Dina
Maj
Danas je Prvi maj - Neki na proteste, neki na roštilj
Širom svijeta danas se obilježava Praznik rada, 1. maj.
Na današnji dan 1886. godine održane su demonstracije radnika u Chicagu, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a pet njih je osuđeno na smrt.
Devetnaesti vijek bio je obilježen iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12, pa čak i 18 sati, kako za odrasle tako i za djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uslove rada i života. Štrajkački pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u.
Oko 40.000 radnika protestovalo je u Chicagu 1. maja 1886. godine, ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 odmora i 8 kulturnog obrazovanja. Policija je trećeg maja intervenisala i ubila nekoliko demonstranata, a ranila oko 50 radnika. Brojni demonstranti su uhapšeni, a vođe su izvedene pred sud. Petoro ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.
Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.
Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.
Zbog kasnijih povezivanja sa jednopartijskim sistemom i boljševičkim komunizmom, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na septembar.
Nakon pada bloka jednopartijskih režima, Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta.
Sindikati metalaca i trgovine danas će u glavnom gradu BiH održati protestne šetnje.
Većina građana će danas Prvi maj obilježiti na raznim izletištima uz tradicionalni roštilj.
April
Ćamil Duraković: Rezolucija o Srebrenici će biti usvojena 220 posto, Isakovo puhanje nije za Srebrenice
Predstojeće glasanje o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a i politička kriza koju Milorad Dodik izaziva samo su neke od tema o kojima je u novom izdanju Klix Studija govorio potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Ćamil Duraković.
VIDEO LINK: https://youtu.be/IEHj1CHr60Y?si=xs7qQ9JcMDIcT62B
Usljed rastuće zapaljive retorike kaže da je kod povratnika prisutna zbunjenost, ali i strah.
Navodi da ljudi iz straha napuštaju svoje domove u RS-u, odlaze u drugi entitet ili u inostranstvo.
Ovakva retorika će izazvati i ekonomski problem za BiH. Kaže da je upoznat sa slučajevima da dijaspora odlučuje otkazati put u BiH zbog straha od neizvjesnosti.
Saopćenja spornog sadržaja
Stava je da Dodik ne razmišlja o Srbima koji ne žive u, recimo, Banjoj Luci.
"Dodik ne razmišlja o Srbima na području Federacije BiH, ili Srbima koji iz Istočnog Sarajeva rade u Sarajevu. Njega ne zanima hoće li oni imati otplatiti ratu kredita", rekao je Duraković.
Istakao je da se Srbi zbog Dodikove retorike ne osjećaju lagodno.
"Nije isto Srbinu u Kladnju ili Banjoj Luci", rekao je.
Stava je da političari moraju paziti šta govore u javnom prostoru.
"Vidjeli ste ova neka okupljanja koja su meni suvšna. Sjećate se protesta 'Granica postoji' pa su neka udruženja iz Sarajeva htjela da se skupe s druge strane linije razgraničenja ne misleći da mi duboko u teritoriji entiteta živimo i da nam takva pomoć ne treba", rekao je govoreći o efektima etničkih okupljanja.
Zabrinula su ga, kaže, sumnjiva saopćenja koja izdaju pojedina udruženja, a u kojima se govori o ratu i mobilizaciji.
"Ovo vrijeme smuntnje daje prostora politikantima da destabilizuju stvari", rekao je.
Komentarisao je i skup koji je održao federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, a što je izazvalo brojne reakcije.
Porodica Isak je prethodno posjetila Memorijalni centar Srebrenica, a na fotografijama se našao i Duraković.
Ističe da nije bio upoznat sa dolaskom porodice Isak taj dan, ali i da mu je Ramo prijatelj.
"Riječ je o ministru unutrašnjih poslova FBiH. Sa aspekta institucionalne saradnje mi imamo odličnu saradnju. Ti skupovi vjerovatno imaju motiv i u jednom momentu je navodno bio skup promocije neke pjesme, a onda je objavljennaziv 'Domovina te zove'. Možda je on patriota, ne ulazim u to, ali sam skretao pažnju da te poruke prijetnji naprave problem. Dodik je kao izgubljen čovjek duboko u šumi koji galami da mu neko pruži ruku da se vrati. Svako ko mu u ovom momentu pruži ruku je saveznik", rekao je.
Istakao je da Isaka poštuje kao ministra, ali i da mu neke stvari nisu jasne poput davanja populističkih izjava.
Duraković također kaže da je protivnik pompeznog ulaska pod rotacimama u Memorijalni centar.
"Srebrenica je drugi sentiment, puhanje po Smetovima je druga priča, a priča da u Srebrenciu neko prolijeće ko u filmovima, to nije priča za Srebrenicu", kaže Duraković.
O dočeku koji je Isak priredio pripadnicima FUP-a koji su bili privedeni u sklopu akcije "Black Tie 2" kaže da smatra da o tome sud trebaju dati građani FBiH.
Negiranje genocida
Kazao je i kako se osjeća kao preživjela žrtva genocida kada se genocid negira te podsjeća da ni ranije rezolucije o genocidu nisu promijenile živote žrtava, ali i da ova posljednja može pokazati stav svijeta nasparam politike negiranja.
"Ovdje se ne pokušava zauzeti politički stav da je bio genocid nego da se poštuju sudske presude", rekao je i dodao da ne shvata zbog čega je sad nastala pompa.
Srbiji će, dodaje, biti teško te će usvajanjem rezolucije Srbiji biti sužen prostor za negiranje gencoida.
Iako politički vrh Srbije o genocidu govori kao o "velikom zločinu", rekao je da se, sve i da je to tačno i da sudske presude nisu dokazale da je počinjen genocid, zločinci ne bi trebali veličati.
"Ali evo, da je veliki kako oni kažu onda su ljudi koji leže u zatvoru za taj veliki zločin veliki zločinci čiji murali ne trebaju da budu širom Banje Luke i Beograda. Oni moraju da se ograde od toga ako žele vlastitom narodu dobro", rekao je.
Na pitanje koliko je uvjeren da će rezolucija o Srebrenici biti usvojena kaže da su 220 posto šanse da rezolucija bude usvojena.
Govorio je i o političkoj situaciji u BiH u kontekstu negiranja genocida.
"Politika negiranja nije više politika. Uporno guranje prsta u oko preživjelim je dodatno opterećenje da vas vrijeđaju i žive, a mrtve svakako, znate da licitiraju brojevima te ovoliko je ubijeno te onoliko", ističe Duraković.
Ruka Dodiku
Smatra da su pregovori s Dodikom nemogući, ali i da bi mu opet pružio ruku da je ispoštovao obećanje koje je dao.
Podsjetio je da je Dodik kazao da će dati dva i po miliona KM za projekte za bošnjačku i hrvatsku zajednicu.
"Baška sad što negira i vrijeđa, to je jedno. Drugo je politička laž. Sjednemo za stol, dogovorimo nešto i onda ti slažeš. Onda on proziva druge da lažu", navodi.
Kaže da u BiH ne postoji politička ličnost za kojom bi se narod digao i branio njene interese.
"U zabludi je svako ko misli da bi za njim krenuo 100.000 ljudi", rekao je i dodao da su potrebe ljudi drugačije.
Iako se govori o pucanju državne koalicije, stava je da ona postoji sve dok Vijeće ministara radi.
"To je na nivou politike izjava, suštinski imaju svoje minsitre, Vijeće ministara. Ne vidim ja da se to raspada", rekao je.
Govorio je i o odazivu na skup bošnjačkih političara koji je sazvao ministar vanjskih polosva BiH Elmedin Konaković, a kojem se odazvao.
Stava je da taj skup ne može u ravan sa skupovima koje sazivaju Vučić i Dodik.
"Bio je to sastanak lidera bošnjačkih stranaka. Ja saa govorio o jednoj temi - kako vi govorite o jedinstvu kada u Srebrenici ne možete kandidovati jednog kandidata", istakao je.
Načelnik Srebrenice
Dodao je da taj skup ne daje alibi velikosprskim politikama.
Na kraju je kazao i za koga smatra da bi bio najbolji kandidat za načelnika Srebrenice te istakao da se nada da će doći do dogovora probosanskih stranaka koje će ponuditi jednog kandidata.
Za njega je u ovom momentu najbolji kandidat Hamdija Fejzić.
"Ovdje nije stvar biti mlad i lijep. Čovjek je bio zamjenik načelnika, ima to neko iskustvo, ja samo govorim o iskustvu i spremnosti da se o toj vatri gori", rekao je Duraković koji je bio načelnik Srebrenice.
Istakao je optimizam da će biti postignut dogovor oko jednog kandidata i naglasio da će taj čovjek imati njegovu podršku, ma ko bio.
Kazao je i da smatra da će stvari u BiH nakon usvajanja rezolucije biti drugačije, ali u pozitivnom smislu.
"Ne postoje objektivne mogućnosti da dođe do nasilja ili rata", rekao je i dodao da je razlog taj jer ne postoje mehanizmi.
Gostovanje Ćamila Durakovića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
April
Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić je govorila na UN-ovoj panel diskusiji, prilikom čega je obrazložila zašto je važno podržati rezoluciju, kojom bi se obilježio međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Kroz suze je ispričala ko je ona i koga je sve izgubila u genocidu, zatim se osvrnula na podatke do kojih je došlo udruženje.
"Prema našoj evidenciji, ubijeno je 10.701 osoba, ubijali su bebe koje su tek rađale, ubijali su starce, žene, 1.042 maloljetne djece, ubijali su i sve su to uradili za osam dana, samo zato što su bili muslimani", kazala je.
Osvrnula se na to koliko je sama brutalnost zločina šokirala majke i preživjele žrtve genocida.
"Na početku mi majke nismo mogle vjerovati da su mogli ubiti tolike ljude i narod, sakupiti i zatrpati u velike masovne grobnice. Mislile smo da su ljudi živi, čekale i nadale se da će doći, međutim kongresmen američki nam je saopćio da su svi mrtvi, a nama je ostao cilj da pronađemo kosti svoje djece, da ih dostojanstveno sahranimo, a da zločinci izađu pred lice pravde", kazala je.
Govorila je o tome kako je bilo živjeti nakon ovog ogromnog zločina koji se dogodio Bošnjacima Srebrenice te je istaknula ponos zbog toga što su uprkos svemu majke uspjele odgojiti djecu koja ne mrze.
"Cilj nam je bio odgojiti djecu bez mržnje i osvete, naša djeca nisu napravila nijednu osvetu, naša djeca su se školovala, završila dobre škole, umjesto mržnje i osvete, naša djeca su inžinjeri, profesori, govore nekoliko jezika, e to je ponos majki Srebrenice, kako smo uspjele da odgojimo svoju djecu iako smo istjerani, protjerani na ulicu", rekla je Subašić.
Prisjetila se toga koliko joj je bilo teško kada je pronašla dvije kosti najmlađeg sina: "S bolom legnem s bolom ustanem pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?", zapitala se, navodeći da mnoge majke nisu uspjele naći ni jednu jedinu kost.
Na samom kraju, Subašić je naglasila da vlast u RS-u nije dobra i da svi građani u tom entitetu nemaju ista prava, ali kaže kako su obični ljudi dobri i nažalost izmanipulisani.
"Obični narod srpski je dobar i oni ne znaju pravu istinu. Djeca ne znaju pravu istinu. Želim da naša djeca budu u miru, da ne dožive ono što su prethodne generacije. Želim da moja unučad imaju prijatelje Srbe, Hrvate, Jevreje i Rome, što više budu sarađivali bit će vrjedniji i bolji", kazala je.
Također je apelovala na članice UN-a da glasaju za rezoluciju, a onima koji to ne žele uraditi poručila je da će tako "sebe i svoju zemlju gurnuti u nešto što je netačno i da ne pripadaju čovječanstvu".
April
Obraćanje Emira Suljagića u UN-u o genocidu u Srebrenici: Mi znamo ko je povukao obarač i gdje
U Ujedinjenim nacijama danas je upriličena panel diskusija posvećena obilježavanju genocida u Srebrenici, a na kojoj se obratio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, koji je među onima koji su preživjeli genocid.
Obraćanje Suljagića je uslijedilo nakon uvodnih riječi bh. ambasadora u UN-u Zlatka Lagumdžije. Suljagić se na početku prisjetio upravo samog genocida i činjenice da ga je preživio.
"Kada smo izašli iz šuma istočne Bosne u julu 1995., niko nam nije vjerovao. Naše priče su bile tako užasavajuće, tako nezamislive da su svi izabrali da nam ne vjeruju. Da horor bude još gori, najstrašnije u cijelom sukobu jeste da su posmrtni ostaci žrtava tako temeljito uništeni. Iznova su ekshumirani i ukopani na više od 2.900 kilometara kvadratnih. Te pojedinačne masovne grobnice često su sadržavale samo jednu kost ili fragment jedne kosti žrtve", ukazao je.
Napomenuo je i objasnio koliko je bilo mukotrpno dokazati da se u Srebrenici desio genocid.
"U proteklih 29 godina morali smo ponovo dokazati svaki detalj našeg iskušenja. No, to smo učinili najsofisticiranijim naučnim metodama. Srebrenica je bila i ostala mjesto za korištenje vodećih metoda DNK identifikacije u cilju dokazivanja genocida. Pomoglo nam je to što su počinitelji dokumentirali svoja djela, uvjereni da neće biti kažnjeni", naglasio je.
Kako je izjavio Suljagić, mi znamo ko je povukao obarač i gdje, ko je upravljao teškom mehanizacijom i kada, gdje je došlo gorivo potrebno za prijevoz žrtava do mjesta ubistva i naknadnog prijevoza posmrtnih ostataka.
"Mi smo to dokazali i sve dokumentovali", dodaje.
Osvrnuo se i na ulogu majki više od 8.000 ubijenih muškaraca u nastojanju da se genocid dokaže.
"Majke su prelazile stotine kilometara da bi pred sudovima, u stranim država i na stranim jezicima, svjedočile o ubistvu njihove djece. Sinovi su svjedočili tome da ih je otac posljednji put potapšao po ramenu, suočivši se s onima koji su naredili ili izvršili masovna ubistva. Predugo je izgledalo kao da se svađamo da dokažemo našu ljudskost, a posebno ljudskost onih koje smo izgubili. Ponekad se činilo kao da moramo dokazati da oni uopće postojali, da ih volimo i da su nas voljeli", kazao je.
Istakao je šta bi trebalo značiti odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici.
"Sjećati se i odati počast Srebrenice za nas je priznanje vremena kada nam je uskraćena ljudskost. To je da prepoznamo naporan put koji smo morali preći. Obavezujemo se da ćemo potvrditi naše ljudsko dostojanstvo i naše pravo na sjećanje i tugu. Naša borba traje do danas. I dalje se borimo za narativ kako bi osigurali da Srebrenica ne bude potisnuta na marginu historije", rekao je Suljagić.
Također se prisjetio da je prije 25 godina stajao ispred osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, potpuno uvjeren da neće preživjeti taj susret.
"Danas, na samom mjestu našeg susreta, stoji Memorijalni centar Srebrenica čiji sam direktor dok Mladić sjedi u zatvorskoj ćeliji. Njegova vlast je ugašen, ostavljena da se utapa u sjećanju na užas njega i njegovih saradnika. Počinitelji ostaju zarobljeni u prošlosti, progutani u svojim mržnjama. I dalje se drže svojih mračnih, destruktivnih vrijednosti, odbijajući da priznaju našu čovječnost i karakterišući genocid nad nama kao čin oslobođenja", dodaje.
Prema njegovim riječima, nikada se nije odustalo od borbe, bez obzira na izglede. Spomenuo je i rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju će razmatrati Generalna skupština UN-a, a čija je suština da obilježavanje godišnjice ovog genocida bude međunarodnog karaktera.
"Niko nam 1995. nije vjerovao da imamo šansu. Ipak, danas govorim pred UN-om, pred svijetom, uoči prijedloga za usvajanje rezolucije o međunarodnom obilježavanju genocida u Srebrenici. Naše prisustvo ovdje, fizički i simbolički, kulminacija je napora cijele generacije u posljednje tri decenije", naveo je.
Pozvao je na dolazak u Srebrenicu i da se time dozvoli da se sjećanje na ubijene, kako je poručio, preobrazi u život.
Nakon Suljagića, obratila se predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić koja je poručila da je "običan srpski narod dobar i da ne zna pravu istinu" .
