oznati srebrenički aščija Omer Spahić jutros je umro u 79. godini. Dženaza i ukop rahmetli Omera obavit će se u subotu u njegovom rodnom Kozluku kod Zvornika, odakle je 1968. godine sa suprugom Džemilom došao u Srebrenicu, gdje su više od pola stoljeća hranili građane i posjetioce ovog grada.
Omer i Džemila Spahić
U Srebrenicu su se vratili 1999. godine, kada su bošnjački funkcioneri počeli raditi u općinskoj administraciji i više od godinu spremali hranu.
Godinu kasnije ulaze u posjed svoje kuće, koju je obnovio i ponovo otvorio aščinicu.
Kod Omera i Džemile hranili su se svi diplomatski predstavnici u BiH, koji su nakon rata dolazili u Srebrenici. Tu je ručala i jordanska kraljica Nur, koja je bila oduševljena njihovim specijalitetima.
Kada su ih stigle godine i snaga počela izdavati, zatvorili su poznatu aščinicu „Kod Omera“,a prije tri godine otišli su u penziju. Teško im je padalo što su morali svaki dan ispred radnje vraćati dugogodišnje stalne mušterije.
Radeći pola vijeka u aščinici, školovali su sina i kćerku, koji su otišli svojim putem i ne žele nastaviti roditeljsku tradiciju.
Šta još BiH može ponuditi istraživanjima svemira? Imamo na primjer iskustva sa rupama u budžetima koja bismo možda mogli primijeniti na crne rupe u svemiru, ali i iskustva s rupama na putevima širom BiH
I dok misterij rupe koja se iznenada pojavila u Velikom parku u Sarajevu nije ni blizu rješenja osim što je ograđena kako neko u nju u međuvremenu ne bi upao i našao se u nekoj drugoj dimenziji, a tvor iz okoline Rame kojeg su uhvatili pod sumnjom da se radi o misterioznom Džudžanu smišlja kako da zatraži azil u Njemačkoj, Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Ugovoru o načelima kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i korištenju svemira, uključujući i Mjesec i druga nebeska tijela.
Spomenuti prijedlog za „priključenje BiH svemirskim integracijama“ našao se kao peta tačka dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH, dok su se teme kao što su IPA Fondovi našli kao tačka šest, Informacija o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini u vezi s povećanim prilivom migranata je razmatrana kao 10., stanje finansiranja sporta bilo je tačka 15, Informacija o konkurentnosti ekonomije u BiH 17, a Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2019 – 2021. godine razmatran je kao 21. tačka dnevnog reda i dalje da ne nabrajamo.
„Provukle“ su se i neke odluke o imenovanjima i istecima mandata u Institucijama BiH i zahtjevi za zanavljanje radnih mjesta u Ministarstvu finansija i trezora BiH, a pod tekućim pitanjima razmatrao se i iznos toplog obroka uposlenim u Institucijama BiH. Ali, šta je sve nabrojano spram veličine svemira u koji se Bosanci i Hercegovini, prvi put nakon pjesme „Mujo kuje konja po Mjesecu“ i službeno mogu zaputiti?
Naravno da pristupanje međunarodnom Ugovoru koji godinama postoji i definiše brojna bitna pitanja nije ništa loše, naprotiv, potrebno je i jedna je od međunarodnih obaveza BiH kao članice UN-a, ali kad samo ovlaš pogledamo kakve sve probleme imamo u BiH, ne može a da nam ne bude tragikomično da se usred svega toga i to pod visokom tačkom 5 odlučuje upravo o uključivanju BiH u istraživanje svemira i sve ono što je svjetlosnim godinama daleko od naše stvarnosti.
Jedini dio gdje se možda konkretno možemo uključiti jeste onaj koji kaže kako se „Ugovorom astronauti smatraju “poslanicima čovječanstva” te propisuju dužnosti država članica da pruže pomoć astronautima ako u slučaju nezgode slete na teritoriju njihovih država ili otvoreno more.”
Znači, pristupanju ovom Ugovoru tačno bi se trebalo zbati kako da postupamo u slučaju da neki astronaut padne na primjer u Glamoč kako je to problematizirano u jednoj od brojnih šaljivih diskusija na društvenim mrežama koje su uslijedile po objavljivanju vijesti, a što je, priznaćete, veoma bitno.
Kada je potpisnik ovih redova nekako smjestio astronauta u predio Glamoča, odjednom je razloga za smijeh bilo sve manje: S obzirom na (ne)naseljenost krajeva od Glamoča, preko Bosanskog Grahova pa do Drvara, ukoliko bi astronaut recimo došao s Marsa, ne bi primijetio neku veliku razliku! „Atmosferu Marsa“ uzrokovalna je prvo ratnim pustošenjima, a onda i poratnom bezperspektivnošću i depresijom koja je povratnike posljednjih godina počela da tjera nazad u mjesta u koja su bili izbjegli.
Šta još BiH može ponuditi istraživanjima svemira? Imamo na primjer iskustva sa rupama u budžetima koja bismo možda mogli primijeniti na crne rupe u svemiru, ali i iskustva s rupama na putevima širom BiH, tako da bi se vjerovatno našli neki načelnici spremni da hrabro kroče gdje nijedan načelnik prije njih nije kročio i već pred naredne lokalne izbore odluče da asfaltiraju neku od crnih rupa u svemiru.
Neki od konzorcija već su spremni i aplicirati i preuzeti posao okončanja radova na „Death Staru“, ali je navodno Darth Vader zabrinut nedavnio objavljenim rezultatima Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2018. godinu prema kojima smo ponovo dobili ocjenu 38, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije, i nalazi se na 89. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Indonezijom, Šri Lankom i Svazilendom.
S druge strane, Jean-Luc Picard navodno velike nade polaže u Federaciju…
U međuvremenu su članovi Predsjedništva BiH bili na razgovorima u Briselu, poslije sastanka su nam raščupani i sa zavrnutim nogavicama i kravatama „na stranu“ obećali još jedno tradicionalno dobijanje kandidatskog statusa, ovaj put za novembar ove godine, ali kako stvari stoje, trenutno su nam veće šanse za dobijanje kandidatskog statusa za Andromedu neg’ za Evropsku uniju…
ALMIR PANJETA