Dina
Novembar
Slikovito “dočarao” situaciju u vezi sa zastavom RS u Predsjedništvu BiH
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je, odgovarajući na novinarska pitanja na konferenciji za medije danas, slikovito “dočarao” situaciju u vezi sa zastavom RS u Predsjedništvu BiH.
Na novinarsko pitanje u vezi sa zastavom Republike Srpske u zgradi Predsjedništva BiH koju je postavio predsjedavajući Milorad Dodik ispred svog kabineta, Komšić je kazao:
– Šefik ide s lijeve strane kad se ugase svjetla u Predsjedništvu, ja idem s desne. Onda ko prije stigne do te zastave, sklonimo je – objasnio je kroz smijeh Komšić, prenosi N1.
28
Novembar
Novembar
Iz press centra SDA javnost je danas obavještena o sasranku delegacije ove stranke sa delegacijom Demokratske fronte u Sarajevu.
Sastanak će biti održan u Predsjedništvu BiH, gdje će biti održana i konferencija za medije u 15.00 sati.
Ovaj sastank trebao je biti održan prošle sedmice, ali je prolongiran.
IB.com
28
Novembar
Novembar
Agencija za državnu upravu umjesto strogog kontrolora nezakonitog zapošljavanja pretvorila se u sredstvo za namještanje konkursa u javnim institucijama
Nerijetko se dešava da u ovakvim “poslovima” učestvuje i sam vrh Agencije za državnu upravu kršeći sve zakonske propise, a da pri tom niko nikad nije odgovarao.
Prema podacima do kojih je došao naš portal, čak i sam direktor ove Agencije Aleksandar Radeta je umjesto osobe zadužene za praćenje i otkrivanje neregularnosti pri zapošljavanju postao stručnjak za namještanje konkursa u javnoj upravi.
On je, kako to tvrde izvori našeg portala, kršeći mnogobrojne zakonske procedure, u više navrata direktno učestvovao u zapošljavanju njemu bliskih osoba, te osoba koje nemaju kvalifikacije za raspisane poslove, a čak je dopustio i supruzi da se zaposli nezakonito.
Inače, Agencija za državnu upravu na čijem je čelu Radeta je nadležna i odgovorna za uvođenje jednakih pravila i procedura za zapošljavanje, imenovanje i izbor državnih službenika. Ipak, rukovodstvo ove Agencije je radilo upravo suprotno.
Da pojasnimo. Procedura provođenja javne konkurencije za zapošljavanje i postavljanje državnih službenika je regulisana Zakonom o državnim službenicima i Pravilnikom o jedinstvenim pravilima i proceduri javne konkurencije za zapošljavanje i postavljanje državnih službenika koje je dužna da primjenjuje Agencija prilikom provođenja konkursne procedure. Detaljnije, javna konkurencija podrazumijeva raspisivanje i objavljivanje javnog konkursa i internog oglasa za popunu upražnjenih radnih mjesta, a te konkurse i oglase raspisuje, objavljuje i provodi upravo Agencija na zahtjev i u ime republičkog organa uprave.
I tu dolazimo do uloge direktora Radete, koji je, prema riječima naših izvora, u više navrata učestvovao u očitom namještanju konkursa za posao u javnoj upravi.
A kako on to radi? To nam je pojasnio naš sagovornik iz Agencije za državnu upravu koji je želio ostati anoniman.
On kaže da Agencija imenuje konkursnu komisiju za provođenje postupka izbora državnog službenika putem javnog konkursa i internog oglasa i da se nerijetko dešavalo da se u saradnji sa institucijom koja raspisuje konkurs pronađe komisija koja će samo odraditi taj posao i izabrati već unaprijed određenog kandidata.
Inače, nakon što komisija utvrdi rezultate javne konkurencije ona sačinjava rang listu uspješnih kandidata i šalje je sa kompletnom dokumentacijom u Agenciju za državnu upravu.
„Ukoliko Agencija po prijemu kompletne dokumentacije ocijeni da je komisija postupila u skladu sa pravilnikom, potvrđuje listu uspješnih kanidata i sačinjava prijedlog za zapošljavanje. A, ukoliko utvrdi da komisija nije postupila u skladu sa Pravilnikom, Agencija će ponovo sazvati komisiju ili provesti postupak za formiranje nove. E sad, problem je što se u Agenciji toliko puta zažmiri na očigledne neregularnosti u konkursima, pa se čak i daju pozitivna mišljenja koja idu u korist prvoplasiranih kandidata koji nikako ne bi mogli dobiti posao.“
Prema riječima našeg izvora, mnogobrojni su slučajevi u kojima je Radeta učinio sve i prešao preko očiglednih nezakonitosti ne bi li njegov favorit dobio posao.
„Direktor jednostavno ne poštuje proceduru provođenja javne konkurencije koja je propisana Zakonom i Pravilnikom. Najčešće prvorangirani kanidati uopšte ne ispunjavaju uslove konkursa, a u Agenciji niko ne smije da se usprotivi odluci direktora koji skoro uvijek propušta takve slučajeve“, tvrdi naš izvor.
Na koji način on radi možda najbolje svjedoči podatak da je Radeta sam sebi „namjestio“ posao.
On je raspisao konkurs na kojem je bio jedini kandidat. Poznato je da za državne službenike koje postavlja Vlada, a direktora Agencije za državnu upravu postavlja upravo Vlada, postupak se mora završiti u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga Agencije.
„Iako Vlada nije donijela rješenje o postavljanju direktora u roku od 30 dana, odnosno rok je istekao, on je konkurs morao proglasiti neuspjelim. Međutim, do danas Radeta nije poništio konkurs i sudeći prema svim podacima on čeka novo imenovanje koje će u ovom slučaju biti nezakonito.“
Zbog svih ovih, ali i mnogih drugih podataka i izjava koje terete radetu da učestvuje u namještanju konkursa kontaktirali smo direktora Agencije za državnu upravu koji nam je rekao da su sve to “samo priče grupe ljudi koji ne znaju šta će od svog života”.
On navodi da su ovo samo napadi na institucije i sistem, koji su u potpunosti neosnovani. Kada je riječ o neregularnosti pri njegovom imenovanju, Radeta tvrdi da je on sve uradio prema zakonu i da ništa ne krije.
„Ja prvi put čujem da neko smatra da Agencija ne radi po zakonu svoj posao. Naprotiv, mi sve radimo po zakonu. Do sada nikad nije bilo žalbi na naš rad“, rekao je Radeta.
Zanimljivo je da su Radeta i Agencija za državnu upravu zažmirili i na neregularnosti prilikom prijema njegove supruge u jednu od javnih institucija, što potrvđuje dokumentacija u čijem posjedu je naš portal.
Njegova supruga Aleksandra Radeta Stegić dobila je posao u Republičkom centru za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica i to preko konkursa koji je upravo Radeta potpisao i odobrio. Nešto kasnije, Okružni sud u Banjaluci poništio je ovaj konkurs zbog toga što, usljed nepravilne primjene propisa, nije obezbijeđena pravilnost i javnost konkurencije u izboru kandidata.
Na sve ovo Radeta odgovara:
„Ma, to je bilo prije 4 godine, a prošle godine je stigla ta presuda po tužbi jednog od prijavljenih na taj konkurs. Ja tvrdim da je moja supruga sigurno bila najbolja na tom konkursu, ona ima 20 godina iskustva, a taj što tuži je konkurisao i na još 20 drugih poslova i nigdje nije dobio posao. Ako je takav stručnjak, što se nije negdje drugo zaposlio? Pa zato što treba imati malo više u glavi i treba znati nešto reći pred komisijom, a ne samo tužiti i žaliti se“, rekao je Radeta.
Ipak, pored ovog, još je mnogo primjera koji potvrđuju praksu Agencije za državnu upravu, koja prelazi preko očiglednih kršenja zakona, a jedan od nasvježijih te vrste, do kojeg je došao naš portal, jeste primjer zapošljavanja Snježane Stojanović u Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS.
Ona je izabrana kao najbolji kandidat, a da uopšte nije ispunjavala uslove konkursa, tačnije nije imala tražene 3 godine radnog iskustva, koje je bilo predviđeno za radno mjesto za koje je konkurisala. Ipak, ona je dostavila uvjerenje o iskustvu koje je ovjerio i potpisao njen suprug, iz kojeg se jasno vidi da je prepun nelogičnosti i lažnih podataka, poput onog da je Stojanović radila kao pravnik u suprugovoj organizaciji i u vrijeme kad nije imala završen fakultet.
Zanimljivo je da to nije ni najmanje zabrinulo Radetu i ponukalo da ukaže na ove propuste, pa čak ni nakon žalbe ostalih koji su se prijavli na konkurs. Naprotiv, on je u službenoj zabilješci za ovaj slučaj kazao sljedeće:
„Zapisnik sa pripremne sjednice sadrži podatke o prijavljenim kandidatima, u konkretnom slučaju svi prijavljeni kandidati ispunjavaju opšte i posebne uslove za dalje učešće u postupku javne konkurencije“.
Danas Radeta tvrdi da je bilo nekih neregularnosti u tom slučaju, ali da on nema ništa sa tim.
„Ja sam tad bio na odmoru, mislim. Ali ne mogu ni ja sve pročitati, možda je bio problem u komisiji iz Ministarstva koje je raspisalo konkurs, jer uvijek ima neko ko nekoga zna i želi to malo progurati“, kazao je Radeta.
Ipak, njegovi potpisi pokazuju da je on i u ovom slučaju prešao preko očiglednog kršenja Zakona i Pravilnika.
A ovo je samo jedan od posljednjih primjera kršenja zakona u korist pojedinaca pri zapošljavanju, u čemu direktno učestvuje Agencija za državnu upravu. Pored toga, iz ovog slučaja jasno se vidi i kolika je uloga komisije pri zapošljavanju, koja na osnovu dva pitanja, od kojih je jedno predstavljenje kanidata, određuje ko će dobiti posao.
Na kraju je i ovaj slučaj pao na Odboru državne uprave za žalbe, što pokazuje da su u Agenciji napravljeni ozbiljni propusti, a prema riječima našeg izvora, oni su nerijetko i namjerni.
Radeta za kraj tvrdi da on i Agencija rade poštujući sve zakonske procedure i da ne favorizuju nikoga pri zapošljavanju i imenovanju državnih službenika.
„Mi nismo ti koji daju posljednju riječ, jer tu je Odbor za žalbe državne uprave, kojem se mi uvijek stavljamo na raspolaganje. I oni su ti koji utvrđuju da li je neka potvrda dobra ili nije, da li je neko nešto uradio po zakonu ili ne. Mi nismo ti koji će utvrđivati takve stvari“, rekao je Radeta i možda na najbolji način pokazao gdje je najveći problem.
Jer, direktor Agencije za državnu upravu ne smatra da je posao Agencije ono zbog čega ona i postoji. Time je potvrđeno da u Agenciji za državnu upravu nerijetko mnoge konkurse sa očiglednim kršenjem zakonskih propisa propuštaju, u nadi da ovi slučajevi neće stići do Odbora za žalbe.
Autor: Milovan Matić/Buka
Novembar
U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz BiH, poginulo ih je oko 60, u BiH se vratilo njih oko 50
Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše jedan je od 90 bh. državljana na INTERPOL-ovoj potjernici zbog ratovanja u Siriji i Iraku i njegovi roditelji iznose svoju stranu priče o njegovom odlasku.
U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz BiH, poginulo ih je oko 60, u BiH se vratilo njih oko 50, a, prema podacima iz decembra 2017. godine, 12 je na izdržavanju zatvorske kazne zbog učešća na stranom ratištu, javlja Radio Slobodna Evropa.
Ibro se od odlaska u Siriju 2013. majci Zekiji javljao rijetko, a kontakt s ocem Šefikom prekinuo je i prije odlaska iz BiH.
Njegova majka kaže da je dobila dojavu da joj je sin otišao u Siriju.
“Kako, na koji način, ja ne znam, samo ga je nestalo iz Bosne“, ispričala je.
Ibro je u Siriju otišao iz kuće Bilala Bosnića, tzv. vođe selefija u BiH koji je na Sudu BiH osuđen na sedam godina zatvora zbog podsticanje na terorističke aktivnosti u vezi s vrbovanjem radi terorističkih aktivnosti i organizovanjem terorističke grupe.
Ibrin otac svjedočio je na Sudu i potvrdio da je njegov sin bio u Bosnićevoj kući prije nego je napustio BiH.
“On mi je sin. Bio je dobar đak. Hranio sam ga i ja i njegova mati. Učenik je bio, imao je pohvale od profesora i išao je na to vjersko predavanje. I tu je imao ocjene dobre. I sad, kako se on upoznao s tim Bilalom Bosnićem, nije mi jasno. I onda taj njegov savjet, mene je ovdje maltretirao i to, da sam ja nevjernik, ovo ono, i onda otišao je kod toga Bilala Bosnića čuvati koze i ovce“, rekao je Šefik Ćufurović.
Nakon što je napustio BiH, Ibrina porodica se raspala. Otac živi sam u Slapnici, a majka s dva Ibrina brata u Rajnovcu kod Velike Kladuše.
“Meni se on nikad neće ni javiti. Ja to znam. Jer je on tako zalupan, kad ja umrem neće mi klanjati dženazu, ja sam onda rekao: ‘Hej, kad si toliko kulturan, toliko pametan, pokupi te svoje vjerske knjige i haj’ toj svojoj braći’,“ kaže Ibrin otac.
Majka Zekija priča kako se Ibro i njoj rijetko javljao.
“Javljao se malo porukama, mislim telefonom se javljao, malo smo se čuli par puta, i onda nije mi se dugo javio.”
Posljednji put se javio putem Crvenog križa u maju 2018. godine. Tada je Ibro, pretpostavlja se, već bio u zatvoru na sjeveru Sirije, među stotinama drugih stranih državljana pripadnika terorističkih grupa gdje čekaju da ih države porijekla preuzmu i procesuiraju na domaćim sudovima.
“Vidjela sam da piše da on ima svoju ženu, da ima sina, ja ih ne znam… Ja bih ih voljela upoznati, i voljela bih da se svačiji vrate kući. Da budu živi i zdravi, pa i moji. Kao da bih se ponovo rodila na ovaj svijet. Zagrlila bih i izljubila… i jako ih stisla u svoj zagrljaj kao majka. To su moja djeca,“ poručila je Ibrina majka Zekija.
