Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Sud Bosne i Hercegovine izdao je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Milenkom Živanovićem, nekadašnjim komandantom Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske optuženim za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine, potvrđeno je za Detektor.

Nakon što se optuženi Živanović tri puta nije pojavio u sudnici na izjašnjenju o krivnji, na posljednjem održanom ročištu je Državno tužilaštvo zatražilo da mu se odredi pritvor i raspiše međunarodna potjernica.

Iako se ovim mjerama usprotivio Živanovićev branilac Petko Pavlović, Državni sud je potom donio rješenje kojim je određen pritvor. Odbrana je uložila žalbu na ovo rješenje, ali ona je odbijena kao neosnovana.

Nakon određivanja pritvora, Sud je zatražio i preostalu dokumentaciju potrebnu za raspisivanje međunarodne potjernice, te su iz Tužilaštva za Detektor potvrdili da je ona i dostavljena početkom jula, nakon čega je donesena naredba za raspisivanje međunarodne potjernice za Živanovićem.

Na prethodno zakazanim ročištima za izjašnjenje o krivnji u Sudu BiH su navodili da je sva tri puta došlo do problema pri uručivanju poziva optuženom u Srbiji, gdje je nastanjen, te da Sud nije obaviješten zbog čega, bez obzira na urgencije.

Tužilaštvo BiH je u decembru 2021. godine podiglo optužnicu protiv Živanovića za učešće u širokom i sistematičnom napadu protiv bošnjačkog civilnog stanovništva zaštićenih zona Srebrenica i Žepa tokom kojeg su VRS i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske izveli operaciju trajnog i prisilnog premještanja civilnog stanovništva iz tih zona, operaciju hvatanja, zarobljavanja i likvidacije oko 8.000 muškaraca. Optužnicu je kasnije potvrdio Sud BiH.

U optužnici se navodi da je Živanović, kao komandant Drinskog korpusa, vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima potčinjenih jedinica u njegovoj zoni odgovornosti. Njegov nasljednik na mjestu komandanta korpusa, Radislav Krstić je prva osoba koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio zbog genocida, na 35 godina zatvora.

Protiv Živanovića postupak za zločine počinjene u Srebrenici vodi i pravosuđe u Srbiji, a prema optužnici srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine, tereti se da je naredio i učestvovao u prisilnom preseljenju civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti u julu 1995. godine. U postupku koji se vodi u Višem sudu u Beogradu, do sada je saslušano nekoliko svjedoka, a nastavak suđenja je planiran za 22. septembar.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe – na pet doživotnih kazni i 781 godinu zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici.

Detektor

Najveći sigurnosni propust je ulazak helikoptera MUP-a Srbije u zračni prostor Hrvatske koji je praktički preletio pola Hrvatske bez nadzora

Helikopter MUP-a Srbije registarske oznake YU-VIP F-WWOC kojim je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u utorak sletio na Hvar ušao je u Hrvatsku kao obična civilna letjelica. Proizlazi to iz odgovora Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) Jutarnjem listu u kojem stoji "plan leta za navedeni let Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe dostavio je ARO (ATS Reporting Office) aerodroma Banja Luka. U planu leta nije bio naznačen nikakav poseban status leta u za to predviđenoj rubrici".

To znači da su službena tijela Republike Srpske i Srbije u potpunosti izigrala službena tijela Republike Hrvatske i prekršila su sve važeće diplomatske protokole jer su državnu letjelicu prijavili kao najobičniju civilnu.

U odgovoru HKZP-a se također navodi da "podaci iz plana leta ne sadrže podatke o identitetu putnika te stoga HKZP nije imao informacije ko se nalazi u helikopteru".

Za razliku od njih, hrvatske službe sigurnosti znale su tko ovim helikopterom dolazi na Hvar. Naime, kako smo doznali, nekoliko dana ranije Ured predsjednika obavijestio je policiju da u Hrvatsku dolazi helikopter s pet putnika te su radi granične kontrole proslijeđena i njihova imena. I policija je prethodno obaviještena da će s Dodikom doći i njegovo osiguranje koje sa sobom ima osobno naoružanje, što je riješeno uobičajenim protokolom.

Prihvat putnika na heliodromu na Hvaru preuzeli su djelatnici Ureda za poslove sigurnosti MUP-a, koji su svojim automobilima prevezli goste do predsjednikove rezidencije. Stoga nevjerojatno zvuče riječi premijera Andreja Plenkovića kako nije znao da je Dodik došao na Hvar sve dok na internetu nije vidio da Aleksandar Vučić kaže da je došao helikopterom Republike Srbije. Valjda ga je o tome trebao obavijestiti ministar unutarnjih poslova čiji su ljudi to znali nekoliko dana prije i osiguravali ga na Hvaru.

Najveći sigurnosni propust u ovom slučaju jest ulazak helikoptera MUP-a Srbije u zračni prostor Hrvatske koji je praktički preletio pola Hrvatske bez nadzora. Koju opremu je letjelica imala i je li let eventualno iskorišten za određena snimanja terena i objekata, ostaje nepoznato.

Dodik je u Hrvatsku doletio VIP helikopterom tipa Super Puma koji je u redove srpske policije stigao prošle godine.

Da su sve procedure prekršene, potvrdio je jučer i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, rekavši da "Ministarstvo vanjskih poslova nije imalo nikakvu informaciju o dolasku Milorada Dodika u Hrvatsku i njegovu susretu s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Uobičajen put je da se Ministarstvu vanjskih poslova nagovijesti, da se uputi diplomatska nota. Dakle, to je predsjednik države dogovorio".

Prema proceduri, kada u Hrvatsku dolazi osoba u statusu predsjednika, veleposlanstvo te države prethodno obavještava hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova koje o tome obavještava MORH, koji daje suglasnost, te MVP potom šalje odobrenje veleposlanstvu. S obzirom na to da je helikopter u vlasništvu MUP-a Srbije, Republika Srbija je, prema proceduri, trebala obavijestiti hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova da će njihov helikopter ući u Hrvatsku.

Kada osoba u rangu predsjednika letjelicom dolazi u Hrvatsku, MVP obavještava Agenciju za civilno zrakoplovstvo o tome, te agencija let "označava" kao diplomatski. Ničega od toga u ovom slučaju nije bilo.

Iako je situacija vrlo ozbiljna, premijer Plenković se u četvrtak vrlo sarkastično osvrnuo na ovu temu potaknut novinarskim pitanjima. Rekao je da sada očekuje da oporba traži izvanrednu sjednicu Sabora da se raspravi kako je netko bez note iz veleposlanstva došao u Hrvatsku i da se traži očitovanje predsjednika kako mu je gost došao a da se to ne najavi uobičajenim putem.

Iako je MUP bio na vrijeme obaviješten o Dodikovu dolasku, premijer je u četvrtak rekao da, koliko je njemu poznato, ni MUP nije znao za to. "Htio bih reći da bi sve bilo odobreno da su pitane službe, tako da mi ovo djeluje malo izvan okvira."

(Vijesti.ba)

Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kojem je upozorio na komplikovan i nesiguran sistem koji otežava investitorima nova ulaganja, posebno u Republici Srpskoj.

Ovaj izvještaj je objavljen nakon što je nedavno specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar pred Pododborom komiteta za vanjske poslove poručio da SAD s EBRD-om, MMF-om i EU rade na tome da zaustave novac onima koji štete Bosni i Hercegovini.

U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem pod neprikladnim utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

"Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regionu (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose. Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 državnih preduzeća i napuhan javni sektor pritiskaju privatni sektor", navodi se.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore.

Dalje navode da je nnakon općih izbora u oktobru 2022. godine, vlada na državnom i entitetskom nivou Republike Srpske (RS) formirana je u rekordnom roku te da se Federacija BiH i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.

Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili održe kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine u potezu koji je naširoko prepoznat kao politička odluka, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

U izvještaju je posebno naglašeno da potezi entiteta Republika Srpska da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će RS odvojiti od BiH također su povećali tenzije.

"Ove radnje, u kombinaciji sa naporima RS-a da se formiraju paralelne institucije na entitetskom nivou, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja. Investitori bi trebalo da sprovedu adekvatnu analizu i savjetovanje prije ulaganja. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa sub-nacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonito i/ili neustavno rješenje. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika za BiH", navodi se.

U izvještaju se govori o problemu korupcije, kao i o listi sankcionisanih osoba iz BiH.

"Najistaknutiji među njima je predsjednik RS-a i predsjednik političke stranke SNSD Milorad Dodik i Integral inženjering. Ostali pojedinci su sankcionirani za ratne zločine", piše u izvještaju.

State Department je naveo da ekonomija BiH se u potpunosti oporavila od pandemije covid-19, ali i dalje bilježi nizak nivo ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regionu.

Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024. Privreda BiH nije iskusila značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, ali su izgledi za njen ekonomski oporavak otežani zbog pogoršanja eksternog okruženja, povišene inflacija i strožih uslova komercijalnog finansiranja. Prosječna stopa inflacije u BiH u 2022. godini iznosila je 16,3 posto i bila je posebno visoka kod osnovnih potrošačkih dobara i energije. Očekivano usporavanje privrede u 2023. godini na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko vezana za evropske lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge.

"BiH također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore. Između 1994. i 2021. godine u BiH se slilo oko 8,95 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja. Prvih pet historijskih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih zaliha FDI u BiH. Glavni historijski sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnje FDI imaju tendenciju da ostanu stabilne iz godine u godinu na oko 400 miliona dolara. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), FDI su se u prvih devet mjeseci 2022. godine fokusirale na obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metaloprerađivačku industriju s naglaskom na automobilski sektor. BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro, vjetar, solarna energija, zajedno sa tradicionalnom toplotom), poljoprivredi, drvnoj građi i turizmu. Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.

Program tradicionalne Šehidske dove u Žepi održan je danas u okviru obilježavanja Dana sjećanja na pad Zaštićene zone Ujedinjenih naroda (UN) Žepa.

Obilježavanju su prisustvovali izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Meho-ef. Šljivo, voditelj Odjela za hatabet, vaz i iršad, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Žepa Elvedin-ef. Selimović, predstavnici svih nivoa vlasti, predstavnici udruženja i mnogi drugi.

Program je počeo na platou Memorijalnog kompleksa Žepa 1992-1995, intoniranjem državne himne, učenjem Fatihe, polaganjem cvijeća i prigodnim obraćanjima.

- Nama Bošnjacima je pao ogroman teret, kao sudbina, da pamtimo, a pamćenje je najveća odgovornost. Narod koji pamti je ozbiljan, iz tog razloga mogu reći da je važno da smo u herojskoj Žepi - kazao je danas Ćamil Duraković, potpredsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS.

U Džamiji šehida Mehmed-ef. Hajrića održan je mevludski program i zikr, koji su poručili članovi Hora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i Hadži Sinanove tekije u Sarajevu. Također, predan je kelimei-tevhid.

Prisutnim se ovom prilikom obratio izaslanik reisu-l-uleme Meho-ef. Šljivo, ukazavši na činjenicu da ideologija zla još uvijek živi.

- Došli smo da posjedočimo o neviđenom, epskom herojstvu, naših Žepljaka, da posjedočimo šehadet Mehmed-ef. Hajrića, njegovih saboraca i svih šehida. Došli smo i da posvjedočimo o ideologiji zla, o zločinačkom, genocidnom projektu, koji neprekidno živi najmanje jedno stoljeće. Ta ideologija zla, genocidom, zločinima, progonima, logorima, pokušava da uništi jedan narod u korijenu. Sve dok je i jedan od nas živi, kao živi svjedok Allahove vjere, taj zločinački poduhvat će trajati, zato što mi kao živi svjedoci vjere nevjernike stalno podsjećamo kakvi bi oni zapravo trebali biti, a oni se ne misle mijenjati - kazao je Šljivo.

Naglasio je da ćemo se mi danas "boriti za duhovnu slobodu, kao što su se Žepljaci borili za fizičku slobodu".

- Ne damo našu vjeru i ne damo naše vrijednosti, u tome ćemo ustrajati. Da bi historija bila učiteljica života, moramo znati da nije dovoljno zlo poznavati, zlu se moramo suprotstaviti. Budimo svakog dana budni da se tom zlu suprostavljamo - poručio je, između ostalog, efendija Šljivo.

Šehidsku dovu je proučio muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.

Muftija Pitić je naglasio da je ove godine organizacija obilježavanja na većem nivou.

- Svi događaji koje smo organizirali bili su sa gotovo stopostotnim učinkom ljudi koji su bili uključeni, to je ono čemu težimo, na čemu radimo. Važno je da insistiramo na tome, da sačuvamo dostojanstvo naših ljudi, a njihovo dostojanstvo je u predanosti Bogu. Naša zbilja je takva kakva jest, ali ovaj naš današnji skup, i skupovi koje organiziramo, i jesu s ciljem da sebe uozbiljujući, našu zbilju činimo ozbiljnijom - poručio je muftija.

Jedan od sadržaja kojim je obilježeno sjećanje na pad zaštićene zone UN-a Žepa bio je i Hod slobode Kladanj - Žepa. Oko 50 učesnika prešlo je staze proboja žepskih boraca prema Kladnju 1995. godine, čime su odali počast borcima i poginulim u ovom proboju.

- Glavni razlog zašto posjećujem Žepu, Srebrenicu, Prijedor, i sva druga mjesta stradanja, jeste da osvijetlimo istinu. Druga stvar jeste što ja u maršu, s onima koji su to sve preživjeli, saznam šta se i kako dogodilo. To je posredna istina. Treba opominjati, oblježavati. Žepa je simbol otpora, Žepa pokazuje da se vrijedi boriti, ma kakva sila bila usmjerena protiv - izjavio je Fadil Novalić, jedan od učesnika ovog hoda.

Među učesnicima je bio i Nezim Halilović Muderris, koji je ukazao na značaj kulture sjećanja i pamćenja.

- Kultura sjećanja i pamćenja je jedna od obaveza nas Bošnjaka, generacije koja je preživjela. Ja i kad živim u Sarajevu, moje srce je vezano za herojsku Žepu, i zbog toga mi je drago da sam ove godine bio u prilici da učestvujem u hodu slobode - naglasio je on.

Također, danas je otvoreno i Šehidsko spomen-obilježje u Slapu.

Organizatori programa Šehidske dove su Muftijstvo goraždansko i Medžlis Islamske zajednice Žepa, i prema njihovim riječima ova dova je obaveza prema šehidima.

Vijeće muftija Islamske zajednice u fetvi o genocidu na Bošnjacima, donesenoj 3. jula 2015. godine, proglasilo je lokalitete Srebrenica i Žepa Šehitlucima genocida nad muslimanima Bošnjacima.

MINA