Bijeljinska policija je saslušala snimatelja i fotografa Nidala Šaljića koji je autor nekoliko dokumentarističkih projekata o logorima iz proteklog rata na prostoru Republike Srpske. On i njegova advokatica ovo smatraju sprečavanjem objavljivanja istine.
Šaljić je u izjavi za Al Jazeeru Balkans rekao da je bio iznenađen kada je zaprimio poziv na saslušanje, nemajući uopće predstavu zašto je pozvan. Naime, saslušan je kao svjedok o NN osobama koje su osumnjičene za neovlašteno snimanje poljoprivrednog dobra koje se nalazi na području bivšeg logora Batković u Bijeljini.
Za njegovu advokaticu Jovanu Kisin Zagajac je posebno sporno to što je pozvan na saslušanje u svojstvu svjedoka, a ne u svojstvu osumnjičenog. Kao razlog zašto je to sporno istakla je to što svjedok i osumnjičeni imaju različita prava.
"Kako ne bi ostvario prava koja ima kao osumnjičeni, prije svega pravo na odbranu i pravo da se brani šutnjom, događalo se da se novinari pozovu u svojstvu svjedoka kako bi odgovorili na pitanje šta su oni to ustvari skrivili, šta su to uradili, odnosno da svjedoče sami protiv sebe. To je zabranjeno Zakonom o krivičnom postupku", ukazala je Kisin Zagajac.
Ovakva pojava je sve učestalija u Republici Srpskoj, a akteri ovog slučaja smatraju da je cilj spriječiti objavljivanje istine. Saslušavanje u svojstvu svjedoka, a ne osumnjičenog, shvatili su kao svojevrsnom porukom.
Ovo se dogodilo uprkos tome što je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima omogućeno da se objavljuju snimci koji su od općeg i javnog, društvenog interesa, a advokatica Kisin Zagajac je naglasila da priča o logorima to jeste.
"Ne postoji zakonska prepreka da se s javne površine snima objekat, a čime se neće ugroziti proizvodnja, poslovna tajna ili interes privrednog subjekta koji u tom objektu", zaključila je u izjavi za Al Jazeeru Balkans.
Nisu izostale reakcije na ovaj slučaj. Publicista Jusuf Trbić, koji živi u Bijeljini, mišljenja je da je ovo put ka verbalnom deliktu. Reagirao je i direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić.
"Ovo je još jedan od oblika negacije zločina, ovaj put nastojanjem da se ušutkaju svi oni koji govore o zločinima iz perioda od 1992. do 1995. Progon neistomišljenika, posebno novinara, koji se provodi u manjem bh. entitetu, pokazuje da moramo učiniti sve da bi rad upravo ovih mladih ljudi doživio internacionalizaciju, ali i zaštititi osnovna prava na slobodu mišljenja, rada i djelovanja", poručio je Kulanić.
Napomenuo je da je Memorijalni centar Sarajevo štampao, organizirao i prikazao Šaljićevu izložbu o logorima u Bosni i Hercegovini upravo u Prijedoru.
Za direktora Memorijalnog centra Sarajevo je spomenuto saslušanje pokazatelj da vlasti i institucije RS-a, za koje naveo da su presuđene za genocid i zločine protiv čovječnosti, ne žele odreći, niti ograditi od zločina koje su počinili 90-ih godina prošlog stoljeća.
