Dina

01
Februar
Napetost i uslovljavanja sastavni su dio bh. političke scene koji govori o stvarnoj posvećenosti nekim drugim ciljevima, kaže analitičar Adnan Huskić
 
predsjednistvo bih tusk
 
Nakon što su se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine vratili iz posjete Briselu, ključne riječi koje se vežu uz njihovu posjetu su opredijeljenost i zajednički stav.
 
 
Evropska unija (EU) je njihov cilj, no, stav bh. lidera je jedno, a stanje na terenu drugo. Sve ono oko čega se spore i što je suštinski evropski put – zakoni, formiranje vlasti i reforme – daleko je od koordinacije, upozoravaju analitičari i teško da će s riječi preći i na djela.
 
Za šefa Delegacije EU Larsa-Gunara Vigemarka (Lars-Gunnar Wigemark) bilo je impresivno svjedočiti tome kako su tri nova člana Predsjedništva BiH, kako kaže, ostavila po strani svoje razlike i dogovorila koordinirane pozicije.
 
Pohvalnim su stavove članova Predsjedništva BiH ocijenili i u EU, te izrazili želju da Bosnu i Hercegovinu vide u svom članstvu, kao i da do kraja godine žele vidjeti napredak.
 
Tako su se članovi Predsjedništva u BiH vratili opredijeljeni sa zajedničkim stavom da žele kandidatski status, koji bi, prema najavama, mogao da se desi već u novembru.
 
Ali, do tada, kako su i sami priznali, treba formirati vlast, izmijeniti Izborni zakon, dostaviti odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika EU… Posljednje je u finalnoj fazi, kazao je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda.
 
“Ona se trenutno prevode. Konsenzusom je došlo do tog rješenja. Kad se prevedu na engleski i tri jezika oni će ići na potvrdu na sve nivoe vlasti”, riječi su Bevande.
 
Ipak, iza optimistične najave stoji manje popularan podatak da se na ovaj korak čekalo sedam mjeseci, mada su i tada bh. vlasti, podsjetimo, bile i optimistične i opredijeljene.
 
Uprkos optimizmu, komesar za proširenje EU Johanes Han (Johannes Hahn) kazao je kako samo dostavljanje odgovora ne znači i dobijanje kandidatskog statusa. Istovremeno je upozorio da se retorika podjela ili bilo kakve inicijative koje ometaju put zemlje ka EU moraju izbjegavati. Upravo to pokazuje da potezi koje lideri u BiH povlače ne idu u skladu sa onim što se iskazuje pred međunarodnim zvaničnicima.
 
Napetost i uslovljavanja sastavni su dio bh. političke scene koji govori o stvarnoj posvećenosti nekim drugim ciljevima, kaže analitičar Adnan Huskić.
 
“Kad kažete jesu li političari u BiH posvećeni tome da idu u EU, velika većina, ako ne i svi, reći će da jesu, da je to strateški cilj BiH… Sa druge strane, uvijek ima ono ali – ali pod određenim uslovima, ali ne može se dirati ovo, ali neka se shvati da je to kompleksna država sa kompleksnim sistemom odlučivanja… Dakle, mi imamo situaciju da to što se deklarativno svodi na primaran ili strateški cilj on to nije – jedini strateški cilj u BiH je ostati na vlasti ili doći na vlast”, ocjenjuje Huskić.
 
Huskić tezu potkrepljuje time što napredak uslovljavaju bilo političkim funkcijama, bilo prihvatanjem ili neprihvatanjem određenih dokumenata, te što nema stvarnih reformi koje bi u praksi potkrijepile ono što se govori.
 
Sličnog je stava i analitičar Srećko Latal. Vlasti u BiH, kaže, nemaju niti jedan izgovor da ne rade, ali zato kreiraju atmosferu u kojoj je javnosti dovoljno to što su se zajedno pojavili i nisu izazvali incident.
 
“Sve ove političke krize koje vidimo u posljednje vrijeme, sve je evidentnije da su one gotovo namjerno izazvane kako bi se skrenula pažnja javnosti u BiH sa puno bitnijih pitanja kao što je životni standard, zapošljavanje kao što su ekonomski, socijalni programi. Nema baš nikakvog razloga zbog kog to političke stranke koje su u procesu formiranja vlasti ne urade”, navodi Latal.
 
Na fabrikovanje kriza i zapaljivu retoriku upozorilo je nedavno i Vijeće za implementaciju mira u BiH. Pozvali su političare da se “suzdrže od daljih polarizirajućih poteza i retorike, te da se konstruktivno uključe u formiranje vlasti na svim nivoima kako bi zemlja krenula naprijed”.
 
Ipak, još iz Brisela čule su se stare teze, poput one da nema formiranja vlasti bez prihvatanja Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), ili da zbog činjenice da je Bosna i Hercegovina kompleksna zemlja ne može se insistirati na individualnim pravima, već se moraju poštovati kolektiviteti, što se kosi i s praksom EU, ali i presudom Suda za ljudska prava u Strazburu.
 
Zemlja će ipak morati da se suoči s realnošću, ističu analitičari, te će političari morati prestati da pokušavaju u EU uvesti bosanska pravila, umjesto da prihvate ona Evropske unije, na šta je nedavno upozorio i specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda (Cristian).
31
Januar
Sjednica Predsjedništva SDA je počela u 14 sati, ali nakon četiri i po sata zasjedanja još nije okončana. Konferencija za medije koja je zakazana u 17:30 sati je otkazana.

Potpredsjednik SDA Edin Ramić kratko se obratio prisutnim novinarima pročitavši dosadašnje zaključke sa višesatnog zasjedanja. 

"Izvinjavamo se. Nismo planirali da ćemo ovako dugo razmatrati tačke dnevnog reda", kazao je na početku.

On je kazao da SDA smatra da je neophodno poduzeti odlučne i konkretne mjere za poboljšanje položaja Bošnjaka i Hrvata na području entiteta Republika Srpska u skladu sa ustavnom odredbom o konstitutivnosti svih naroda na svakom dijelu BiH. 

"Diskriminaciju i očigledno aparthejd koji je ostvaren kroz uporno decenijsko djelovanje vlasti RS-a, pasivnost OHR-a od entiteta RS je stvorio crnu rupu na mapi ljudskih prava na tlu Evrope u 21. stoljeću. Bošnjacima se ne dopušta da koriste ustavom zagarantovano pravo na naziv vlastitog jezika, vlast RS dodjeljue odlikovanja presuđenim ratnim zločincima, odbija proevesti odluke Ustavnog suda, a evidentna je i diskriminacija u zapošljavanju Bošnjaka i Hrvata u javnim preduzećima RS-a", naveo je Ramić.

Ako se ne promjeni odnos vlasti u RS-u, kazao je Ramić, prema pravima Bošnjaka i Hrvata ovlašteni predlagači iz SDA će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH ili će biti pokrenut postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu kako bi se u naziv entiteta Republika Srpska unijela imena i ostalih konstitutivnih naroda.

"Reakcija Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira (PIC) na najavu da će SDA podnijeti apelaciju kojom se traži uklanjanje diskriminacije u entitetu RS paradigma je kompletnog odnosa međunarodne zajednice prema antidejtonskom i protuustavnom djelovanju", pročitao je Ramić.

 
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba


Odnos PIC-a u kojem se odgovornost vještački raspoređuje po nepravednoj matrici tri stane omogućuje sistem diskriminacije Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS, smatraju u SDA.

"Iskustva su pokazala da oštre osude i izražavanje zabrinutosti samo ohrabruju destruktivne sile koje ugrožavaju mir u BiH. OHR i PIC moraju pokrenuti i ispuniti obaveze iz mandata koji im je povjeren, između ostalog, ugrožavanje mira", navodi se u zaključku sjednice.

Na sjednici Predsjedništva SDA razgovaralo se i o imenovanju Gordane Tadić za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

"Imenovanje Gordane Tadić na poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH dovršen je proces protuustavnog odstranjivanja Bošnjaka sa čelnih pozicija u pravosuđu. 
Kada je obavljala funkciju v.d. glavnog tužioca zaustavljen je proces sankcionisanja odgovornih za neustavni referendum povodom obilježavanja 9. januara kao Dana RS-a i otpočeo je proces masovnog hapšenja i procesuiranja komadanata Armije RBiH kako bi se napravio vještački etnički balans u procesuiranju ratnih zločina. To su očigledno bile glavne reference i zasluge za imenovanje Gordane Tadić na ovu poziciju."

SDA će tražiti temeljitu reformu pravosuđa BiH kao i transformaciju VSTV-a i njegovih nadležnosti kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosudni sistem.

"Negiranje pravosnažnih presuda MKSJ u Deklaraciji HNS-a predstavlja još jedan nasrtaj na istinu o agresiji na BiH, uvredu žrtava i pokušaj da se revidira historija. Ničijim odbacivanjem ne mogu se promjeniti historijske činjenice i presude MKSJ. Korak ka izgradnji povjerenja predstavljalo bi odricanje HNS-a od naslijeđa UZP-a koji je kako je presuđeno imalo za cilj stvaranje etnički čistog entiteta. HNS-ov poziv na administrativno teritorijalno prekrajanje BiH predstavlja svjesno otežavanje dijalogu potrebnog za provođenje reforme Izbornog sistema."

SDA je pozdravila normalizaciju procesa pregovaranja o definisanju postizbornih koalicija. 

 
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba


"Procese pregovaranja je potrebno ubrzati kako bismo što prije formirali vlade na svim nivoima. Vlade trebaju predvoditi stranke koje su pobijedile na izborima i koje predstavljaju pretežnu volju birača", naveli su. 

Na sjednici Predsjedništva SDA je zaključeno da se na primjeru Kantona Sarajevo "može vidjeti kakvu štetu može proizvesti koalicija zbira izbornih gubitnika." 

"Populizam, demagogija, nekompetentnost i pretvaranje politike u reality show jedino je što građani mogu očekivati kada se umjesto onih kojima su dali povjerenje, poput Semira Efendića koji je osvojio preko 30.000 glasova, naprave vještačke koalicije i na čelne pozicije imenuju kandidati koji su na izborima osvojili desetorostruko manje glasova. Jedina “vizija” koju iskazuje populističke koalicije je osveta izbornim pobjednicima, kroz najavu smjene direktora javnih kantonalnih preduzeća po kriteriju stranačke pripadnosti. Direktorima nisu usvojeni izvještaji za 2017. godinu, mada su upravo u 2017. godini napravili izvanredne rezultate i preduzeća-gubitaše vrijednim radom pretvorili u uspješne kolektive. Nakon Odluke Ustavnog suda kojom se proglašava nenadležnim u vezi sa apelacijom Kluba zastupnika SDA po pitanju Uputstva CIK-a, SDA će nastaviti sudjelovati u izboru delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH u skladu sa osporenim uputstvom koje je privremenog karaktera. Međutim, kod usvajanja izmjena Izbornog zakona u vezi sa izborom delegata, SDA će insistirati isključivo na izmjenama koje su u skladu sa odredbama Ustava FBiH", naveo je Ramić iz dosadašnjih zaključaka.
 
IB.com/Klix.ba
31
Januar

oznati srebrenički aščija Omer Spahić jutros je umro u 79. godini. Dženaza i ukop rahmetli Omera obavit će se u subotu u njegovom rodnom Kozluku kod Zvornika, odakle je 1968. godine sa suprugom Džemilom došao u Srebrenicu, gdje su više od pola stoljeća hranili građane i posjetioce ovog grada.

 

873x400 1Omer i Džemila Spahić


U Srebrenicu su se vratili 1999. godine, kada su bošnjački funkcioneri počeli raditi u općinskoj administraciji i više od godinu spremali hranu.

Godinu kasnije ulaze u posjed svoje kuće, koju je obnovio i ponovo otvorio aščinicu.

Kod Omera i Džemile hranili su se svi diplomatski predstavnici u BiH, koji su nakon rata dolazili u Srebrenici. Tu je ručala i jordanska kraljica Nur, koja je bila oduševljena njihovim specijalitetima.

Kada su ih stigle godine i snaga počela izdavati, zatvorili su poznatu aščinicu „Kod Omera“,a prije tri godine otišli su u penziju. Teško im je padalo što su morali svaki dan ispred radnje vraćati dugogodišnje stalne mušterije.

Radeći pola vijeka u aščinici, školovali su sina i kćerku, koji su otišli svojim putem i ne žele nastaviti roditeljsku tradiciju.

31
Januar

Šta još BiH može ponuditi istraživanjima svemira? Imamo na primjer iskustva sa rupama u budžetima koja bismo možda mogli primijeniti na crne rupe u svemiru, ali i iskustva s rupama na putevima širom BiH

mujo kuje

I dok misterij rupe koja se iznenada pojavila u Velikom parku u Sarajevu nije ni blizu rješenja osim što je ograđena kako neko u nju u međuvremenu ne bi upao i našao se u nekoj drugoj dimenziji, a tvor iz okoline Rame kojeg su uhvatili pod sumnjom da se radi o misterioznom Džudžanu smišlja kako da zatraži azil u Njemačkoj, Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Ugovoru o načelima kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i korištenju svemira, uključujući i Mjesec i druga nebeska tijela.

Spomenuti prijedlog za „priključenje BiH svemirskim integracijama“ našao se kao peta tačka dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH, dok su se teme kao što su IPA Fondovi našli kao tačka šest, Informacija o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata je razmatrana kao 10., stanje finansiranja sporta bilo je tačka 15, Informacija o konkurentnosti ekonomije u BiH 17, a Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2019 – 2021. godine razmatran je kao 21. tačka dnevnog reda i dalje da ne nabrajamo.

„Provukle“ su se i neke odluke o imenovanjima i istecima mandata u Institucijama BiH i zahtjevi za zanavljanje radnih mjesta u Ministarstvu finansija i trezora BiH, a pod tekućim pitanjima razmatrao se i iznos toplog obroka uposlenim u Institucijama BiH. Ali, šta je sve nabrojano spram veličine svemira u koji se Bosanci i Hercegovini, prvi put nakon pjesme „Mujo kuje konja po Mjesecu“ i službeno mogu zaputiti?

Naravno da pristupanje međunarodnom Ugovoru koji godinama postoji i definiše brojna bitna pitanja nije ništa loše, naprotiv, potrebno je i jedna je od međunarodnih obaveza BiH kao članice UN-a, ali kad samo ovlaš pogledamo kakve sve probleme imamo u BiH, ne može a da nam ne bude tragikomično da se usred svega toga i to pod visokom tačkom 5 odlučuje upravo o uključivanju BiH u istraživanje svemira i sve ono što je svjetlosnim godinama daleko od naše stvarnosti.

Jedini dio gdje se možda konkretno možemo uključiti jeste onaj koji kaže kako se „Ugovorom astronauti smatraju “poslanicima čovječanstva” te propisuju dužnosti država članica da pruže pomoć astronautima ako u slučaju nezgode slete na teritoriju njihovih država ili otvoreno more.”

Znači, pristupanju ovom Ugovoru tačno bi se trebalo zbati kako da postupamo u slučaju da neki astronaut padne na primjer u Glamoč kako je to problematizirano u jednoj od brojnih šaljivih diskusija na društvenim mrežama koje su uslijedile po objavljivanju vijesti, a što je, priznaćete, veoma bitno.

Kada je potpisnik ovih redova nekako smjestio astronauta u predio Glamoča, odjednom je razloga za smijeh bilo sve manje: S obzirom na (ne)naseljenost krajeva od Glamoča, preko Bosanskog Grahova pa do Drvara, ukoliko bi astronaut recimo došao s Marsa, ne bi primijetio neku veliku razliku! „Atmosferu Marsa“ uzrokovalna je prvo ratnim pustošenjima, a onda i poratnom bezperspektivnošću i depresijom koja je povratnike posljednjih godina počela da tjera nazad u mjesta u koja su bili izbjegli.

Šta još BiH može ponuditi istraživanjima svemira? Imamo na primjer iskustva sa rupama u budžetima koja bismo možda mogli primijeniti na crne rupe u svemiru, ali i iskustva s rupama na putevima širom BiH, tako da bi se vjerovatno našli neki načelnici spremni da hrabro kroče gdje nijedan načelnik prije njih nije kročio i već pred naredne lokalne izbore odluče da asfaltiraju neku od crnih rupa u svemiru.

Neki od konzorcija već su spremni i aplicirati i preuzeti posao okončanja radova na „Death Staru“, ali je navodno Darth Vader zabrinut nedavnio objavljenim rezultatima Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2018. godinu prema kojima smo ponovo dobili ocjenu 38, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije, i nalazi se na 89. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Indonezijom, Šri Lankom i Svazilendom.

S druge strane, Jean-Luc Picard navodno velike nade polaže u Federaciju…

U međuvremenu su članovi Predsjedništva BiH bili na razgovorima u Briselu, poslije sastanka su nam raščupani i sa zavrnutim nogavicama i kravatama „na stranu“ obećali još jedno tradicionalno dobijanje kandidatskog statusa, ovaj put za novembar ove godine, ali kako stvari stoje, trenutno su nam veće šanse za dobijanje kandidatskog statusa za Andromedu neg’ za Evropsku uniju…

ALMIR PANJETA

Istočna Bosna