Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Zaduženi su odjeli unutar Ministarstva obrane da pripreme određene prijave, a o detaljima ćemo po završetku

Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH, kazala je da je odmah po saznanju da se u konzervisanim obrocima junećeg mesa namijenjenim pripadnicima Oružanih snaga BiH nalazi i svinjski protein, reagovala i angažovala generalnog inspektora i potpisala direktivu. Na temelju njegove preliminarne analize, Pendeš je naredila daljne aktivnosti i smjernice kako bi se utvrdilo da li je postojala objektivna ili subjektivna odgovornost pripadnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

“Utvrdili smo da firma, koja je sukladno ugovoru trebala isporučiti konzervirane proizvode koji su od junetine, nije se toga držala, iako je na deklaraciji tih konzervi pisao sastav koji je odgovarao onome šta smo ugovorili. Međutim, sadržaj nije odgovarao onome šta je na deklaraciji“, rekla je Pendeš i dodala:

“Prije svega, automatski je prekinuta isporuka. Zaduženi su odjeli unutar Ministarstva obrane da pripreme određene prijave, a o detaljima ćemo po završetku.“

Pendeš je istakla da je izdala zadaću da se obavijeste nadležne institucije, ali da je isto tako zanimljivo da Ured za veterinarstvo nije izvršio kontrolu proizvoda koji je uvezen u BiH.

“Radimo na tome. Što se tiče Ministarstva obrane, bez obzira na medijske istupe pojedinaca i službi, mi smo poduzeli sve u skladu sa zakonom, u skladu sa rokovima, pravovremeno informirali javnost i ne želeći da stvaramo oko toga bilo kakve tenzije, zaustavili smo daljnju isporuku, poduzeli aktivnosti kako bi se prekinuo ugovor. Tražit ćemo adekvatnu naknadu, na koji način, to će pravnici u Ministarstvu osmisliti, a Ured za veterinarstvo i nadležne institucije su upoznate s tim“, istakla je Pendeš.

Dodala je da je jako bitno da se prilikom uvoza bilo kakvih proizvoda u BiH vrši adekvatna kontrola, jer se sada može izraziti sumnja u sve vrste proizvoda.

“Smatram da je ovo jako dobar primjer, ne samo za nas u Ministarstvu obrane nego generalno za sve institucije koje vode računa čime se hrane stanovnici BiH, da se dobro povede računa o tome šta se uvozi“, rekla je Pendeš.

Osvrnula se i na nedavni angažman jedinice OS BiH na obilježavanju Dana državnosti BiH na Bobovcu, što su pojedini političari iz Republike Srpske osporili i proglasili nezakonitim.

“Počasna jedinica 25. novembra na Bobovcu nije angažirana, nego je angažirana postrojba za odavanje počasti, a to je velika razlika. U tom procesu odobravanja Predsjedništvo nema nadležnost, a ja sam kao ministrica obrane, sukladno Zakonu o obrani i sukladno Pravilniku kojim su definirane počasti, uradila sve i angažman te postrojbe i orkestra je u potpunosti u skladu sa zakonom“, jasna je bila Pendeš.

Vama trebaju lideri, bez obzira da li su to političari, tužioci, sudije, predsjedavajući sudova, da oni koji imaju hrabrosti da ustanu i vode kampanju da se Bosna i Hercegovina riješi endemske korupcije, poručila je Maureen Cormack

Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država Maureen Cormack u povodu napuštanja BiH i odlaska s funkcije u oproštajnom intervjuu grupi novinara ocijenila je kako je za BiH ključno da se uspostavi vladavina prava, da bh. političari prestanu misliti o vlastitom interesu, te da će s Miloradom Dodikom, koji se nalazi na crnoj listi SAD sarađivati iz poštovanja prema instituciji Predsjedništva BiH, piše Radio Slobodna Evropa.

Bosna i Hercegovina je za odlazeću ambasadoricu SAD, Maureen Cormack, zemlja puna potencijala, od prirodnih ljepota, do građana koji su, kada se nađu van njenih granica izuzetno uspješni. To, kako navodi Cormack, pokazuje kako je jasno da građani ne koče napredak zemlje, već okvir u kome žive. Kad ih se u nekoj drugoj zemlji stavi u okvir vladavine zakona i omogući posao oni procvjetaju. No, napredak BiH je spor, kako prema EU tako i NATO.

Na pitanje šta su i ko glavne kočnice da BiH, uslovno govoreći, pređe iz dejtonske u briselsku fazu, Cormack kaže kako napredak jeste usporen. EU je otvorena prema BiH i pokušava joj pomoći, ali i građani moraju izvršiti pritisak na političare da rade na reformama.

„Vidimo reforme koje se presporo provode, ima jako puno preuzetih verbalnih obaveza kada je riječ o Reformskoj agendi, ali nema praktičnih stvari, kao što su promjene zakona, a kad se i promijene zakoni, onda se ne provode. Mislim da građani ovdje trebaju pitati da li su te usmene obaveze koje političari preuzmu stvarne. Nisam sigurna da neki političari vide da je provedba potpune vladavine zakona, reforma javne uprave da bi više novca išlo u privatni sektor, u njihovom ličnom interesu. Smatramo da jako puno političkih lidera zaustavlja reforme jer ne vide ličnu korist iz toga. Jasno je da je ono što je bilo potrebno za napredak ponovo posvećenost konkretnim reformama.“

Jedno od ključnih pitanja je i pitanje vladavine prava, koje je za SAD prvorazredno pitanje, kako bi se riješili brojni problemi uključujući i korupciju u BiH.

„Znate da ima puno bitnih pitanja širom svijeta, a ipak naše vlasti, naš Kongres i dalje su konzistentno fokusirani na Bosnu i Hercegovinu. Sankcije su jedan korak u rješavanju ovih pitanja, ali u sudovima ove zemlje treba rješavati slučajeve korupcije. Mi i naši evropski partneri radimo i radili smo jako naporno da pomognemo cijelom vašem pravosudnom sektoru da stekne vještine i znanja u vezi sa međunarodnim pravom, krivičnim pravom i ono što sve nas brine jeste da je previše političkog utjecaja u pravosudnom sektoru, što sprečava da se ovi slučajevi završe. U mnogim slučajevima čak se nije došlo do sudnice. Nigdje u cijelom svijetu međunarodna zajednica ne može riješiti pitanje vladavine prava u zemlji ako nema lokalne partnere. Vama trebaju lideri, bez obzira da li su to političari, tužioci, sudije, predsjedavajući sudova, da oni koji imaju hrabrosti da ustanu i vode kampanju da se Bosna i Hercegovina riješi endemske korupcije. To se ne može riješiti izvana. Mi vas možemo podržati, možemo uložiti dosta toga da vam pomognemo, ali mi ne vodimo i ne upravljamo vašim sudovima, vašim tužilaštvima. To rade lokalni zvaničnici. Da se to dogodi, to bi donijelo promjenu. To je esencijalna komponenta kretanja ove zemlje ka Evropskoj uniji.“

Upravo zbog odluka da pojedine političare u BiH stavi na takozvanu „crnu listu“ bila je na meti kritika ponajprije sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Cijeli mandat predsjednika RS kritizirao je rad ambasadorice, a na pitanje da li je s njim o tome razgovarala nakon inauguracije, Cormack kaže:

„Ja sam ovdje da provodim politike Sjedinjenih Američkih Država, njene vlade, i te politike uključuju traženje odgovornosti od ljudi koji se nalaze pod raznoraznim sankcijama američke vlade. Kada je riječ o gospodinu Dodiku, to je zakon o sankcijama Zapadnom Balkanu. Osjećaj koji je jak u Vašingtonu jeste da Dejtonski mirovni sporazum ima ključnu ulogu ovdje, u Bosni i Hercegovini, i da to treba braniti. U budućnosti ćemo mi raditi sa gospodinom Dodikom kao izabranim članom Predsjedništva BiH iz poštovanja prema toj instituciji i ulozi koju on ima tamo. Isto tako ću reći, kao što sam rekla i ranije, ovo je pojedinačna sankcija protiv gospodina Dodika, nemamo nikakvih problema da sarađujemo sa Republikom Srpskom, sa građanima Republike Srpske, sa vlastima u Republici Srpskoj, na svim nivoima. Dakle, partnerstvo SAD i nastojanja da se pomogne BiH da ide naprijed, sve će se to nastaviti.“

Ali, kako u situaciji u kojoj bh. političkom scenom vladaju političari koji su na crnim listama optuženi za korupciju ili kriminal, unaprijediti vladavinu zakona,suzbiti korupciju i posvetiti se ukupnom razvoju drustva?

„Jedna od stvari koje Bosna i Hercegovina ima u svoju korist jeste da imate dosta prilično dobrih zakona koje jednostavno treba provesti. Mislim da će u narednih nekoliko mjeseci uslijediti važni koraci – novi glavni tužilac će biti imenovan za državno Tužilaštvo, i to je uloga u kojoj, ako imate kandidata koji ima vještine i znanja, i hrabrost da se suoči sa sistemom, može donijeti ozbiljne promjene“, zaključuje Cormack.

Cormackova se u razgovoru s novinarima dotakla i pitanja izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Na pitanje kako se i pored odluke Ustavnog suda BiH desio slučaj Komšić, ambasadorica Cormack je navela da, uprkos naporima, nisu uspjeli s lokalnim liderima riješiti ovo pitanje kroz razgovore o izmjenama Izbornog zakona. Napominje kako sva tri konstitutivna naroda i ostali “treba da osjećaju da imaju mjesto u biračkom tijelu u BiH.“

Zbog opredijeljenosti evropskom putu svaki dodatni slučaj kršenja ljudskih prava otežava pronalazak balansa između uloge konstitutivnih naroda i pojedinaca glasača u BiH.

„I umjesto da se vode dijalozi u kojima lideri napuštaju sastanke, trebaju nam lideri i akademici, ali i ekspetri ustavnog prava da sjednu i ozbiljno razgovaraju o tome kako ove dvije strane spojiti“, stav je ambasadorice SAD.

Politički lideri treba da nađu dugoročno rješenje, a preporuke su da se ono nađe prije narednih lokalnih izbora, te da se osigura što više transparentnosti. Jedan od primjera nužnosti iznalaženja rješenja je i Mostar.

„Političari čije stranke vode glavnu ulogu u Mostaru su oni koji su napustili građane Mostara. Radili smo na tome da se nađe način, ali su politički lideri odlučili da im je lagodnije u postojećoj situaciji, nego da stvore bolju situaciju za budućnost. Građani moraju tražiti odgovornost političkih lidera, dok god građani to prihvataju, malo ljudi izvana to mogu promijeniti.“

Kada je u pitanju uticaj Rusije na ovim područjima stav SAD se nije promijenio napominje Cormack.

„Strategija predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost primjećuje prijetnju koju Rusija predstavlja u mnogim oblastima i to je dio američke politike u BiH. Radimo zajedno s Rusijom u Vijeću za implementaciju mira, ali ih osporavamo kada rade priotiv puta koji je BiH izabrala, a to je put ka NATO savezu i EU. Osporavamo ih i kada smatramo da oni, na neki način, pogrešnim informiranjem ometaju stvari i znate da se borimo protiv malignog uticaja na taj način“, kaže Comack.

Administracija SAD i EU angažirale su se u BiH kako bi svojevremeno napravile ustavne promjene i ukinule razne vrste postojeće diskrimanacije, a u posljednje vrijeme radili su i na izmjenama Izbornog zakona. Uz sve napore nije se napredovalo, a na pitanje zašto ambasadorica kaže:

„Moj je osjećaj, u svakom slučaju, da je bio niz pokušaja koje su vodili ili SAD ili Evropska unija. Na kraju, vaši politički lideri su odlučili da to neće ići u korist njihovim ličnim interesima. Politički napredak u svim ovim važnim pitanjima dogodi se samo kada se ostave po strani lični interesi i kada se političari fokusiraju na narod i na zemlju. Na svima vama je da pronađete način da izgradite vrstu ili klasu političkih lidera koji će znati kako to uraditi, koji će raditi u najboljem interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana, umjesto da rade samo na ličnom profitu i interesu.“

Ambasadorica je komentirajući i posljednje događane i političke razmirice u Predsjedništvu BiH pozvala političare da završe s negativnom retorikom koju su počeli tokom predizborne kampanje. To je, kako smatra, pokušaj da se odvuče pažnja i da se ne fokusira na ono što jesu promjene. Upravo to od njih trebaju zahtijevati građani, jer njih iz iskustva, kaže ne zanima politika, već ekonomija, posao i bolje obrazovanje.

Autor: Dženana Halimović (Radio Slobodna Evropa)

Obavezujuće dejstvo prema izbornoj komisiji pravno nastupa 19. novembra 2018. godine

Popis stanovništva iz 1991. godine jedini je mjerodavan za potpunu provedbu izbornog procesa, stručno je mišljenje Federalnog zavoda za statistiku.

Takvo tumačenje Zavod je uputio 19. novembra Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, rekao je na pres-konferenciji direktor Emir Kremić.

– U vezi s tumačenjem podataka koji se odnose na Popis stanovništva a vezano za izborni proces koji provodi Centralna izborna komisija BiH, obavještavamo vas da je Federalni zavod za statistiku kao ovlašteni organ shodno članu 9. Zakona o statistici Federacije Bosne i Hercegovine, tačke 4) i 6), dao stručno tumačenje podataka vezanih za Popis stanovništva BiH i na taj način određuje da je samo Popis stanovništva iz 1991. godine kvalifikovan i prikladan za izborni proces u 2018. godini u Bosni i Hercegovini, kao što je bio slučaj i u prethodnim izbornim procesima od 1996. do 2018. godine – naveo je Zavod u dopisu upućenom Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Prema Kremićevim riječima, ovo stručno tumačenje je u skladu sa zakonskim propisima obavezujuće za sve druge pravne subjekte pa tako i za Centralnu izbornu komisiju.

– Obavezujuće dejstvo prema izbornoj komisiji pravno nastupa 19. novembra 2018. godine, kada je zaprimila dostavljeno obavezujuće stručno tumačenje čiju kontrolu može izvršiti samo Ured visokog predstavnika – OHR za Bosnu i Hercegoinu ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine – kazao je također Kremić.

Navedena zakonska ovlašćenja i tumačenja su obrazložena i data u stručnom tumačenju Zavoda, tako da od 19.11.2018. godine, uzimajući u obzir njegovu zakonsku obavezujuću snagu, više ne postoji bilo kakva pravna zapreka za potpunu implementaciju izbornog procesa u skladu s Popisom stanovništva iz 1991. godine, stručno je tumačenje Federalnog zavoda za statistiku koje je novinarima predočio Kremić.

Samo ako bi Ured visokog predstavnika u BiH i Parlamentarna skupština proglasili Aneks 7 implementiranim, u tom slučaju bi se mogli prihvatiti rezultati popisa iz 2013., Kremićevo je objašnjenje.

Također je kazao da dva popisa nisu uporediva jer 1991. i 2013. nije bila ista ustavna struktura, a ni metodologije nisu jedinstvene.

Autor: Fena