Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Najveća proizvodnja lubenice i dinje je u Semberiji. Janja je mjesto sa najvećim zasađenim površinama ove dvije poljoprivredne kulture.

Dinju je na površini od 15 dunuma zasadio Almir Hasifić iz Janje. Kod njega na njivama je urod odličan, tako karakteriše i cijelu ovu godinu.

„Jedne godine ovako, druge onako. Nikada se ne zna kakav će urod biti. Može biti da ne ubereš ništa. Ali sada ima dosta, hvala Bogu. Može se ubrati koliko hoćeš. Nismo mislili da će biti ovoliko, ali, eto, imamo.“ – kazao nam je Hasifić.

Iako uroda ima dosta, lako nije, priča ovaj poljoprivrednik. Cijela njegova porodica bavi se uzgojem dinje, kao i drugih vrsta povrća i voća.

„Teško je, kako nije. Sunce peče hajde na njivu, kiša pada isto tako. Ko se bavi poljoprivredom zna šta pričam. Ali mi smo tako izabrali i zadovoljni smo.“ – ističe Hasifić.

Mnogo je faktora potrebnih za uspjeh u proizvodnji dinje. Zbog klimatskih promjena, iz godine u godinu je sve teže.

„Potrebno je prvo dobra zemlja, obrada te zemlje, đubrenje, folija, trake, prskanje, zaštita. Ova artikl hoće maksimalnu posvećenost. Nema tu hoćeš, nećeš. Moraš se maksimalno potruditi da bi imao dobar urod i kvalitetnu dinju“ – kaže Nedžad Velagić, poljoprivredni proizvođač iz Janje.

Dinja ne voli hladno vrijeme kao ni lubenica koja kasni sa zrenjem ove godine.

„Ove godine lubenica kasni sa zrenjem jer smo imali hladan juni mjesec. A lubenica ne voli hladnoću, njoj odgovara što toplije vrijeme“ – objašnjava Velagić.

Kako prepoznati zrelu i dobru lubenicu, pitamo našeg sagovornika?

„Mora da zveči kad u nju kucneš, ako zveči tad je zrela, također ima prepoznatljiv sjaj, kora se sija kod zrele lubenice, na kraju peteljka ova mora biti žuta i da na njoj nema onih bodlji, to su dokazi dobre i zrele lubenice“- ističe Velagić.

Zbog nestabilnog vremena u junu, visokih cijena đubriva, sjemena i obrade zemljišta, ove godine je u Janji smanjena proizvodnja kako lubenice i dinje, tako i ostalog povrća. Za razliku od poizvodnje, otkupna cijena je dosta dobra.

„Godina je bila teška za svu proizvodnju pa tako za dinju i lubenicu. Imali smo izuzetno nestabilno vrijeme. Proljeće je bilo turbolentno, poslije su došle velike kiše, sada jake temperature i velike suše i teško je bilo održati svu proizvodnju, tako da smo ispod prošlogodišnje proizvodnje.“- kaže Mujo Bogaljević iz poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ Janja.

Bogaljević dalje navodi kako uvoz nije konkurencija domaćoj proizvodnji koja je značajno podbacila i svaka domaća lubenica i dinja ima svoju mušteriju.

„Mi smo desetkovani urodom kada gledamo prosjek. Jer je broj gazdinstava smanjen. Uvoz nama ne smeta. Cijena je također dobra i za lubenicu i za dinju. Problem je, ponavljam, količinski malo proizvedenih kultura“ – zaključuje Bogaljević.

Cijena ove godine je, ako se uzme prosjek za cijelu sezonu, za dinju 1 KM po kilogramu, a za lubenicu 0.70 KM po kilogramu. A da li je zasigurno ukusna i slatka, može se doznati samo ako se proba.

M. V

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je na Јahorini naglasio da prema Kristijanu Šmitu neće biti primijenjena sila ako dođe u RS, ali da je poruka da u nju nije dobrodošao.

Ističući da Šmit nije dobrodošao u Republiku Srpsku jer nije izabran u skladu sa Dejtonskim sporazumom i procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, Dodik je rekao da su ljudi u RS na ivici strpljenja za ovu situaciju.

Predsjednik RS rekao je da ljudi od njega traže da proglasi Šmita personom non grata, što nije moguće po međunarodnim standardima, ali jeste po nekim drugim.

- Niko od nas neće nikakvu silu primijeniti, to je više neko bildanje mišića koje će oni pokušati - naveo je Dodik i dodao da Šmit ne može da uđe ni u jednu zgradu institucija R. Srpske i na zvaničnom mjestu održi nijedan sastanak, što nije ništa novo.

Dodik je naglasio da Republika Srpska neće primjenjivati silu prema Šmitu, ali da je poruka da nije dobodošao i da bi zbog njegove sigurnosti bilo bolje da se vrati i nikad više ne dolazi.

Prema Dodikovim riječima, pripadnici zaduženi za bezbjednost više će da štite Šmita, nego da prema njemu primijene silu.

- Ne želim da ugrozim nijednog našeg građanina, ali znam da postoji snažna atmosfera - rekao je Dodik, uporedivši Šmita sa Šćepanom Malim koji se predstavljao za ruskog cara.

Konstatujući da Šmit dolazi iz velike zemlje i da ima podršku međunarodne zajednice, predsjednik RS ponovio je da ne postoji pravna potvrda za njegov mandat visokog predstavnika.

- Šmit nije dobrodošao u Republiku Srpsku i njene institucije i nije se ni sa kim sastao otkad je došao - naglasio je Dodik.

On je rekao da niko iz Republike Srpske neće napraviti nijedan eksces, ali da će biti neugodnosti ako Šmit pokuša da provocira dolaskom u R. Srpsku. "Јednog dana ćemo ga istjerati", poručio je Dodik.

Predsjednik R. Srpske ponovio je da je pitanje imovine riješeno i da ga je izmislila politička čaršija u Sarajevu sa nekim međunarodnim predstavnicima, a da je Šmit poslat u BiH da to, kako je rekao, poravna.

- Narodna skupština je donijela odluku da ne prihvata nijednu njegovu odluku, pa ni o imovini. Imovina je riješena. To nije pitanje za dnevni red, to se neće staviti na sto. Svaka njegova objava biće kao da nije ni data - poručio je Dodik.

On je naveo da će, ukoliko se Šmit odluči na to, napisati dnevni red Narodne skupštine koja se može desiti iste noći, da Republika Srpska proglasi svoju nezavisnost.

- To je reakcija na akciju koja je neprimjerena, antiustavna. To je pitanje koje je riješeno - naglasio je Dodik, uz napomenu da Šmit širi destabilizaciju u Bi

Kada je riječ o nedavnom razgovoru sa specijalnim izaslanikom Vlade Njemačke za zapadni Balkan Manuelom Zaracinom, Dodik je rekao da Zaracin nije dao tačan prikaz sastanka, zbog čega razmišlja da objavi stenogram njihovog razgovora.

- Arogantno nastupaju o temama koje su bitne za nas, ne Njemačku - naglasio je Dodik i ocijenio da Njemačka i njeni zvaničnici žele da ohrabre mlade da idu i rade kod njih, pošto se pokazalo da se Arapi koji su dovedeni ne mogu asimilovati.

Dodik je dodao da je njemačka politika licemjerna i kada idu sa tenkovima i političkim porukama.

- Ključno je pitanje u BiH hoćemo li dozvoliti angažman ljudi sa strane, da rješavaju naša pitanja? U Sarajevu su gotovo svi jedinstveni - Šmit je Bog, podržavaju ga jer kao pokušava nešto da uradi. Vidjećemo šta će uraditi - zaključio je Dodik.

"U ratu protiv Bosne i Hercegovine (1992–1995) etnički nacionalisti su pokušali okupirati i otcijepiti dio tada nezavisne i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine kako bi je potom pripojili "velikoj Srbiji". Ovi zločinački nacionalisti su stoga izvršili takozvano "etničko čišćenje" - većina nesrba je protjerana, poslana u koncentracione logore, a mnogi su ubijeni. Ti narodni nacionalisti do danas žele da otcepe "etnički očišćeno" područje i povežu ga sa 'velikom Srbijom'", upozorava Adelheid Wolfl.

Novinarka bečkog lista Der Stanadrd ponovo upozorava na tenzije koje raspiruje Milorad Dodik, prenosi Politicki.ba.



Ona ističe da su se opet intenzivirali napadi na bošnjačke povratničke porodice koje žive u entitetu Rs.

Bošnjački poslanik Ramiz Salkić kritizirao je da policija u Rs-u nije štitila Bošnjake.

"Kada bi policija, državno tužilaštvo i sudovi uradili svoj dio posla i počinioci bili kažnjeni, to bi bilo demotivirajuće ​​za svakog budućeg napadača", kaže Salkić.

On navodi i da političari manjeg bh. entiteta stalno raspiruju međunacionalnu mržnju.

Zbog toga su napadi na bošnjačke povratnike intenzivirani, smatra Salkić.

Ataci dolaze u vrijeme novih "protesta" na entitetskoj liniji koji izazivaju strah kod stanovništva.

Ono što je posebno zabrinjavajuće za građane jeste da sigurnosnu situaciju teško mogu kontrolirati institucije. Ministarstvo sigurnosti BiH sada je narušeno interesima susjedne države Srbije od strane nove koalicije na državnom nivou.

Dva savjetnika iz sigurnosnog aparata Srbije sada rade za Ministarstvo sigurnosti BiH, na čijem čelu je srpski nacionalista Nenad Nešić. Stručnjaci za sigurnost sumnjaju da je svrha -  podrivanje bosanskohercegovačkog Ministarstva sigurnosti u hitnim slučajevima da se osigura da to ne učine bosanskohercegovačke snage sigurnosti koje bi trebale štititi državu", piše Wölfl.

Navodi i da policija Rs "ne smatra se lojalnom ustavu i mogla bi podržati Dodika u kriznoj situaciji".

Ona dalje govori o najavi hapšenja visokog predstavnika Christiana Schmidta ukoliko otputuje u Rs.

"Prema mišljenju stručnjaka za sigurnost, u takvom slučaju bi vojna misija EUFOR pod vodstvom EU mogla osloboditi Schmidta iz pritvora u Rs. Međutim, EUFOR ne može ispratiti visokog predstavnika na njegovo putovanje kroz Rs.

Mandat EUFOR-a je također ozbiljno ograničen kada je riječ o potpunom zaustavljanju policije Rs. Jedan od najvećih sigurnosnih problema je taj što EUFOR ima izuzetno malo vojnika.

Trenutno ima 1.350 vojnika. Sa ovim brojem mogli biste samo u hitnim slučajevima zauzeti sarajevski aerodrom, ali ne i zaštititi stanovništvo.

Aktuelne proteste organizuju Dodikove pristalice jer je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika. Ured Denisa Bećirovića, jednog od tri člana državnog Predsjedništva, naveo je 24 Dodikova kršenja Ustava. Shodno tome, javno tužilaštvo je moralo pokrenuti još mnogo slučajeva protiv Dodika zbog teških kršenja ustava. Ali, pravosuđe u Bosni i Hercegovini potkopano je stranačkim interesima – uključujući i Dodikove. Zbog toga državno tužilaštvo nije u mogućnosti da preduzme žešće akcije protiv političara", stoji dalje u tekstu Der Stanadarda.

Wolfl podsjeća i da pravni stručnjaci već dugi niz godina pozivaju na reformu pravosuđa kako bi se omogućilo nezavisnim sudijama i tužiocima da zaštite državu.

Ona ističe i da su prošlosedmični mitinzi podrške Dodiku na scenu izvukli i Željku Cvijanović koju opisuje kao "političar koji je blizak Dodikov saveznik".

"Rekla je da je prvi protest bio samo proba i da će uslijediti još. Mediji su objavili slike snajperista postavljenih na neboderima u blizini Sarajeva. To je mnoge podsjetilo na rat i na ljude koji su u Sarajevu 1990-ih ubijali snajperisti", piše u tekstu.

Wolfl naglašava i da "pokretu za Dodika nije veliki".

"Došlo je svega nekoliko stotina ljudi. Jer mnogi Srbi u Bosni i Hercegovini žele da žive zajedno sa svim ostalim ljudima u državi, ne žele eskalaciju i ne podržavaju Dodikovu politiku. Zato je pogrešno nazivati ​​Dodika "srpskim liderom" jer ga ne slijede svi Srbi. Ima Srba koji imaju potpuno drugačije mišljenje. Razumljivo, ovi ljudi smatraju da se prema njima postupa nepravedno ako su svi klasificirani na osnovu pripadnosti etničkoj grupi, a ne na osnovu političkih pozicija koje zauzimaju", napisala je.

Stručnjaci za sigurnost prije svega strahuju da bi takozvani "protesti" Dodikovih pristalica mogli dovesti do sukoba sa kontrademonstrantima. EUFOR je nedavno radio u pozadini na sprečavanju ovakvih sukoba. Tokom svoje posljednje posjete Bosni i Hercegovini prije nekoliko dana, Thomas Goffus, jedan od zamjenika generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, navodno je bio "šokiran" sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini.

"Stručnjaci za sigurnost kažu da on nije mislio da je situacija tako ozbiljna, prema Goffusovoj procjeni. Stoga se kaže da je pozvao na hitno povećanje EUFOR-ovih trupa za još najmanje 1.000 ljudi. Zato bi se trebao održati sastanak Vijeća NATO-a i Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) EU. Međutim, u EU postoje mnoge snage koje pokušavaju umanjiti ozbiljnost situacije.

Mogući scenariji se trenutno razmatraju u sigurnosnim krugovima u narednim sedmicama. U svakom slučaju, Vijeće sigurnosti UN-a će 4. novembra glasati o produženju misije Eufor. Rusija može staviti veto. Ako Eufor tada mora napustiti zemlju, mogao bi nastati sigurnosni vakuum, jer iako je već jasno da će u ovom slučaju biti stacionirana NATO misija, moglo bi proći neko vrijeme dok NATO trupe zapravo ne stignu u BiH.

Postoji zabrinutost da bi Dodik u tom periodu mogao proglasiti nezavisnost Rs i da bi Kremlj mogao priznati tu nezavisnost. Rs sa svoje strane podržava proglašenje nezavisnosti Luganske i Donjecke narodne republike, čime se takođe krši međunarodno pravo. Neki stručnjaci za sigurnost pretpostavljaju da će odluka o Dodikovim narednim koracima biti donesena u Kremlju.

Takozvani "protesti" Dodikovih pristalica očigledno se vide i kao "probe" za ovaj "Dan D", na primjer da se sazna koliko se ljudi može mobilizirati za akcije putem mobilnih telefona. Dodikovo proglašenje nezavisnosti, uz podršku Rusije, značilo bi da bi se EU suočila sa ozbiljnom krizom, a NATO bi također bio veoma zauzet. To bi moglo biti u interesu Kremlja, prije svega, jer bi moglo odvratiti pažnju od rata protiv Ukrajine i resursi bi bili vezani negdje drugdje. U svakom slučaju, jasno je da Zapad ne želi da se povinuje željama Kremlja kada je u pitanju pristanak na EUFR samo ako se odrekne izvršnog mandata", napisala je Adelheid Wölfl za austrijski dnevni list Der Standard.


(Vijesti.ba)