Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Delegacija Vlade Tuzlanskog kantona koju su činili premijer Irfan Halilagić, ministrica za boračka pitanja Senada Dizdarević i ministar obrazovanja i nauke Ahmed Omerović posjetili su danas Bratunac gdje su položili cvijeće i odali počast na Memorijalnom kompleksu i mezarju "Veljaci", nakon čega i razgovarali sa načelnikom Općine Lazarom Prodanovićem.

Iskazavši veliku zahvalnost na kontinuiranoj pomoći koju Vlada TK, putem aktivnosti Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak pruža kroz izgradnju infrastrukture u Podrinju, domaćini današnjeg sastanka izrazili su želju za saradnjom u izgradnji novih industrijskih zona na području Bratunca.

- Detektovali smo neke projekte koji su značajni za ovu općinu i Vlada TK preko resornih ministarstava će uraditi sve da bude podrška realizaciji tih projekata. Načelnik nas je informirao o aktivnostima u vezi pokretanja privredne zone. Smatramo da postoji i mogućnost zajedničkog djelovanja u smislu podjele tih određenih iskustava i saznanja kako bismo bili na usluzi - kazao je premijer Halilagić.

Načelnik Prodanović kazao je da im je fokus na izgradnji vodovodne mreže na području Bratunca do Konjević Polja.

- Razgovarali smo o tome da ulažemo i da ćemo raditi na izgradnji novog obdaništa i radovala bi nas iskustva u smislu investiranja odnosno izgradnje novih industrijskih zona - potvrdio je.

U pretprazničnoj atmosferi, uoči velikog praznika Vaskrsa, učesnici današnjeg sastanka uputili su i poruke građanima.

- Naš cilj je apsolutni mir i saradnja sa svakim. Sigurnost svakog građanina na području općine Bratunac i da svaki građanin ima mogućnost da stvara, razvija i ostane ovdje. Nikakve dodatne tenzije bez obzira na različnosti u političkim stavovima ne smiju nas obeshrabriti u onome što je osnovno pravo, a to je poštovanje ljudskih prava i sloboda svakog građanina.

Drago nam je što se ovaj sastanak odvija u predvečerje jednog od najvećih pravoslavnih praznika, Vaskrsa. Želim da kažem da naše komšije, Bošnjaci, koji žive u Bratuncu treba da se osjećaju sigurno kao i svaki građanin, pripadnik srpskog naroda - kazao je načelnik Općine Bratunac Prodanović, saopćeno je iz Vlade TK.

Danas su obilježene 32 godine od napada na selo Hranča u Bratuncu. Tog 3. maja 1992. godine počinjen je prvi napad srpskih zločinaca na jedno bošnjačko naselje na teritoriji općine Bratunac početkom agresije na našu zemlju.

Ubijeni su deseci Bošnjaka

- Danas 32 godine od napada na naše naselje prisjećamo se svih naših šehida naših očeva, majki, braće i sestara, naših komšija i prijatelja koji su ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci muslimani. Najprije je napadnut dio naselja Ramići i Polje kada su ubijeni prvi stanovnici ovog naselja, tog dana se događaju i prva organizovana zarobljavanja i odvođenja Bošnjaka Hranče. Prva žrtva napada na Hranču bila je Selma Hodžić koja je u momentu ubistva imala šest godina - prisjeća se Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a.

Dodaje kako je napad na naselje nastavljen 9. maja kada je napadnut ostatak mjesne zajednice Hranča naseljen Bošnjacima, naselja Meljen, Cerovac, Gaj i Polje.

- Za samo nekoliko dana maja mjeseca 1992. godine ubijeni su deseci Bošnjaka Hranče na svojim ognjištima, dok su ostali protjerani a naša imovina uništena i opljačkana.

Tokom agresije od 1992. do 1995. godine, koju je provela Jugoslovenska narodna armija, uz podršku policije i Teritorijalne odbrane bosanskih Srba, te brojnih dobrovoljačkih vojnih formacija, koje su djelovale pod komandom i u funkciji Jugoslovenske narodne armije, na području Hranče, Repovca i Borkovca, ubijeno je 93 Bošnjaka.

Tih majskih dana 1992. godine tokom etničkog progona Bošnjaka našeg naselja, a nakon toga i u logoru OŠ Vuk Karadžić u Bratuncu, ubijeno je ukupno 67 Bošnjaka našeg naselja - navodi Salkić.
Među ubijenima 12 djece, osam dječaka i četiri djevojčice

Ukazuje kako je tokom genocida počinjenog nad Bošnjacima u "zaštićenoj zoni" UN-a Srebrenica i na drugim lokacijama u Bosni i Hercegovini ubijeno 26 stanovnika Hranče.

- Među ubijenim Bošnjacima Hranče je 12 djece, osam dječaka i četiri djevojčice. Ubijeno je devet žena. Najstarija ubijena osoba je Avdo Ramić, koji je imao 74 godine u momentu ubistva, a najmlađa žrtva je beba Amina Hajdarević, rođena 1992. godine.

Do sada je pronađeno 80 ubijenih Bošnjaka Hranče u 23 masovne grobnice na teritoriji Bosne i Hercegovine i Srbije - navodi Salkić.

Ubijeni su pokopani na 13 lokacija na teritoriji Bosne i Hercegovine, od toga 32 u Memorijalnom centru Veljaci, a 17 u Memorijalnom centru Potočari.

- Danas se sjećamo, opominjemo, ne zaboravljamo i njima učimo Fatihu. Posebno je važno u današnjem vremenu da se podsjetimo da su zločini nad Bošnjacima Hranče počinile komšije srpske nacionalnosti, potpomognuti tadašnjom Jugoslovenskom narodnom armijom, te dobrovoljcima iz Srbije.

Naša je obaveza da pamtimo, da nikad ne zaboravimo, ali je i obaveza da dajemo izjave i svjedočimo o zločinu koji je počinjen nad Bošnjacima Hranče - kaže Salkić i dodaje:

- Zbog slabog rada tužilaštava i drugih nadležnih tijela, ali i pasivnosti svjedoka, do danas nisu osuđeni svi oni koji su odgovorni za teške zločine, ubistva, mučenja i progon Bošnjaka Hranče, te pljačkanje i uništavanje naše imovine.

Mi smo se vratili da živimo u miru na našim ognjištima u našoj domovini Bosni i Hercegovini, uprkos činjenici da i danas srećemo na slobodi one koji su vršili progon 1992. godine, ubijali naše najmilije, pljačkali i spaljivali naše kuće i naša imanja.

Naša vrijednost su istina i pravda

Na kraju je poručio:

- Drage komšije i prijatelji, ostanimo ustrajni u našoj borbi za istinu i pravdu, ostanimo ustrajni u borbi za naša prava i budimo ponosni što, uprkos činjenici da su nad nama počinjeni teški zločini i genocid, mi nismo činili teške zločine. To je naš kapital i naša vrijednost, zbog čega hodamo ponosno i podignute glave u Bratuncu, Bosni i Hercegovini i cijelome svijetu.

Živimo u vremenu u kojem sile zla pokazuju da nisu u potpunosti poražene, da nisu odustale od svojih ideja da podijele našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Naša vrijednost je istina i pravda, a njihova veličanje presuđenih ratnih zločinaca i negiranje zločina počinjenih nad našim narodom.

Zbog istine pamtite 3. maj 1992.godine, prenosite narednim generacijama istinu o zločinu nad Bošnjacima u Hranči, Bratuncu i cijeloj Bosni i Hercegovini, istinu o genocidu nad Bošnjacima Podrinja u "zaštićenoj zoni" UN-a Srebrenica, ne da bi se svetili, već da nam se zločini ne bi ponovili.

Memorijalni centar Srebrenica je u posljednjih sedam dana dobio najmanje 1.900 poruka i tvitova prijetnji, negiranja žrtava, provokacija i slavljenja ratnih zločinaca, s lažnih i stvarnih profila na Twitteru, Facebooku i Instagramu, objavio je danas Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

- Mi smo na sve to odgovorili razgovorom o žrtvama, stavljanjem u fokus priča porodica, te radom na tome da spriječimo govor mržnje i populizam po ovom važnom pitanju. Zašto? Zato što nam je najvažnija stvar na kojoj radimo obrazovanje generacija koje dolaze - napisao je Suljagić.

Istakao je da na tom putu nema "takmičenja" velikih svjetskih tragedija, genocida i zločina, te da "nemamo nikakvog straha o tome da govorimo o historiji u njenoj cjelini".

- Toga se plaše drugi. Zapravo, možda je najvažnije da podijelim sa vama šta to učimo djecu kada ih učimo o Srebrenici? Šta im objašnjavamo kada sa autobusa dođu na jednodnevne ekskurzije u ovaj grad?

Učimo ih šta mržnja može da proizvede. Učimo ih da riječi imaju posljedice. Učimo ih da postojanje političkog i vojnog aparata moći može vrlo brzo i vrlo efikasno da uništi čitave zajednice. Prekine živote, planove, porodice, uništi domove, zaustavi priče, prekine sjećanja. Učimo ih da je za to dovoljan tihi pristanak većine, te da se stvari od tog trenutka odvijaju vrlo brzo i skoro nezaustavljivo. Govorimo im o tome kako danas Bošnjaci-povratnici žive u Srebrenici, Bratuncu, istočnoj Bosni. Pričamo im kako se njihovi vršnjaci snalaze u obrazovnom sistemu koji negira njihov identitet, historiju i tradiciju. Govorimo im o hrabrosti žena u našem društvu, pojašnjavamo im koliko je važno da gradimo društvo ravnopravnosti, tolerancije i mira - naglasio je Suljagić.

Dodao je da rade s njima da budu hrabri, snažni i glasni.

- Da znaju ukazati na nepravdu, da znaju prepoznati prve naznake mržnje - koja sutra može izroditi nove "srebrenice". To želimo prenijeti i cijelom svijetu. Želimo na drugim mjestima lekcije iz devedesetih podijeliti sa zajednicama, barem tamo gdje još nije prekasno. Dakle, ova priča nije priča samo o Srebrenici, o našem dokazivanju istine, ili upornom vraćanju na 1995. godinu. Mi smo činjenice dokazali na sudovima. Ovo o čemu govorimo pred UN-om je nastojanje da učinimo Srebrenicu primjerom i upozorenjem za druge.

Znam da ste umorni. Znam da već skoro dva mjeseca naslovne stranice ispunjava ponovo priča o Srebrenici. Ali nismo mi ti koji proizvode naslovnice. Od ovoga su temu napravili oni koji ne žele da djeca i generacije koje dolaze nešto nauče na našim primjerima. Hajde da zajedno zaokružimo ovo poglavlje - istakao je Suljagić.