, na svoju inicijativu, napustio je KCUS i nastavio liječenje u Zagrebu.
Prema ranije objavljenim informacijama, Pejaković je imao složenu operaciju na abdomenu, što je prouzrokovalo niz drugih problema u vezi sa srcem.
Mnogi bh. građani u dijaspori, ne samo u Švedskoj, jučer su se na ovim stranicama raspitivali na koji način i oni mogu pomoći Pejakoviću. Brojni su i komentari u kojima je izražena ogorčenost što Bosanci i Hercegovci moraju novac za liječenje sakupljati na ovaj način.
– Pa, državo, dokle ćete srozavati ljudski rod? Dokle ćete ignorirati one kojima je vaša pomoć prijeko potrebna? Sramota! Zar čovjeku koji je toliko dao BiH, treba na ovaj način sakupljati pare? Naravno, učinit ćemo to, ali je to jad i bijeda – jedan je od komentara na vijest o akciji za pomoć Pejakoviću.
