Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Hamdija Fejzić, koji je između ostalog obnašao i funkciju zamjenika načelnika Općine Srebrenica, u saopćenju za javnost je najavio da će na predstojećim lokalnim izborima nastupiti kao nezavisni kandidat za načelnika Općine Srebrenica.

- S obzirom na to da smo u teškoj političkoj situaciji, kao odgovoran čovjek koji je većinu svog života posvetio političkom angažmanu u Srebrenici, svjestan sam činjenice da Srebrenica nama Bošnjacima predstavlja najvažnije političko i moralno pitanje.

Zbog sitnih, ličnih i uskostranačkih interesa nismo se u Srebrenici mogli dogovoriti oko zajedničkog kandidata za načelnika općine na predstojećim lokalnim izborima. Svjestan momenta i situacije u kojoj se nalazimo kao politički odgovoran i iskusan čovjek, a nakon konsultacija i razgovora sa mnogim Srebreničanima, predstavnicima udruženja / organizacija ovim putem obavještavam javnost i građane Srebrenice da sam odnio odluku da ću na izborima nastupiti kao nezavisni kandidat za načelnika Općine Srebrenica - saopćio je Fejzić.

Ovim putem, dodao je, još jednom je upozorio sve političke aktere da još jednom razmisle "jer nam predstoji teška politička borba, jer ovo nije vrijeme političke neozbiljnosti i neiskustva".

- Zahvaljujem se svima, kako političkim strankama, tako i udruženjima / organizacijama i pojedinicma na dosadašnjoj podršci. Pozivam političke lidere da ne licitiraju Srebrenicom politički ni moralno, te ih pozivam da daju podršku mojoj kandidaturi kao nezavisnom kandidatu za načelnika Općine Srebrenica - poručio je Fejzić.

U selu Rapatnica kod Srebrenika, danas je obavljena dženaza i ispraćaj rudara Asima Šehanovića, koji je 3. maja poginuo radeći treću smjednu u jami Mramor, Rudnika uglja Kreka. Ukop je obavljen na mezarju Jasik u Rapatnici uz prisustvo velikog broja ljudi.

Nakon klanjana dženaze na lokalnom mezarju, tabut poginulog komorata nosili su članovi porodice, komšije i njegovi rudari.

Podsjećamo, rudar Asim Šehanović, u petak 3. maja u 4.50 sati, nakon odrona zemlje i uglja ostao je zarobljen u otkopu, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je u utorak popodne u jami Rudnika lignita Mramor.

Općinski sud u Sanskom Mostu potvrdio je optužnicu protiv Drage Tendžerića zbog izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, jer se, podižući tri prsta, fotografisao pokraj table na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1” kod Ključa, u kojoj su pronađeni ostaci žrtava iz Biljana.

Za optuženog je Detektor ranije pisao da je na fotografiji pokazao i tetovaže s likovima četničkog vođe Draže Mihailovića i vojvode Momčila Đujića, što je uznemirilo žrtve.

U optužnici Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK), u koju su novinari Detektora imali uvid, navodi se kako je Tendžerić 21. januara prošle godine zaustavio svoje motorno vozilo pored table s natpisom “Masovna grobnica Bošnjaka Lanište 1”, iz koje je ekshumirano 188 tijela civila, te zamolio prijatelja da ga uslika mobilnim telefonom, pokazajući na leđima istetovirane simbole koje on smatra historijom svoje nacije.

“Svjestan da izaziva mržnju i netrpeljivost prema konstitutivnim narodima koji žive u Federaciji, javno je objavio fotografiju na svom Facebook i Instagram profilu, što je imalo za posljedicu da je objava prikazana u elektronskim i printanim medijima na području USK i Federacije, što je uzrokovalo uznemirenost građana općine Ključ i naselja Biljani”, navodi se u optužnici Tužilaštva USK-a koja je potvrđena 29. marta.

Detektor je pisao ranije kako su porodice žrtava, razočarane nedostatkom pravde, dodatno bile uznemirene fotografijama Tendžerića snimljenim na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1” kod Ključa, na kojima je on tom prilikom pokazao i svoje tetovaže s likovima Mihailovića i Đujića.

Iz Udruženja porodica žrtava su ranije kazali kako smatraju da do ovakvih događaja ne bi došlo da su počinioci zločina kažnjeni.

U Biljanima kod Ključa je, prema presudama Haškog tribunala, 10. jula 1992. ubijeno oko 200 ljudi, koje su pripadnici vojske i policije prethodno zarobili i odveli od njihovih kuća, a među žrtvama su bile žene, stari ljudi i četveromjesečna beba.

Za zločine u Biljanima do sada je pred Sudom Bosne i Hercegovine na sedam godina zatvora osuđen samo Marko Samardžija, u svojstvu komandira Treće čete Saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade.

Prije tačno 32 godine, na Dan pobjede nad fašizmom, u krugu mjesne džamije u Glogovi kod Bratunca samo u jednom danu udružene snage bratunačke policije srpske nacionalnosti, bratunačke TO i JNA, za nekoliko sati strijeljale su 65 bošnjačkih civila.

Za zločine u Glogovoj do sada je procesuirana samo jedna osoba, predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba i Teritorijalne odbrane Bratunac Miroslav Deronjić, koji je nakon priznanja zločina u Hagu osuđen na 10 godina zatvora. Deronjić je umro je pri kraju izdržavanja kazne.

Zločin u Glogovoj prvi je najmasovniji zločin koji se dogodio na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Svake godine preživjeli mještani i članovi porodica ubijenih okupljaju se na ovom mjestu kako bi se prisjetili i odali počast nevino stradalim civilima. Predstavnici udruženja žrtava, Islamske zajednice i mještani su prvo položili cvijeće na spomen–obilježju, a potom su posjetili lokalitet masovne grobnice u neposrednoj blizini lokalne džamije.

Najmlađa žrtva ovog stravičnog zločina je Muharem Ibišević (16), koji je ubijen pored oca Mustafe i godinu starijeg brata Muje. Tijela ubijenih pobacane su u masovne grobnice.

„Mi u Podrinju, naša povratnička zajednica, ne možemo egzistirati bez istine. Ostali smo bez naših najmlijih koji su ubijeni samo zato što su bili muslimani. To je rezultat njihovih oslobođanja koje oni proslavljaju u podrinjskim gradovima. Svake godine kada se približi mjesec maj, mi Bošnjaci se moramo dodatno aktivirati, a sve u cilju da se ne zaboravi ono što se desilo. I pored svega što smo preživjeli, mi smo narod koji je spreman da gradi suživot i da na mjestima gdje su počinjeni zvjerski zločini ponovo organiziramo naš život“, rekao je Elvir Hodžić, glavni imam MIZ Bratunac.

Prema dostupnim podacima, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je 388 Bošnjaka iz ovog naselja. Njih 144 ubijeno je tokom 1992. godine, dok je u genocidu, kojeg su počinile vojska i dijelovi policije RS, ubijeno 210 Bošnjaka iz Glogove. 31 stanovnik ovog mjesta je ubijen tokom 1993. i 1994. godine.