Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Ratni zločinac, osnivač i bivši komandant Jedinica za specijalne operacije Franko Simatović zvani Frenki oslobođen je izdržavanja kazne po Haškoj presudi i prevremeno danas puštena na slobodu iz zdravstvenih razloga. 

U zvaničnom dokumentu ‘Sporazum o uslovnom privremenog puštanju na slobodu’ Simatović se obavezuje na niz mjera koje mu se propisuju. 

Simatović se obavezuje da će ostati pod nadzornom nadzorne vlasti koju odredi Srbija tokom preostalog dela kazne, i da će postupati u skladu sa svim uslovima koje odredi nadzorna vlasti. 

Također se obavezuje da će boraviti samo na adresi prebivališta ili u relevantnoj zdravstvenoj ustanovi tokom preostalog dijela kazne i da će u toku cjelokupnog boravka u Srbiji. BićE pod stalnim nadzorom ovlaštenih lica nadzorne vlasti i da će nadzornoj vlasti predati sve putne isprave za vrijeme trajanja cjelokupnog uslovnog puštanja na slobodu. 

Simatović pristaje da ga svakog mjeseca pregleda nezavisni medicinski stručnjak, koji će zatim podnijeti izvještaj o pregledu koji će se zavoditi u spis predmeta. 

On se također obavezuje da neće stupati u bilo kakav kontakt, direktno ili indirektno, niti će pokušati da povrijedi, zastraši ili na drugi način uznemirava žrtve i svjedoke koji su svjedočili u mom predmetu ili u drugim predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, kao ni sa članovima porodica. 

Simatoviću se dozvoljava kontakta sa svjedocima koji su svjedočili u njegovu odbranu. 

Zanimljivo je i da se Simatović obavezao da neće govoriti, putem medija, društvenih mreža ili bilo s kim osim sa svojim zastupnikom o svom predmetu, uključujući bilo koji aspekt događaja u bivšoj Jugoslaviji koji su bili predmet njegovog suđenja 

Simatović se također obavezuje da neće davati nikakve izjave kojima se negiraju zločini nad kojima je MKSJ imao nadležnost i nad kojima Mehanizam zadržava nadležnost, a koji su počinjeni tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. A ni pod kojim okolnostima priznaje da neće, direktno ili indirektno, javno izraziti slaganje sa licima koja su osudili MKSJ ili Mehanizam ili na bilo koji način doprinijeti njihovom veličanju. 

On se još obavezuje da će u zajednici u kojoj boravi ponašati časno i miroljubivo i neće učestvovati u sastancima ili udruženjima namijenjenim planiranju građanskih nereda niti aktivno učestvovati u bilo kakvim političkim aktivnostima, osim glasanja. 

Ovaj zločinac se također obavezao da će ustrajati u naporima da doprinese svojoj rehabilitaciji i resocijalizaciji. Frenki Simatović je također saglasan da shvata da ukoliko prekrši ili u potpunosti ne ispuni bilo koji od navedenih uslova i obaveza može biti poništeno njegovo prijevremeno puštanje na slobodu.

A. Dedić

(Vijesti.ba)

Evropska Unija izražava žaljenje zbog stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakonika entiteta Republika Srpska kojim se ponovo uvode krivične kazne za klevetu.

- Ovim zakonodavnim promjenama se nameću nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu, navode iz EU-a.

Dodaje e da novi zakon ozbiljno utiče na ambijent u kojem djeluje civilno društvo i ograničava slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj.

- Ovo je potez za žaljenje i nesumnjivo predstavlja krupan korak unazad u zaštiti temeljnih prava. Zakon je suprotan očekivanjima izraženim prilikom dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u EU i kosi se sa interesima svih građana Bosne i Hercegovine, uključujući onih koji žive u entitetu Republika Srpska - navode iz Delegacije EU.

EU očekuje od svih vlasti da djeluju konstruktivno na realizaciji ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su neophodni kako bi Komisija dala preporuku za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU.

Konkretno, EU očekuje od BiH da u skladu sa ključnim prioritetom 12 "osigura slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara".

- EU je posvećena pružanju podrške medijima i civilnom društvu u Bosni i Hercegovini, a naročito u entitetu Republika Srpska - navode iz EU.

Anadolija

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dostavilo je jučer Sudu BiH dorađenu optužnicu protiv predsjednika entiteta RS Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića, nakon što je Sud optužnicu vratio na doradu 18. augusta.

- Rok od 15 dana za odlučivanje o eventualnoj uređenoj optužnici počinje teći iznova - kazali su za Fenu iz Suda BiH.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. augusta podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića, koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz Krivičnog zakona BiH. Dodik je potpisao ukaz o proglašenju zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika za BiH u Službenom glasniku RS-a te ukaz o proglašenju zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na području RS-a.

Lukić je naložio objavljivanje spomenutih akata u Službenom glasniku RS-a, iako ih je prije toga visoki predstavnik Christian Schmidt proglasio ništavnim.

Koordinacija boračkih saveza Tuzlanskog kantona i boračke organizacije iz Podrinja najoštrije osuđuju pravno nasilje koje se vrši nad bivšim borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine koji prolaze kroz agonije ponovnih saslušanja za navodne ratne zločine.

- Tražimo od glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića da vrati predmete za navodne ratne zločine pod okrilje državnog tužilaštva, te da bude svjestan agonije kroz koju prolaze oni koji su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu svojim životima čuvali suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine - navodi se u zajedničkom saopćenju za javnost nakon konferencije za medije u organizaciji Koordinacije boračkih saveza TK.

Naglašavaju da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 2018. godine prebacilo mnogo predmeta u istragama ratnih zločina, koje su navodno počinili Bošnjaci, na nivo Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

- Neke od istraga datiraju iz 2010. godine, a osumnjičene niko nije obavijestio da se protiv njih vodi bilo kakva istraga, te ih sad Okružno tužilaštvo Bijeljina poziva i ispituje kao osumnjičene - ističe se.

Podsjećaju da su ranije ovakvi predmeti vođeni u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, upravo zbog njihove osjetljivosti te činjenice da bivši borci Armije Republike Bosne i Hercegovine, posebno oni koji su preživjeli genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici 11. jula 1995. godine, nemaju povjerenja u rad pravosudnih institucija iz entiteta RS, tvrdeći da je dovedena u pitanje njihova pravna sigurnost, saopćeno je.

FENA