Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

FACE TV sinoć je objavila zapisnika sa sastanka Milorada Dodika i njemačkog izaslanika Manuela Sarazzina vođenog 7. septembra u Banjoj Luci.

Iz stenograma su, kako navode, izdvojili dramatične, opasne dijaloge, prijetnje.

Dodik u početku “savjetuje” Sarazzinu da povuče Christiana Schmidta iz BIH, te da se odustane od priče o imovini, na što Sarazzin odgovara da odlučno stoje iza visokog predstavnika i da ne razumije šta je Dodikova namjera.

Dodik potom Sarazzinu preporučuje da Schmidt ne dolazi u RS.

“Eto probajte. Nemojte sumnjati u naše namjere”, kaže Dodik.

Sarazzin je pitao Dodika kada bi se odvojili kako bi opstali na finansijskom tržištu, koju bi valutu imali?!

Dodik je spremno odgovorio našu, a potom u nastavku Rublju, na što je Sarazzin odogovorio: Puno sreće sa rubljom.

“Imamo mi pripremljenu...Smijite se Vi, šta... Rublju! Eto koju ćemo valutu uvesti”, kaže Dodik.

Cijeli tranksript u videu ispod na linku …

https://youtu.be/C7AF-A8xaeA?si=bdV2r3FJ8XzDjuY2

Naša ekipa rano jutros stigla je na Vlašić gdje će danas biti održana manifestacija 'Dani pobjede, dani ponosa'.

U fotogleriji možete vidjeti šta su jutros zabilježili na lokalitetu Ljuta greda, gdje će se danas manifestaciji pridružiti predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović te ostali mnogobrojni gosti.

Tom prilikom će biti podignuta i najveća zastava Republike Bosne i Hercegovine, dimenzija 5×10 metara na jarbolu koji je visine 17.5 metara.

Manifestacija se održava u znak sjećanja na jednu od najvažnijih i najveličanstvenijih pobjeda jedinica ARBiH predvođenih generalom Mehmedom Alagićem tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata i suprotstavljanja agresiji u periodu od 1992. do 1995.

Podsjetimo, borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23.marta 1995.godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva.

Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je danas za Avaz da su lideri opozicije u RS tražili od njega da sa političke scene ukloni Milorada Dodika.

Uslijedile su brojne reakcije, prije svega Dodikovih kadrova koji su po prvi put Schmidtovu izjavu nazvali istinitom, te sve iskoristili za brutalan obračun sa opozicijom u RS. Nema sumnje, da je ovakav istup Schmidta nanio veliku štetu opoziciji unutar javnosti u manjem bh. entitetu.

S toga su i uslijedile burne reakcije opozicionih čelnika.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, rekao je da Christian Schmidt, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, laže, te da je očigledno dogovorena neka igra da se diskredituje opozicija.

"Koliko je to podmuklo, dovoljno je vidjeti da se režimski mediji uzimaju te izjave kao bitne, a dolaze od lažnog visokog predstavnika. To je po meni jedna nevjerovatna i bezobrazna neistina", rekao je Borenović.

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da Schmidt, kojeg Republika Srpska ne prizanje za visokog predstavnika, laže, pozivajući ga da kaže s kim je on to pričao i šta je pričao.

"Druga vrsta razmišljanja je da ako su Dodik i Schimdt dogovarali ovaj scenario, očigledno su ga nevješto dogovorili i očigledno jedan drugom nabacuju loptice, a sve na štetu interesa Republike Srpske. I ta opcija mi nije nemoguće", rekao je Miličević.

Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta , kaže da ne može da traži smjenu nekoga koga ne priznaje.

"Šmita nisam vidjela ni čula nakon toga, a ne mogu da tražim smjenu nekoga koga ne priznajem za predsjednika. Šmit ako imalo odgovornosti ima u sebi prema poslu koji obavlja, kad već prepričava navodne razgovore, red bi bio da kaže ko je to od njega tražio, a ne da svojim izjavama uporno igra u korist Dodika sa kojim je u navodnom sukobu", istakla je Trivić.

Nebojša Vukanović, zastupnik u NSRS navodi da nikada nije video niti upoznao Schmidta.

- Niti sa njim progovorio neku riječ, a ne da sam od njega tražio da smijeni Dodika, a podmukli i zli Švabo bi trebao da izađe u javnost i kaže ko je, kada i šta od njega tražio? Takođe treba da odgovori koliko je miliona evra, preko posrednika, uzeo od Dodika posle izbora kako bi zataškao i amnestirao izbornu krađu i ostavio ga na vlasti, i da li je novac preuzeo prilikom posjete Srbiji prošle godine?, kaže Vukanović.

Iako mnogi podržavaju davanje Međunarodnog aerodroma u Tuzli pod koncesiju, takva priča je teško izvodiva jer se tamošnja zračna luka nalazi na tuđoj imovini.

Klix.ba saznaje da je opcija za uvođenje investitora s ulaganjem 50 miliona eura postojala prije 16 godina, ali nije realizirana upravo zbog neriješenog pitanja vojne imovine.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i američki ambasador Michael Murphy nedavno su federalnom premijeru Nerminu Nikšiću pismom ukazali da više nije racionalno odgađati davanje aerodroma pod koncesije.

Na to je uslijedio niz političkih, ali i stručnih reakcija. Među njima se našla i ona od stručnjaka za zrakoplovstvo Alena Šćurica, koji se uz sve, osvrnuo i na Međunarodni aerodrom u Tuzli, kazavši da bi značajno bilo da ovu zračnu luku neko uzme pod koncesiju.

Međutim, sada se postavlja veliko pitanje koliko je realizacija koncesije kao takve moguća na tuzlanskom aerodromu, uzme li se u obzir da se ta zračna luka najprostije rečeno nalazi na tuđoj imovini?

Kako saznaje Klix.ba, prije 16 godina na Međunarodni aerodrom u Tuzli stigao je prvi investitor koji je iskazao zainteresiranost za ulaganje iznosa od čak 50 miliona eura, uz dovođenje svojih aviona, goriva i hangara.

Taj investitor, kako nam je potvrđeno, 2007. godine je imao konkretne prijedloge razvoja aerodroma, međutim, kada se došlo do zamršenog pitanja vlasništva imovine, odnosno vlasničke strukture, on se povukao.

Aerodrom na tuđoj zemlji

Naime, površina na kojoj se nalazi Međunarodni aerodrom u Tuzli prvobitno je na vlasništvu upisana na Savezni sekretarijat za narodnu odbranu Zemun, a pravni sljednik je postala Bosna i Hercegovina, odnosno državno Ministarstvo odbrane.

Prije 19 godina tadašnji visoki predstavnik u našoj zemlji Paddy Ashdown donio je zabranu raspolaganja državnom i vojnom imovinom na kojoj se kao takvoj nalazi tuzlanski aerodrom. Pitanje statusa do danas nije riješeno.

Aktuelni direktor Međunarodnog aerodroma u Tuzli Dževad Halilčević nema ništa protiv koncesije, međutim, kako kaže za Klix.ba, prvo pitanje koje se treba riješiti odnosi se upravo na vlasništvo imovine na kojoj se nalazi kompletna zračna luka.

"Ovdje je složena struktura. Vlasnik našeg javnog preduzeća je Tuzlanski kanton, dok se u vlasništvu zemljišta nalazi Savezni sekretarijat za narodnu odbranu Zemun, a korisnik je Ministarstvo odbrane BiH. Ovdje se pojavljuje previše subjekata, a pitanje vojne imovine nije riješeno. Iz ove perspektive i dosadašnjeg iskustva, bez obzira koliko koncesija bila dobra, mislim da nisu stvoreni svi uslovi da se koncescija provede", smatra Halilčević.

U ovom trenutku ne postoji investitor koji bi uložio novac u nešto što ima neriješeno vlasničko pitanje. Najplastičnije rečeno, da se trenutno i pojavi osoba koja želi investirati, novac bi ulagala u imovinu koja se nalazi na tuđoj zemlji.

Kako nam Halilčević pojašnjava, uz to, investitor bi za svaki projekat morao dobivati saglasnosti od svih strana, što zahtjeva previše dokumentacije, a i sam proces je dugotrajan.

Nezahvalna pozicija

Međunarodni aerodrom Tuzla koristi površinu u skladu sa sporazumom koji je potpisan 2008. godine. Rješavanje pitanja vojne imovine Halilčević smatra od velikog značaja, jer bi dobili stimulans za svoj, ali i dalji razvoj privrede u cijelosti. Stranim investitorima sada niko ne može dati garanciju za njihov kapital, što je velika kočnica.

"Mi imamo sporazum o pravu korištenja s pravom gradnje, međutim, bilo šta da radimo, moramo dobiti saglasnost. Vlasnik, odnosno pravni sljednik Ministarstvo odbrane BiH, u svakom trenutku može reći da napustimo ovaj prostor. Na osnovu tog sporazuma, mi smo u obavezi to odmah uraditi. Situacija u kojoj se nalazimo je veoma nezahvalna", naglašava sagovornik portala Klix.ba.

Da tuzlanski aerodrom i završi pod koncesijom, idealan partner bi bio onaj koji bi omogućio povećanje saobraćaja i putnika. Kada je riječ o cargo prijevozu, Halilčević navodi da trenutni kapaciteti bh. privrede ne zahtijevaju takvu vrstu saobraćaja.

"Mislim da sve aerodrome u BiH treba dovesti u što bolje stanje, podići im vrijednost te onda eventualno ići u pravcu koncesije. U našem okruženju imamo dobre, ali i loše primjere koncesije, zbog čega u našem kontekstu svakako treba donositi najkvalitetnije odluke", zaključio je Halilčević.