Oboje smo na birou i 145 maraka dječijeg dodatka su sva primanja koja imamo
Brojne reakcije izazvala je „Avazova“ priča o prvoj Romkinji u klupama Osnovne škole „Husein ef. Đozo“ Almedini Seferović. Ova djevojčica, uprkos tome što živi u kontejneru bez struje i vode i do škole svakodnevno pješači po tri i po kilometra, u knjižicu niže samo petice.
U Podhranjenu kod Goražda Kenti Seferović i Alisa Kratovac te djeca Almedina, Almedin, Anjur, Benjamin i Arman žive u deset kvadrata.
– Vidite kako su loši uvjeti, pogotovo sad zimi, kad je u pitanju kupanje, čišćenje, pranje garderobe. Pored kontejnera imamo mali potok gdje perem veš, na šporetu ga osušim da bi Almedina mogla svaki dan uredna i čista krenuti u školu. Kupamo je vani, u banjici. Duša me boli kad vidim da moja Almedina piše zadaću ispod ove baterije, jer ovo nam je jedino osvjetljenje. Sad u martu i Almedin će u predškolsku – priča nam Almedinina majka Alisa Kratovac.
Najprije su bili smješteni na spratu nekadašnje škole, ali nakon što je Almedina pala sa stepeništa i teško se povrijedila, odlučili su se iseliti u drvenu baraku koju su izgradili u neposrednoj blizini. Prije godinu i po su dobili kontejner.
– Oboje smo na birou i 145 maraka dječijeg dodatka su sva primanja koja imamo. Tu su nam i hrana, higijena i pelene, pa da nema dobrih ljudi ne bismo mogli opstati. Neki ljudi su nam donijeli garderobu, sredstva za higijenu, jedan čovjek je obećao i nešto hrane. Tražimo i posao. Ako ne mogu ja, jer za mjesec ću se poroditi, može Kenti. Nema školu, ali ima iskustvo za svašta nešta pa bi mogao u komunalnom raditi da ne zavisimo i ne tražimo čitav život od nekoga – dodaje Alisa.
Almedina već pet mjeseci trenira u Karate klubu „Holiday“. Zahvalna je upravi kluba koja ju je oslobodila troškova. Želi se upisati i u mekteb te trenirati i rukomet.
Pomoć u rješavanju stambenih problema porodice Seferović obećao je gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović, koji je Almedini uručio novčanu pomoć za nastavak njenog školovanja.
Ramović kaže da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH odobrilo 200.000 KM za rekonstrukciju objekta bivše škole u Podhranjenu.
– Projekt je ovih dana na reviziji i onda raspisujemo javni poziv. U novoj zgradi smještaj će dobiti četiri porodice, a uvjeti će biti veoma dobri – kazao je Ramović.
U objekt nekadašnje škole u Podhranjenu prve romske porodice smještene su prije više od deset godina, ali je on u međuvremenu toliko devastiran da su bolji uvjeti u kontejnerima postavljenim pored.
POMOĆ DOBRIH LJUDI
Alisa kaže da su je prijatelji već kontaktirali tražeći načina kako da im pomognu. Zbog toga su otvorili račun na koji se mogu uplatiti sredstva za pomoć ovoj porodici. Račun broj 1322602015443424 otvoren je kod NLB banke na ime Alisa Kratovac.
Autor: Dnevni avaz
Odgovori na dodatnih 655 pitanja iz Upitnika Evropske komisije su utvrđeni i usuglašeni u tijelima Mehanizma koordinacije, a u toku je potvrda posljednjih usuglašenih odgovora na svim nivoima vlasti nakon čega slijedi njihovo prevođenje i redaktura.
Potvrđeno je to danas Feni u Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine te su dodali da je prije dostavljanja odgovora Evropskoj komisiji potrebno integralnu verziju odgovora da potvrde sve vlade i Vijeće ministara BiH.
Direkcija za evropske integracije procjenjuje da je riječ o oko 2.600 stranica teksta odgovora i oko 1.450 stranica pratećeg materijala u vidu zakona, podzakonskih akata i ostalih dokumenata.
Međutim, kada će cjelokupan posao biti do kraja završen odnosno kada će odgovori biti potvrđeni u svim vladama i u Vijeću ministara BiH, Direkcija ne može procijeniti jer to ovisi o procedurama na svim nivoima vlasti, ali očekuje se vrlo skoro dostavljanje odgovora Komisiji.
Evropska komisija je BiH dostavila 655 dodatnih pitanja što predstavlja 20 posto pitanja iz Upitnika dostavljenog u decembru 2016. godine, a sličan omjer dodatnih i pitanja u Upitniku imale su i države u regiji.
Najviše dodatnih pitanja, njih 106, odnosi se na politički kriterij, dok je u ekonomskom kriteriju Evropska komisija postavila 33 dodatna pitanja.
Slijede ih poglavlje 19. Socijalna politika i zapošljavanje (43), poglavlje 14. Transportna politika (38), te poglavlje 24. Pravda, sloboda i sigurnost (36). Uz ova pitanja Evropska komisija dostavila je dodatna pitanja i za ostalih 30 poglavlja pravne stečevine EU.
Iz Direkcije podsjećaju da paralelno s tim procesom institucije u BiH učestvuju u nizu misija stručnih procjena po pojedinačnim oblastima, a nalazi tih misija su, također, relevantni izvor informacija Evropskoj komisiji za pripremu Mišljenja, kao i informacije relevantnih međunarodnih institucija te civilnog društva.
- Radi se o sveobuhvatnom procesu koji ima za cilj pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji, a u kojem će Evropska komisija dati detaljnu analizu stanja u zemlji i ocjenu spremnosti da se pređe u narednu fazu odnosa sa EU - pojašnjavaju za Fenu u Direkciji.
Nakon što finalizira Mišljenje Evropska komisija će to mišljenje dostaviti Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije koje će razmotriti Mišljenje i jednoglasno odlučujući donijeti odgovarajući zaključak koji na političkom nivou treba da potvrdi i Evropsko vijeće.
Politički predstavnici u BiH više puta su najavljivali da bi BiH trebala u ovoj godini dobiti status kandidata za članstvo na šta BiH čeka već skoro tri godine od kako je zvanično predat zahtjev za članstvo polovinom ferbuara 2016. godine.
Dvije godine kasnije, krajem februara 2018. godine, dostavljeni su odgovori Evropskoj komisiji na 3.242 postavljena pitanja iz Upitnika EK, a polovinom juna 2018. godine BiH je dobila 655 dodatnih pitanja.
FENA
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović boravit će u službenoj posjeti Briselu 29. i 30. januara.
Članovi Predsjedništva BiH sutra će se susresti s Federicom Mogherini, potpredsjednicom Evropske komisije i visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u 15.00 sati.
Radni doručak s Johannesom Hahnom, komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, bit će održan u srijedu u 09.00 sati.
Istoga dana članovi Predsjedništva BiH imat će susret s predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom, koji je najavljen za 11.00 sati, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Na robi jedna cijena, a na kasi druga. Pokušao sam vratiti artikl s računom neposredno nakon kupovine, ali imaju takvu politiku da ne vraćaju novac nakon što je izdat račun. Samo zamjena, iako nisam čak ni napustio objekt, niti je otvoren artikl. Lijepo sam objasnio radnici da piše druga cijena, ali bezuspješno.
Ovo je samo jedan od brojnih komentara nezadovoljnih kupaca, objavljenih na društvenoj mreži jednog trgovačkog centra u Sarajevu.
Pretrpani žalbama
Nažalost, ovo nije usamljen slučaj. Udruženja za zaštitu potrošača u posljednje su vrijeme pretrpana žalbama prevarenih kupaca.
Naglašavaju i da se dešava da su cijene neuredno postavljene, pa kupci ne mogu odgonetnuti koliko zapravo košta koji proizvod. Sve se radi da bi se potrošač zbunio i da ne bi primijetio prevaru. To nam je potvrdio i Edin Pašić iz Udruženja za zaštitu potrošača Kantona Sarajevo.
– Potrošačima savjetujemo da dobro pogledaju cijene na polici i na kasi. Kada uoče ovakav slučaj, ne smiju prešutjeti, jer će na prevaru nasjesti neko drugi. Potrošači moraju znati da je ovo klasična prevara, jer se krši Zakon o zaštiti potrošača – istakao je Pašić.
Prema njegovim riječima, ova pojava toliko je raširena da je u pojedinim firmama postala nezvanična poslovna politika.
– Kada ih kupci uhvate u laži, prodavači se najčešće pravdaju da se radi o grešci, ali to uglavnom nije tačno. I to rade ne samo veliki trgovački centri nego i manje trgovine, pa kome ova bahatost prođe, dobro i jeste – naglašava Pašić.
Nema prepreke
Najčešće na prevaru nasjedaju penzioneri, ali i oni koji kupuju više stvari, pa im je teško odmah uočiti različitu cijenu.
– Starijima je teško dok stoje u redu na kasi da uzimaju naočale i upoređuju cijene. Kupci moraju znati da takav proizvod mogu vratiti. Apsolutno nema prepreke da im prodavači ne vrate novac. Potrošači imaju pravo i da se žale tržišnoj inspekciji ako to primijete – dodao je Pašić.
BiznisInfo