Dina

11
Septembar

Oko 30.000 zaposlenih u javnom sektoru, među kojima je i policija, protestovat će 29. septembra u Banjoj Luci zbog nezadovoljstva radom Vlade Republike Srpske.

 

Ovo je danas odlučeno na Saboru predstavika pet sindikata iz javnog sektora, a odluku je saopštio Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS-a.

 

Ovi sindikalci smatraju da ih je poslodavac, odnosno Vlada Republike Srpske - izigrala.

 

Tvrde da sporazum potpisan sa entitetskom vladom polovinom prošle godine nije u potpunosti realizovan, odnosno da nije došlo do sprovođenja četvrtog koraka iz tog dokumenta – povećanja plata u drugom kvartalu ove godine.

 

To su zaposleni u javnoj upravi, policija, ljekari, medicinski tehničari, te Samostalni sindikat u zdravstvu, prenosi Srpskainfo.

 

Predstavnici pet granskih sindikata prošle godine potpisali su sporazum o povećanju plata sa Vladom RS-a, prema kojem je od juna 2022. plata povećana za deset posto, a za dodatnih 100 maraka od avgusta iste godine.

 

Plate svih zaposlenih koje su bile manje od entitetskog prosjeka u javnom sektoru povećane su za pet posto od početka 2023. godine.

 

Julska prosječna plata u javnoj upravi, policiji, te u djelatnosti zdravstvene zaštite je iznosile 1.581 KM. Njihove prosječne plate su oko 300 KM veće od ukupno prosječnih plata u RS-u.

 

Marić je rekao da će protestno okupljanje biti u Parku “Mladen Stojanović”, 29. septembra, u podne.

 

Nakon toga će okupljeni odšetati do zgrade Vlade Republike Srpske i Palate predsjednika RS-a gdje će predati zahtjeve, a protest će biti okončan na Trgu Krajine.

 

Marić je ocijenio spinovanjem kuluarske priče da su “predstavnici sindikata dobili instrukcije iz stranih ambasada”

11
Septembar

Nakon pisma generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, udruženja žrtava nekada zaštićenih enklava Ujedinjenih nacija u BiH, kao što su i najavila na protestima u Goraždu i Sarajevu,obratila su se glavnom tužitelju Serge Brammertzu u Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove, i Brian Aggeleru, šefu Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, od kojih su zatražili formiranje međunarodne komisije koja će objektivno provesti istragu i utvrditi zašto u Bosni i Hercegovini nema optužnica za opsade zaštićenih zona Ujedinjenih nacija – Sarajeva, Goražda, Bihaća, Tuzle, Srebrenice i Žepe, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas.

U svom pismu udruženja traže da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove i OSCE iniciraju i formiraju međunarodnu komisiju koju bi predvodila Joanna, odnosno bivši tužitelji Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju /Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Izražavajući podršku dosadašnjim izvještajima MKSJ /MICT Vijeću sigurnosti, udruženja podržavaju i da se u okviru Ujedinjenih nacija otvori rasprava s prijedlogom mjera i radnji, a u povodu izvještaja MKSJ/MICT upućenih Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, i opstrukcija i blokada koje se kontinuirano realiziraju posebno u ostvarenju regionalne saradnje u državama bivše SFRJ. U pismu Brametzu i Ageleru udruženja navode da su pozvali i generalnog sekretara UN-a da se uključi u raspravu, ali i Evropsku uniju i OHR u Bosni i Hercegovini.

Uz pismo Bramerzu i Aggeleru udruženja su priložila pismo koje su uputili generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija i zahtjeve koje su iznijeli na dva javna protesta, u Goraždu i u Sarajevu pred Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine. Među njima su i zahtjevi za ostavku/smjenu glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH i blokiranje sredstava iz evropskih fondova za rad Tužiteljstva i Suda BiH.

- Krivično procesuiranje odgovornih za opsade zaštićenih zona Ujedinjenih nacija je prioritet i smatramo da sve dok se ne sankcioniraju odgovorni, da su Tužiteljstvo i Sud BiH izgubilli svaki kredibilitet. Mi, žrtve, nemamo povjerenje u rad Tužiteljstva i Suda Bosne i Hercegovine.

Molimo Vas da što prije formirate međunarodnu komisiju i da u svojim sljedećim izvještajima Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim subjektima potencirate i naglasite da se zločini prema zaštićenim zonama Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini nisu procesuirali od Dejtonskog mirovnog sporazuma – navodi se na kraju pisma.

Pismo potpisuju Fondacija „Istina za Goražde“. Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje ubijene djece, Udruženje Pokret „Majke enklava Srebrenice i Žepe“, Savez udruženja logoraša Unsko-Sanskog kantona „Dr Irfan Ljubijankić“, Udruženje logoraša „Goražde“ i Udruženje civilnih žrtava rata BPK.

11
Septembar
Kao i svakog 11. u mjesecu i danas su Majke Srebrenice na Trgu slobode u Tuzli organizovale mirni mimohod u znak sjećanja na sve žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine. 
 
Za genocid u Srebrenici krivim su proglašeni vojno i političko vodstvo RS te pripadnici Vojske i MUP-a RS.
 
- Mi našu borbu nastavljamo. Vodimo je od 1996. godine kada smo formirali udruženje. Čini mi se da je iz godinu u godinu teže. Sve nas je manje, ali budite sigurno da nećemo odustati. Tražit ćemo koščice naših najmilijih sve dok smo žive - kaže Nura Begović, predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice". 
 
 
Majke Srebrenice osuđuju napade na povratnike u bh.entitet RS te traže da se vinovnici incidenata kazne.
 
Podršku majkama Srebrenice danas su pružili džemati Dobrnja, Donja Obodnica i Donji Čaklovići Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, čiji su članovi proučili hatma-dovu i predali ih pred duše šehida Srebrenice i Podrinja.
 
- Mi smo se pridružili mimohodu majki i žena Srebrenice i to u kontinuitetu radimo. Moramo istrajati na tom putu do konačne istine, konačnog pronalaska svih šehida i kažnjavanja onih koji su počinili genocid - rekao je imam džemata Dobrnja Ibrahim ef. Softić.
11
Septembar

Sud BiH potvrdio je danas dorađenu optužnicu Tužilaštva BiH protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora "Službenog glasnika RS" Miloša Lukića.

Ona je ranije bila vraćena na doradu. Danas je konačno potvrđena.

Optužnica je podignuta zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. U međuvremenu, Sud je odbio zahtjev Dodika za izuzećem sutkinje Jasmine-Ćosić Dedović.

Dodik je potpisao ukaz o proglašenju zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika za BiH u Službenom glasniku RS te ukaz o proglašenju zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na području RS-a.

Istočna Bosna