Dina
Septembar
Memorijalni centar Srebrenica - Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, obilježava 20. godišnjicu zvaničnog otvaranja.
Tim povodom, u bivšoj proizvodnoj hali fabrike akumulatora u Srebrenici danas će biti organiziran prigodan program, a sudionicima događaja obratit će se predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Hamdija Fejzić, nakon čega će uslijediti video-obraćanje bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona i Menachema Z. Rosensafta, potpredsjednika Svjetskog jevrejskog kongresa.
Planirano je i obraćanje majke Munire Subašić, predsjednice Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa", Hasana Hasanovića, preživjelog svjedoka genocida, Alice Nderitu, specijalne savjetnice generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Amre Begić, pomoćnice direktora Memorijalnog centra Srebrenica.
U sklopu prigodnog programa bit će prikazan i kratkometražni film u produkciji Memorijalnog centra – video arhiv 1992-1995.
Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga njegovanje i čuvanje sjećanja na nevine žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsjetnik i opomena budućim generacijama kako se tako što više nikome i nikada ne bi ponovilo.
Ovaj memorijalni kompleks, smješten u Potočarima nedaleko od Srebrenice, osnovan je Odlukom visokog predstavnika, a zvanično ga je 20. septembra 2003. godine otvorio Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Godine 2007. odlukom Visokog predstavnika donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Tim zakonom ustanovljen je kao pravni sljednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima, a definiran je i njegov službeni naziv.
Memorijalni centar je osnovan s ciljem izgradnje i održavanja Memorijalnog centra, ukopa identificiranih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i obilježavanja mjesta ukopa, prijema i isplate sredstava za Memorijalni centar; saradnje sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta, prijema posjetilaca radi podsjećanja na počinjeni genocid, obavljanja ostalih aktivnosti značajnih za Memorijalni centar.
U martu, 2003. godine, obavljena je prva kolektivna dženaza i ukop prvih 600 identificiranih žrtava genocida. Tokom 2003. u Memorijalnom centru Srebrenica obavljene su tri kolektivne dženaze za žrtve genocida, a nakon prve dženaze 31. marta, kada je ukopano 600 žrtava genocida, uslijedila je druga dženaza 11. jula kada su ukopane 282 žrtve, a 20 septembra i treća kolektivna dženaza kada je ukopano 107 osoba.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Institucija Memorijalnog centra, osim što njeguje sjećanje i čuva istinu o dešavanjima iz jula 1995. godine, nastoji vlastitim angažmanom u sklopu različitih projekata osujetiti pokušaje falsifikovanja historije i revizije sudski utvrđenih činjenica.
Kao institucija države Bosne i Hercegovine, Memorijalni centar održava kontinuiranu saradnju sa brojnim organizacijama, centrima u regionu i šire, zalažući se za ostvarenje temeljnih odrednica vlastitog djelovanja.
U sklopu ovog centra djeluje i biblioteka, jedna od najvećih u ovom dijelu zemlje, koja raspolaže relevantnom literaturom vezanom za genocid nad Bošnjacima u tzv. 'zaštićenoj zoni UN-a'.
U funkciji je i Istraživački arhiv koji radi na prikupljanju ličnih predmeta, fotografija i dokumenata, kao i na uspostavi komunikacije s članovima porodica žrtava genocida.
Zahvaljujući postavci Dokumentacionog centra, dostupno je pogledati i sadržaje koji prate hronologiju genocida u i oko Srebrenice.
Između ostalog, u spomen-sobi je od 2007. godine prisutna stalna postavka pod nazivom "Crna soba - Lične priče" u sklopu koje su izloženi lični predmeti žrtava genocida, pronađenih u masovnim grobnicama.
U skladu s misijom i mandatom, Memorijalni centar razvija i obrazovne programe - predavanja za učenike i studente, povezujući se sa obrazovnim institucijama i organizacijama naše zemlje, regije i šire, a radi prepoznavanja ili identifikacije mogućih prijetnji ili narativa koji mogu rezultirati novim genocidom.
Memorijalni centar Srebrenica, posebnu pažnju pridaje stalnoj istraživačkoj djelatnosti u segmentima prikupljanja ličnih predmeta žrtava genocida i svjedočenja, kao i analizama relevantnih presuda i krivičnog gonjenja odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Također, Memorijalni centar angažiran je u borbi protiv negiranja genocida i u tom kontekstu je angažiran na izdavanju publikacija, video-sadržaja, prikaza i pregleda kojim putem web-stranice, društvenih mreža i partnerskih medija informiše javnost i podiže svijest o genocidu.
Memorijalni centar Srebrenica otvoren je prema zajednici i svake godine sudjeluje u organizaciji Dana sjećanja na žrtve genocida – 11. jula, te podržava različite aktivnosti koje su u funkciji trazicijske pravde i izgradnje mira, promoviranja saradnje, multietničkog dijaloga i pomirenja, kao i prevencije genocida u svijetu.
Septembar
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock razgovarala je u petak s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u Washingtonu.
Najviši diplomati SAD i Njemačke su razgovarali o kontinuiranoj podršci Ukrajini dok ona nastavlja sa kontraofanzivom protiv ruskih snaga.
Međutim na press konferenciji nakon sastanka američki državni sektetar govorio je i o Bosni i Hercegovini.
"Mislim da je vrijedno naglasiti da smo razgovarali o regionalnoj sigurnosti u Evropi, a posebno u Bosni i Hercegovini. Veoma cijenimo vodstvo Njemačke kada je u pitanju ograničavanje nekih finansijskih tokova predsjedniku RS Dodiku”, rekao je državni sekretar SAD.
Rečeno je i kako je razgovarano o jačanju EUFOR-a i o tome kako EU može održati pritisak na aktere koji BiH izlažu velikom riziku, posebno Dodiku. Blinken je naglasio da to treba raditi koristeći sve potrebne alate i jačajući sposobnost misije stabilnosti.
Podsjetimo, danas je iz Vlade Njemačke poručno da su izjave predsjednika Republike Srpske protiv visokog predstavnika su potpuno neprihvatljive.
- Naredba da se visoki predstavnik uhapsi, bila bi nezakonita i predstavljala bi kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski sporazum već skoro tri decenije pruža značajan doprinos očuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Očuvanje ovog mirovnog poretka je centralni zadatak visokog predstavnika. Pritom on ima i punu podršku njemačke Savezne vlade. Specijalni izaslanik Savezne vlade Njemačke za zemlje Zapadnog Balkana, Manuel Sarrazin, upravo je bio u Bosni i Hercegovini i još jednom je gospodinu Dodiku u razgovoru vrlo jasno prenio naš stav. Nastavak secesionističke politike predsjednika Republike Srpske najviše šteti ljudima u zemlji. To ima i posljedice. Prije nekoliko sedmica, Savezna vlada se odlučila na postepeno ukidanje četiri velika infrastrukturna projekta i time na njihovo sukcesivno okončanje. A i od strane Evropske komisije došlo je do otkazivanja poticaja, poručili su iz Savezne vlade.
Septembar
Septembar
Tokom manifestacije "Dani pobjede, dani ponosa" na Vlašiću je podignuta ogromna zastava Republike Bosne i Hercegovine.
Riječ je o zastavi s ljiljanima koja je veličine 5 x 10 metara, a podignuta je na visinu od 17,5 metara.
Manifestacija "Dani pobjede, dani ponosa" održava se na Vlašiću povodom sjećanja na pobjedu Armije BiH pod vodstvom generala Mehmeda Alagića iz marta 1995. godine. Tada je oslobođen najviši vrh Vlašića, a pobjeda je označila početak kraja rata u BiH.
Na skupu se okupio veliki broj ljudi, a prisutni su bili i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović te reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH su prisutnima poslali emotivne poruke o pobjedi, zajedništvu i snazi Armije BiH. Također su se zahvalili generalu Alagiću na uspješnoj operaciji tokom rata.
Načelnik općine Travnik i ratni general Kenan Dautović obratio se prisutnima kazavši da je podizanje zastave simboličan čin sjećanja na Alagića, koji je isto to uradio kada je oslobođen najviši vrh Vlašića.
"S Vlašića smo danas poslali jasnu poruku svim patriotima kojima je Bosna i Hercegovina u srcu, da smo jedinstveni i beskompromisni u očuvanju domovine i da smo sposobni izdići se iznad partikularnih interesa bilo koje vrste i prirode, da bismo je očuvali i odbranili a još jasniju poruku šaljemo onima koji ne voli Bosnu i Hercegovinu koji bi željeli da ona nestane, da smo je spremni braniti svim dozvoljenim sredstvima i po svaku cijenu zato smo danas u zvuke himne Republike Bosne i Hercegovine, na najvišem vrhu Vlašića podigli monumentalnu zastavu s ljiljanima baš onako kako je to uradio naš komadant rahmetli general Mehmed Alagić kada su združene snage armije Republike Bosne i Hercegovine oslobodile Paljenik, najviši vrh Vlašića i najavili svoj pobjedonosni hod ka konačnom oslobođenju države", rekao je.
