Dina
Novembar
Kamberović je mišljenja da je sasvim logičan završetak te priče bio "da se Srbija, na neki način, upozori i skrene pažnja na to barem da je neophodno suočiti se sa zločinima
Predsjednik Udruženja za modernu historiju i profesor na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Husnija Kamberović je izjavio za Fenu da je Evropska unija i od ranije stajala na stanovištu da je važno suočiti se sa tamnim stranama prošlosti i da se zapravo svi koji žele napredak u Evropu moraju suočiti sa svojom prošlošću i njenim tamnim stranama.
Kamberović je ovo kazao zamoljen da prokomentira informaciju da su poslanici Evropskog parlamenta, u okviru rasprave o Izvještaju o napretku Srbije, usvojili amandman slovenačkog zastupnika Igora Šoltesa o Srebrenici, u kojem se između ostalog navodi da “Parlament žali zbog ponavljenog poricanja genocida u Srebrenici od strane nekih srpskih zvaničnika” te naglašava da je “priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU”.
Kamberović je mišljenja da je sasvim logičan završetak te priče bio “da se Srbija, na neki način, upozori i skrene pažnja na to barem da je neophodno suočiti se sa zločinima koji su počinjeni u ime Srbije i u ime srpskoga naroda, kako bi Evropa mogla ići dalje”.
– Genocid u Srebrenici je stvarno više nesporna činjenica, ne samo zbog toga što je i Međunarodni sud donio presude u kojima se zaključuje da je u Srebrenici počinjen genocid, nego zapravo imamo na desetine i stotine knjiga koje to pokazuju, svjedočanstava, priznanja, snimaka, fotografija itd. Zapravo je, ja mislim, rezolucija u formi amandmana koja je barem donesena u Evropskom parlamentu, jedan pokazatelj za sve nas na Balkanu da se mi, ukoliko stvarno želimo ići dalje, ukoliko želimo prihvatiti evropske vrijednosti, moramo součiti i otarasiti svoje tamne prošlosti – smatra Kamberović.
Dodaje da, ukoliko tu prošlost budemo nosili sa sobom, “zapravo ona će nas stalno vući nazad i ne možemo imati normalan put u Evropu bez tog suočavanja sa činjenicama”.
Kamberović smatra da bi Srbiji doista bilo puno lakše ukoliko bi se s tom činjenicom suočila i na temelju toga gradila dobrosusjedske odnose sa BiH.
Autor: Fena
Novembar
Kupimo djeci najljepši poklon, topao dom i porodično okruženje
Bliži se vrijeme praznika, vrijeme za porodicu, ljubav i darovanje. Poklonimo radost za praznike onima kojima je najviše potrebna – djeci. bez roditeljskog staranja. Kupimo im najljepši poklon, topao dom i porodično okruženje.
Hope and Homes for Children organizacija u novembru mjesecu pokrenula je humanitarnu akciju s ciljem prikupljanja sredstava za kupovinu kuće u Sarajevu za 12 mališana bez roditeljskog staranja koji bi dobili svoj dom i priliku da odrastaju u okruženju koje će im pružiti više ljubavi, razviti osjećaj pripadnosti, uticati na razvoj vještina i imati stimulativno djelovanje.
Uplate možete izvršiti na:
Transakcijski račun:
ZiraatBank BH d.d.
1860001008397086
Uz naznaku svrha uplate: “Za Mali porodični dom”
Foreign currency account:
ZiraatBank BH d.d. Zmaja od Bosne 47c
IBAN: BA391860001608397085
SWIFT: TZBBBA22
Purpose of payment: “For Small family home”
Ovim putem želimo Vas ljubazno zamoliti, da pomognete ovu humanitarnu akciju i pridružite nam se u prikupljanju sredstava.
Unaprijed zahvalni, Hope and Homes for Children u BiH!
Novembar
Forbesova lista najbogatijih ljudi na svijetu ažurirala je najnovije podatke za 2018. godinu.
Na listi i dalje vodi Jeff Bezos (54), osnivač Amazona, tvrtke za internetsku trgovinu koji je sve bogatiji i bogatiji. Njegovo bogatstvo se gotovo utrostručilo od 2016. do 2017. godine, kada je zasjeo na prvo mjesto, s preko 100 milijardi dolara bogatstva.
Vrijednost imovine Bezosa procjenjuje se trenutno na 112 milijardi dolara.
On je zasjeo na prvo mjesto, nakon što je s njega smijenio dugogodišnjeg najbogatijeg čovjeka svijeta Billa Gatesa, suosnivača softverske kompanije Microsoft. Gates (63) je na prvom mjestu bio 18 godina, a sada suvereno drži drugo mjesto s 90 milijardi dolara.
Treći je Warren Buffet (88), čije se bogatstvo procjenjuje na 84 milijarde. Najvećom zaslugom zbog većinskog vlasništva nad korporacijom Berkshire Hathaway.
Slijedi Bernard Arnault (69) s bogatstvom od 72 milijarde, zbog vlasništva tvrtke LVMH, što je kratica francuskog koncerna Moët Hennessy - Louis Vuitton S.A., s preko 60 luksuznih marki. No on se našao i među najvećim gubitnicima jer mu je bogatstvo smanjeno ove godine za 735 milijuna dolara.
Na petom mjestu ga ubrzano slijedi sve bogatiji Mark Zuckerberg (34), suosnivač najpopularnije društvene mreže na svijetu Facebook, s bogatstvom od 71 milijarde dolara.
Najveći dobitnici i gubitnici
Među onima koji su vrijedni milijarde dolara, kao dobitnik, čije je bogatstvo naraslo za 1,3 milijarde ove godine, naveden je Španac Amancio Ortega, osnivač modne kuće Zara. Vrijednost njegove mreže procjenjuje se na ukupno 70 milijardi dolara, čime je zasjeo na šesto mjesto.
Bogatstvo je znatno povećao i Masayoshi Son, osnivač SoftBanka, telekomunikacijske i investicijske tvrtke preko koje su išle saudijske investicije u tehnološki sektor američke Silicijske doline. Bogatiji je za 713 milijuna dolara i trenutno se nalazi 34. na listi najbogatijih ljudi svijeta, s 22,5 milijarde dolara.
Najveći pad vrijednosti imovine doživjela je bogata švicarska nasljednica Eva Maria Bucher, vlasnica udjela softverske tvrtke CA Technologies i trgovine automobilima AMAG, koja prodaje brendove kao što su Volkswagen, Audi, Bentley i Porsche. Bucher je izgubila više od polovice svog bogatstva te ono trenutno vrijedi 1,2 milijarde dolara. Padom vrijednosti pala je na 1837. mjesto najbogatijih na svijetu.
Potom je, od prošlog izračuna, najviše izgubio Larry Ellison, osnivač softverske tvrtke Oracle te se zbog gubitka vrijednog 816 milijuna dolara, spustio sa šestog na deseto mjesto najbogatijih u svijetu, s 58,5 milijarde dolara.
Lista brojnih milijardera
Forbes prati financijsku situaciju i sastavlja listu s imenima od čak 2208 milijardera, čija je zajednička vrijednost 9,1 bilijun dolara.
Među njima se ove godine našlo i 259 novih koji su svoje bogatstvo stekli pokretanjem različitih profila tvrtki, od izrade vjenčanica, dječjih igračaka do električnih automobila.
(Hayat/Foto: Ilustracija)
Novembar
Pojedini migranti nose istrošenu obuću bez čarapa
Desetine migranata pokušava proći kroz šume planine Plješevica u pokušaju da iz BiH stignu u Hrvatsku, a veliki problem im predstavlja hladnoća i snijeg.
U trenutnim zimskim uvjetima oni najčešće počinju pješačiti poslijepodne kako bi do noći stigli na granicu.
Pješače satima, a nose samo osnovne potrebštine i vreće za spavanje u pokušaju da neprimjećeni prođu granicu tokom noći, javlja AP.
Pojedini migranti su pokušali već nekoliko puta da pređu granicu, ali su vraćeni od strane hrvatske policije.
Foto: AP
„Veoma je teško preživjeti ovdje“, kazao je Feroz Han Amanazay. On dolazi iz Afganistana i dodaje da je voda hladna te da je teško ugrijati šatore jer su veliki.
Foto: AP
U Bihaću se i dalje nalazi više stotina migranata koji se također nadaju da će se moći prebaciti u EU. Mnogi od njih i dalje žive pod šatorima na temperaturama koje sežu ispod nule i pod svakodnevnim snježnim padavinama.
Foto: AP
U takvim uslovima pojedini migranti nose istrošenu obuću bez čarapa i tako čekaju u redovima za hranu.
„Ljudima ovdje su potrebni lijekovi i odjeća. Ali nećemo odustati. Želimo ući u zemlje Evropske unije. Preći ćemo planinu i ako bude -50 stepeni svaki dan. Naš plan je da idemo naprijed“, kazao je Afganistanac Nur Rahman.
Kako migranti trenutno žive u Bihaću možete vidjeti na snimcima Euronewsa na ovom linku.
Autor: A. Dž./Fokus.ba
