Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Dejtonskim mirovnim sporazumom je predviđen kontinuitet pravnih propisa Republike Bosne i Hercegovine, sve dok Parlamentarna skupština BiH po nekom pitanju ne odluči drugačije

Pismo koje je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik uputio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu ne predstavlja stav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, niti odslikava zvaničnu politiku Bosne i Hercegovine.

Pismo se može posmatrati jedino i isključivo kao pojedinačni stav Milorada Dodika, saopćeno je iz kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića.

Ističe se da je u pismu izneseno nekoliko proizvoljnih i netačnih ocjena.

– Navedeno je da 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine nije „regulisan bilo kakvom relevantnom odlukom kao praznik“, što je netačno.

Dejtonskim mirovnim sporazumom je predviđen kontinuitet pravnih propisa Republike Bosne i Hercegovine, sve dok Parlamentarna skupština BiH po nekom pitanju ne odluči drugačije. Budući da to do danas u slučaju zakona o praznicima nije urađeno, moraju se primjenjivati zakoni koji su važili u Republici Bosni i Hercegovini. To znači da se 1. mart zakonski obilježava kao Dan nezavisnosti, a 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. To je svojom odlukom 2017. godine potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Stoga nepriznavanje ovih praznika predstavlja kršenje zakona – ističe se u saopćenju iz Kabineta Džaferovića.

U pismu je navedeno i da Bosna i Hercegovina nije donijela „nikakvu odluku o učlanjenju u NATO-u“.

– I to je netačno. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 28. septembra 2005. godine Zakon o odbrani, u čijem članu 84. se jasno i precizno navodi: „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktrivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a“.

Također, u junu 2009. godine, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je uime Predsjedništva BiH podnio generalnom sekretaru NATO-a zahtjev za prijem Bosne i Hercegovine u Akcioni plan za članstvo (MAP), podsjećaju iz Kabineta člana Predsjednišva BiH Šefika Džaferovića.

IB.com/Fokus.ba

Cijenim Vas i Vašu politiku koja ide za tim da se ne miješa u unutrašnje stvari drugih zemalјa i to što podržavate doktrine patriotizma u cijelom svijetu

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik uputio je pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu u kojem ga obavještava da Srbi kao konstitutivni narod u BiH, Republika Srpska kao enitet i on lično 25. novembar ne doživlјavaju Danom državnosti BiH.

Dodik je uputio pismo Trumpu nakon što je dobio njegovo pismo povodom praznika, 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

– Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH želim da Vas obavijestim da Srbi kao konstitutivni narod u BiH, Republika Srpska kao enitet i ja lično ovaj dan ne doživlјavamo Danom državnosti, niti je taj dan regulisan bilo kakvom relevantnom odlukom kao praznik. Druga dva naroda unutar BiH taj praznik baštine iz vremena komunizma, dok ga Srbi ne doživlјavaju praznikom – navodi Dodik u pismu.

Dodaje da je “toj konfuziji umnogome, nažalost, doprinijela stara američka administracija, oglušujući se po tom pitanju na stav Republike Srpske i srpskog naroda, bez koga se u BiH ne mogu donositi nikakve odluke, pa ni proglašavati i nametati državni praznici”.

– Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH želim da Vam prenesem moje namjere na građenju iskrenih i uspješnih odnosa sa SAD-om, lišenih bilo kakvih spekulacija. Cijenim Vas i Vašu politiku koja ide za tim da se ne miješa u unutrašnje stvari drugih zemalјa i to što podržavate doktrine patriotizma u cijelom svijetu. Takođe želim da Vam prenesem da se zalažem za što skorije pristupanje BiH Evropskoj uniji, i da nikakva odluka o učlanjenju u NATO nije donesena, jer se ja i Republika Srpska zalažemo za vojnu neutralnost. Kao što znate, NATO se duboko miješao u rat u BiH i bombardovao Srbe u Republici Srpskoj – navodi se u Dodikovom pismu predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Autor: Fena

Novi saziv Predstavničkog doma konstituira se nakon Općih izbora održanih u Bosni i Hercegovini proteklog mjeseca

Novoizabrani poslanici položili su zakletvu na konstituirajućoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je u toku, u Sarajevu.

Tekst zakletve glasi: „Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zakona, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i ravnopravnost naroda i građana koji u njoj žive“.

Novi saziv Predstavničkog doma konstituira se nakon Općih izbora održanih u Bosni i Hercegovini proteklog mjeseca.

Na sjednici su dosad uručeni certifikati poslanicima te imenovana Privremena mandatno-imunitetska komisija koja je Predstavničkom domu predložila da verificira danas mandate 95 poslanika koji su potom svečano položili zakletvu. Predstoji izbor rukovodstva Doma i radnih tijela.

Ovaj Dom ima 98 poslaničkih mjesta, ali dvoje novoizabranih, Lidija Bradara i Mijo Krešić, nisu prisustvovali sjednici, dok Mirsad Zaimović nije predao izjave o prihvatanju ili odbijanju mandata te izjavu o prijemu uvjerenja.

Prema broju osvojenih mandata na Općim izborima, 12 političkih subjekata participirat će u naredne četiri godine u novom sazivu.

Od ukupno 98 mjesta, najviše, 27, osvojila je Stranka demokratske akcije. Koalicija koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica BiH ima 16 mjesta, koliko i Socijaldemokratska partija BiH.

Naredna po broju osvojenih mandata je Demokratska fronta – Građanski savez, sa deset mjesta, dok će Savez za bolju budućnost BiH imati osam, a Naša stranka šest poslanika.

Po četiri mandata pripadaju Nezavisnom bloku i Pokretu demokratske akcije, po dva Narodu i pravdi, političkom subjektu A-SDA i koaliciji Hrvatsko zajedništvo HDZ1990-HSPBiH-HNL

Jedno mjesto u Predstavničkom domu osvojila je i Laburistička stranka BiH.

Izabrani članovi Doma iz Stranke demokratske akcije su: Miralem Galijašević, Melika Mahmutbegović, Sebija Izetbegović, Denijal Tulumović, Eldar Čomor, Adnan Efendić, Osman Ćatić, Husein Rošić, Mirsad Peco, Asim Kamber, Asim Sarajlić, Suad Kaknjo, Mirsad Zaimović, Ibrahim Zukić, Belma Pojskić, Hamdija Abdić, Salmir Kaplan, Senad Mašetić, Rahim Gadžić, Mirza Ganić, Edita Mazić, Samira Begić, Salko Bukvarević, Adisa Kokić – Hinović, Salko Zildžić, Kenela Zuko, Ismet Osmanović.

Poslanici iz Socijaldemokratske partije BiH su: Mujo Hasić, Nijaz Helez, Zlatko Ercegović, Damir Mašić, Senaid Begić, Hasan Muratović, Nedžad Šećić, Elvir Karajbić, Irfan Čengić, Albin Muslić, Meliha Bijedić, Jasmina Zubić, Lana Prlić, Mile Atlagić, Mira Grgić, Ivan Boban

Koaliciju koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH, HSS, HKDU, HSP-HNS, HSP DR AS, HDU BiH, HSS SR), u naredne četiri godine će zastupati: Dario Knezović, Marinko Čavara, Stanko Musa, Lidija Bradara, Ivica Pavković, Jelka Milićević, Marijan Klajić, Mladen Bošković, Petar Galić, Josip Martić, Boris Marjanović, Ante Baković, Delfa Dejanović, Ivan Musa, Mijo Krešić, Goran Opsenica.

Poslanici iz Demokratske fronte – Građanskog saveza su: Samer Rešidat, Nihad Čolpa, Ahmed Džubur, Alma Kratina, Bahrudin Šarić, Zeid Mujić, Hajrudin Žilić, Dževad Adžem, Mustava Hrvić, Mara Đukić.

Iz redova Saveza za bolju budućnost BiH, članovi su: Mirsad Kacila, Zlatko Kravić, Sanela Prašović – Gadžo, Azra Hadžić Bećirspahić, Faika Mujanović – Glamočanin, Adin Huremović, Šemsudin Kavazović, Munib Jusufović.

Našu Stranku će zastupati: Sabina Čudić, Nasiha Pozder, Amela Kuskunović, Sanela Klarić, Mirsad Čamdžić, Miomirka Melank, a Pokret demokratske akcije: Elzina Pirić, Safer Demirović, Azmir Husić, Husein Topčagić.

Nezavisni blok čine: Eldin Vrače, Elmedin Voloder, Dženana Hodžić, Amer Obradović, dok su članovi Doma iz A SDA Irfan Durić i Tahir Nuhić.

Hrvtasko zajedništvo HDZ 1990 – HSPBiH – HNL zastupaju Boro Krišto i Luka Faletar, Narod i pravdu Nermin Muzur i Goran Akšamija, dok je poslanik Laburističke stranke BiH Mirvet Beganović.

USVOJEN DNEVNI RED

Predsjedavajući Edin Mušić je na kraju stavio na glasanje dnevni red kakav je ranije dostavljen, s odvojenim izjašnjavanjem o predsjedniku i dopredsjednicima Doma. Ukupno 51 zastupnik je glasao za, jedan je bio suzdržan, a jedan protiv. SDA i HDZ nisu ni htjeli glasati. Time je usvojen dnevni red.

Potom je jednoglasno imenovana Mandatno-imunitetska komisija.

Stručnjaci UKC RS istakli su da se broj oboljelih od karcinoma testisa udvostručio u posljednjim decenijama, a da je karcinom prostate najučestaliji karcinom kod muškaraca starije životne dobi

Povodom obilježavanja mjeseca novembra kao mjeseca borbe protiv karcinoma testisa i karcinoma prostate stručnjaci Univerziteskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) ukazali su danas na potrebu samopregleda i pregleda radi ranog otkrivanja bolesti, javlja Anadolu Agency (AA).

Na konferenciji za novinare u UKC RS Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS, istakao je da je konferencija organizovana kako bi ukazali da postoje teška oboljenja reproduktivnih organa kod muške populacije i da treba da rade samopreglede i preglede ukoliko posumnjaju na oboljenje.

Dušan Todić, specijalista urolog iz Klinike za urologiju UKC RS, rekao je da karcinom testisa spada u relativno rijetke neoplazme, međutim u zadnjih nekoliko decenija broj novooboljelih se udvostručio.

“U odnosu na ukupan broj malignih oboljenja kod muškaraca, on je zastupljen jedan do dva odsto, a najčešće obojevaju muškarci od 15. do 35. godine. Karcinom prostate se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, iznad 60 ili 65 godina i nalazi se na prvom mjestu po učestalosti javljanja, a na drugom mjestu po stopi mortaliteta ili smrtnosti”, kazao je Todić.

Prema njegovim riječima, kod karcinoma testisa najvažniji simptom je bezbolna kvržica na testisu koja može biti veličine zrna graška ili veća, a samopregled je potreban jednom mjesečno. Kod uznapredovale bolesti simptomi mogu biti i bolovi u donjem dijelu trbuha, otoci donjih ekstremiteta, kašalj, krv u ispljuvku…

“Kada je u pitanju karcinom prostate, simptomi nisu specifični pošto se radi o spororastućem tumoru, najčešće je u pitanju učestalo mokrenje, oslabljen mlaz mokraće, a u uznepredovalom stadijumu bol u kičimi, zglobovima, abdomenu”, kazao je Todić.

Istakao je i da godišnje u RS od karcinoma testisa oboli 30 do 50 muškaraca, a od karcinoma prostate 250 do 350.

Radmila Rašeta, specijalista onkolog iz Klinike za onkologiju UKC RS, istakla je da je tumor testisa jedini tumor koji je potencijalno izlječiv kada je bolest metastaska za razliku od drugih malignih bolesti.

“Kad je bolest lokalizovana mogućnosti za izlječenje su 95 odsto što je u onkologiji impozantan primjer, a kada je bolest metastaska mogućnost potpunog izlječenja oboljelog je oko 80 odsto”, naglasila je Rašeta.

Zoran Šišić, iz neformalnog udruženja građana “Super brke”, istakao je da je osnovni cilj udruženja podizanje svijesti o muškom zdravlju, raku testisa i prostate.

“Cijeli mjesec imali smo niz aktivnosti, svi koji su raspoloženi mogu da nas podrže na kolektivnom fotografisanju ‘super brka’ a organizovaćemo humanitarnu aukciju fotografija od čega će se novac usmjeriti za pomoć dvojici oboljelih”, kazao je Šišić.