Dina
Maj
Odluka Mađarske da glasa protiv rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija duboko zabrinjava civilizovani svijet i posebno prijatelje istine, pravde i kulture sjećanja na najveći zločin poslije drugog svjetskog rata, genocid u Srebrenici, naveli su iz Institut za istraživanje genocida Kanada.
"Sraman i anticivilizacijski potez Mađarske koji ništa ne znači za proces usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, jer će ista biti usvojena. Ali znači da Mađarska negiranjem međunarodne pravde, međunarodnih sudova i njihovi pravosnažnih presuda sebe sama svrstava na historijski stub anticivilizacijskog srama.
Mađarska se poigrava sa osjećanjima preživjelih žrtava genocida odbacujući poštovanje prema vladavini prava. Obnova poštovanja prema vladavini prava imperativ je za ostvarenje pravde i trajnog mira u postgenocidnom društvu.
Glasajući protiv Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Mađarska odbacuje doprinos poštovanju sjećanja na žrtve genocida i odbacuje potvrđivanju istine o genocidu. Na taj način suprostavlja se njegovanju kulture sjećanja i podržavanju pomirenja i trajnog mira u Bosni i Hercegovini i regiji.
Glasajući protiv Rezolucije trenutni politički establišment Mađarske je sam sebi zatvorio pristup Memorijalnom centru genocida u Srebrenici. IGK će zatražiti od nadležnih organa da se trenutnom političkom establišmentu Mađarske zabrani ulazak u Memorijalni centar genocida u Srebrenici. Istovremeno pozivamo probosanske političke lidere u Bosni i Hercegovini da preispitaju državne odnose sa Mađarskom" stoji u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.
Maj
Bećirović na sjednici UN: Svijet treba znati istinu, ovo su obmane iz RS i Srbije
Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom Izvještaja visokog predstavnika o situaciji u Bosni i Hercegovini prenosimo u cijelosti:
Gospodine predsjedniče,
prije svega, želim Vam uspješno predsjedavanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u ovim turbulentnim vremenima. Pozdravljam i sve uvažene ambasadore, kao i gospodina Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, čiji izvještaj doprinosi sagledavanju trenutnih prilika u našoj državi.
Posebno naglašavam, visoki predstavnik je jedini ovlašten da podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a.
To pravo unutar suverene države Bosne i Hercegovine nemaju entiteti niti drugi, niži nivoi vlasti. Zato su tzv. izvještaji koji dolaze iz entiteta Republika Srpska pravno neutemeljeni. Poveljom UN-a predviđeno je da se pred organima i tijelima UN-a obraćaju države. Jedini subjekt međunarodnog prava je nezavisna i suverena država Bosna i Hercegovina.
Uvaženi predsjedavajući,
dozvolite mi da predstavim ključne probleme, izazove i opasnosti u Bosni i Hercegovini, kao i moguće pravce kretanja za prevazilaženje trenutne krize.
Obraćam Vam se u ime države Bosne i Hercegovine, čiji su milenijski historijski korijeni snažni i neraskidivi.
U posljednjih dvadeset devet postdejtonskih godina Bosna i Hercegovina je još jednom potvrdila svoju snagu i otpornost.
Uprkos brojnim blokadama, opstrukcijama i pritiscima, razvoj naše države je nastavljen, pokazujući i u ratu i u miru da uništenje Bosne i Hercegovine nije moguće.
Bosna i Hercegovina je punopravna članica UN-a, Vijeća Evrope i država koja se nalazi pred vratima Evropske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO).
U martu ove godine napravljen je važan korak prema članstvu u Evropskoj uniji (EU). Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom. To je ogromno ohrabrenje za građane naše zemlje. Koristim ovu priliku da izrazim zahvalnost EU i NATO-u za posvećenost i podršku Bosni i Hercegovini.
Svijet treba znati istinu. Ključni problemi Bosne i Hercegovine nisu nastali u našoj državi, već izvan njenih granica.
To su utvrdili i najviši sudovi UN-a. Haški tribunal je prošle godine, u presudi čelnicima Državne bezbjednosti Srbije, definirao pravnu prirodu rata vođenog protiv Republike Bosne i Hercegovine.
Pravosnažnim presudama ovog suda UN-a potvrđeno je da u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, već međunarodni oružani sukob.
Ove presude sudova UN-a imaju ogroman značaj jer govore šta je bio i ostao suštinski problem. To su pokušaji izvana da se naša država oslabi i uništi. To je esencija svih problema u Bosni i Hercegovini u zadnje četiri decenije.
U julu ove godine obilježavamo 29. godišnjicu genocida počinjenog nad Bošnjacima u i oko Srebrenice.
To je strašno podsjećanje na nedavnu prošlost Bosne i Hercegovine, ali i opomena da moramo biti oprezni. Presude o počinjenom genocidu utvrdili su najviši sudovi UN-a. To je pravna činjenica.
Nažalost, čelnici entiteta Republika Srpska ne poštuju presude sudova UN-a. Štaviše, oni glorificiraju presuđene ratne zločince i poručuju da žele nastaviti politiku ratnih zločinaca. To se može shvatiti kao prijetnja novim genocidom.
Za čovječanstvo je važno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o sjećanju i obilježavanju genocida u Srebrenici 1995.
Ova rezolucija ima ogroman značaj za širenje istine i svijesti o počinjenom genocidu nad Bošnjacima. Ona je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu.
Organi vlasti entiteta Republika Srpska ne poštuju cjelinu Daytonskog sporazuma i njegovih aneksa.
Oni selektivno tumače Daytonski sporazum i podrivaju nezavisnost, suverenitet i državnost Bosne i Hercegovine. Takvom neodgovornom politikom ugrožavaju mir i stabilnost.
Posljednji izvještaj visokog predstavnika to naglašava.
U toku je opasan udar na ustavni poredak i Daytonski sporazum. Mir i stabilnost Bosne i Hercegovine ozbiljno ugrožava antidejtonska politika organa entiteta Republika Srpska. Oni godinama pokušavaju pravnim nasiljem promijeniti temeljne odredbe Daytonskog sporazuma.
Dvije ključne institucije Daytonskog sporazuma su otvoreno napadnute: Ured visokog predstavnika i Ustavni sud BiH.
Organi entiteta Republika Srpska pokušavaju blokirati ove dvije institucije. Oni ne kriju da žele postati vrhovni tumači Daytonskog sporazuma. To je pokušaj unilateralne destrukcije ovog međunarodnog sporazuma.
Međunarodna zajednica ima jasno definiranu obavezu i odgovornost u Bosni i Hercegovini.
Ona ima sve potrebne instrumente, uključujući i izvršne ovlasti, da garantira mir i stabilnost. Visoki predstavnici su, u prvoj postdejtonskoj deceniji, odlučnim i opravdanim intervencijama pomogli građanima Bosne i Hercegovine da žive u miru. Tim odlukama nije ugrožen suverenitet Bosne i Hercegovine, već je očuvan mir.
Zato je od esencijalne važnosti ojačati instituciju visokog predstavnika.
Odluke visokog predstavnika moraju se implementirati na cijeloj državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine. To se mora osigurati de iure i de facto.
Organi vlasti entiteta Republika Srpska zagovaraju opasne obmane.
Prva obmana političkih lidera entiteta Republika Srpska se odnosi na suverenitet. Ne postoji suverenitet entiteta unutar suverene države, već isključivo suverenitet države Bosne i Hercegovine. Dozvolite mi da podvučem, suverenitet se u Daytonskom sporazumu spominje devet puta i isključivo se odnosi na državu Bosnu i Hercegovinu.
Druga obmana odnosi se na pitanje kontinuiteta. To je precizno riješeno u članu 1. Ustava BiH. Kontinuitet ima samo Bosna i Hercegovina. Entiteti u državi postoje tek od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Treća obmana organa vlasti entiteta Republika Srpska odnosi se na pitanje rješavanja ustavnih sporova. Njih ne mogu rješavati entiteti. Ustavom BiH je propisano da je to nadležnost Ustavnog suda BiH i da su njegove odluke konačne i obavezujuće.
Četvrta obmana odnosi se na konačno tumačenje Daytonskog sporazuma. To je riješeno Aneksom 10 Daytonskog sporazuma i ta uloga je dodijeljena visokom predstavniku.
Peta obmana odnosi se na pokušaj antidejtonskog predstavljanja susjedne Srbije kao garanta Daytonskog sporazuma. Srbija nije garant ovog sporazuma, već jedna od tri strane.
Bosna i Hercegovina je miroljubiva država, opredijeljena za jačanje regionalne saradnje.
Mi želimo dobre odnose sa našim susjedima, na temelju međusobnog uvažavanja i poštovanja. Zato aktivno učestvujemo u nizu regionalnih inicijativa, s ciljem unapređenja saradnje u regiji.
Nažalost, u susjedstvu imamo intenzivnu militarizaciju. Zato želim naglasiti da je veoma važno da se očuva balans vojnih snaga u regiji, onako kako je to utvrđeno Aneksom 1-B Daytonskog sporazuma.
Za mir u Bosni i Hercegovini važno je da Vijeće sigurnosti UN-a u novembru 2024. produži mandat misiji Althea.
Prisustvo EUFOR-a je važno za očuvanje mira i stabilnosti. To se posebno odnosi na zaštitu povratnika u entitetu Republika Srpska, koji su izloženi brojnim napadima.
Budućnost naše države je povezana s implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Presude nalažu Bosni i Hercegovini izmjenu cjelokupne političke paradigme i njeno usklađivanje s demokratskim standardima. Bosna i Hercegovina je obavezna da osigura individualna prava građana, a ne samo kolektivna prava naroda.
Posebno je važno naglasiti pravnu činjenicu da državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini.
Član 1. Ustava BiH definira da je država Bosna i Hercegovina jedina nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, što uključuje i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom.
Također, Bosna i Hercegovina je vlasnica imovine koja joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim međunarodnim multilateralnim ugovorom utvrđena je suverena jednakost Bosne i Hercegovine i drugih država nasljednica bivše Jugoslavije. Prema načelu pacta sunt servanda, sve države nasljednice, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, sporazum moraju poštovati i izvršavati. U ovom međunarodnom sporazumu entiteti se ni ne spominju.
Vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom potvrđeno je i konačnim i obavezujućim presudama Ustavnog suda BiH. Dakle, argumentacija Bosne i Hercegovine bazirana je na međunarodnom i nacionalnom pravu.
Ne zaboravimo, jedan od ključnih zahtjeva tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića u Daytonu bio je da podijeli državnu imovinu između entiteta.
Milošević nije postigao taj cilj u Daytonu. Danas bi neki političari iz entiteta Republika Srpska željeli da u miru dobiju ono što Milošević nije dobio za vrijeme agresije. Međunarodna zajednica to ne smije dozvoliti.
Posebno treba upozoriti na opasnost politike koja zagovara promjene državnih granica u Jugoistočnoj Evropi.
Predsjednik entiteta Republika Srpska javno zagovara ujedinjenje Srbije, entiteta Republika Srpska i Crne Gore. Dakle, on direktno poziva na uništenje nekoliko država članica Ujedinjenih nacija. To je ozbiljna prijetnja evropskom miru i članicama UN-a.
Na kraju, u ime građana Bosne i Hercegovine iskreno se zahvaljujem prijateljima naše države.
Mi nismo zaboravili pomoć koju smo dobili od mnogih zemalja članica UN-a. Bosna i Hercegovina to cijeni i ne zaboravlja.
Zato vas pozivam da zajedno čuvamo mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji. Uvjeren sam da je to interes i Bosne i Hercegovine i UN-a.
Hvala na pažnji!
Maj
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt predstavio je danas u Ujedinjenim nacijama izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini.
Izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2023. do 15. aprila 2024. godine. Visoki predstavnik Christian Schmidt navodi da je izvještajni period obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Evropsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP).
U izvještaju se navodi da je odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregoivora sa BiH bila dobrodošao doprinos naporima da se zaštiti stabilnost zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutrašnjih izazova, te da daju poticaj za svoje ubrzan napredak. Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, tzv Trojku – da se angažiraju odgovorno i konstruktivno za zajednički interes, odnosno unapređenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost prevazilaženja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za općte dobro nije slabost već snaga. Mora se podsticati a ne kažnjavati ili eksploatirati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH.
Odluka Evropskog vijeća menja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju BiH. Visoki predstavnik je intenzivno radio na podršci ovoj odluci u smislu uslova koje je neophodno ispuniti.
Međutim, to je nedovoljno da se suprotstavi prijetnjama stabilnosti BiH. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske (RS) na čelu sa predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodik aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i GFAP.
Njihova prijetnja da će paralizirati državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da izvršava svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će nastaviti s jednostranim povlačenjem RS iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni poreski, pravosudni i izborni sistem – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju da izraze svoju bezuslovnu posvećenost GFAP-u, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu.
- Ova obaveza djelimično nedostaje - upozorava Schmidt.
Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. Osim što promovira ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.
Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodna ad hoc institucija visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost da provede mandat GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom Predstavnik, a ne entitetu.
Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku sa njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavala različita politička mišljenja.
Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama.
Cjelokupno političko okruženje je plodno tlo za prijetnje tranzicionoj pravdi. Tu je nazadovanje u nastojanjima javnosti da se suoči s prošlošću i alarmantan nivo etnonacionalističkog historijskog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinacai. Ovi trendovi su bili usko povezani sa opštim nazadovanjem demokratije, poštovanjem ljudska prava i vladavina prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine.
Nastavljeni su incidenti protiv povratnika. Postojao je stalan priliv prijava o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno pothranjuje osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom, navodi se, između ostalog, u izvještaju visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a.
Dodaje da će se odljev ljudi ubrzati čak i iznad trenutno alarmantnih nivoa.
"Broj onih koji su napustili BiH u periodu od 2013. do 2023. godine procjenjuje se na 600.000. Očekuje se da će se stanovništvo zemlje svake godine smanjivati za otprilike 45.000 ljudi, od čega je preko 20.000 mladih, kvalificiranih ljudi koji emigriraju u inozemstvo zbog političke nestabilnosti. Unatoč ovom vrlo teškom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH usvojili su nekoliko zakona, poduzimajući korake relevantne za težnje BiH ka pristupanju Europskoj uniji (EU). Komisija EU-a je u martu 2024. godine konstatirala da je opća predanost BiH putu ka EU pretočena u opipljive rezultate. Na temelju preporuka Evropske komisije, Europsko vijeće je 21. i 22. marta 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore sa BiH, pozivajući Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem njegovog usvajanja od Vijeća čim se utvrde svi relevantni koraci. Trenutno, novi Nacrt zakona o VSTV-u sadrži odredbu koja bi trebala ispraviti ozbiljan nedostatak u nedavnim izmjenama i dopunama. Na štetu vladavine prava, rigorozna shema prijavljivanja imovine koja je prvobitno bila predviđena za sprječavanje i sankcioniranje mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudaca i tužioca, borbu protiv korupcije i poboljšanje percepcije pravosuđa ozbiljno je narušena razvodnjavanjem obveze vlasti dostaviti informacije potrebne za ispitivanje istinitosti imovinskih izjava. Ova situacija ne ispunjava očekivanja SBA Vijeća za provedbu mira (PIC) i međunarodne zajednice, uključujući OESS i OHR, koja su formalno iskazana Kolegiju Parlamentarne skupštine BiH. Zakon je stoga nedovoljan, jer primjenu zakona na državnoj nivou čini ovisnom o zakonodavstvu entiteta i Brčko Distrikta. Zakoni entiteta i Distrikta mogu izravno biti u suprotnosti s obavezama države i tako učiniti državni zakon ništavnim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudaca i tužioca ovisno o njihovom entitetskom porijeklu", navedeno je u izvještaju.
Visoki predstavnik nije integrisao nikakve izmjene izbornih pravila koje su neki tražili, nazivajući ih načinom zaštite izbora članova Predsjedništva BiH na striktno etnički baziranom sistemu.
"Po mišljenju visokog predstavnika, takva se pitanja moraju rješavati u kontekstu izmjena Ustava, koje su neophodne kako bi se ukinula diskriminacija u stjecanju prava kao što je utvrđeno u grupi predmeta Sejdić-Finci pred Evropskim sudom za ljudska prava i sličnim pitanjima koja su na čekanju", ističe se, između ostalog, u izvještaju Schmidta.
Jedan dio izvještaja se odnosi na veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida”.
“Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca i dalje postoji u BiH i cijelom regionu, koje često čine visoki politički predstavnici iu medijskom prostoru. Nedavno je, u kontekstu neustavnog obilježavanja 9. januara kao Dana RS, predsjednik RS-a ponovo negirao genocid u Srebrenici i veličao osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, nazivajući ih pojedincima koji su vodili RS i borili se za slobodu”, navodi se.
Dodaje da političari također daju javnu podršku osuđenim ratnim zločincima.
“Tako je 16. februara 2024. godine Valentin Ćorić, kojeg je MKSJ osudio na 16 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, u Mostaru promovirao svoju knjigu, autobiografski izvještaj iz Haga. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i drugi političari prisustvovali su događaju, doduše bez komentara, odajući počast ovoj osobi u javnoj kulturnoj ustanovi”, navodi s.
Dodaje da nisu pokazali distancu prema tzv. “Herceg-Bosni” niti prema zločincu.
“Nakon ovog događaja, Udruženje žrtava i svjedoka genocida zatražilo je da svi međunarodni i domaći zvaničnici prekinu kontakte “sa svim osobama koje veličaju ili podržavaju osuđene ratne zločince”. Negiranje, minimiziranje ili relativiziranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje njihovih počinitelja imaju štetne učinke na društvenu koheziju i političku stabilnost i produžavaju bol žrtava zločina. Oni potkopavaju početne i krhke korake ka pomirenju na terenu”, navodi Schmidt.
Dodaje se da se nastavlja “osim privremenog isticanja banera i bilborda, veličanje osuđenih ratnih zločinaca kroz murale i grafite širom zemlje, dodajući napore za legitimizaciju ekstremističkih ideologija i kulture koja slavi ratne zločine”.
“Najbrojniji su murali koji prikazuju Ratka Mladića na mnogim lokacijama širom RS. Nedavno je proširen, umjesto da bude uklonjen, već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka. Uprkos kriminalizaciji ove prakse, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nedozvoljeni. Važan je brz odgovor, jer su 9. januara 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH), gdje su dva mladića uhvaćena kako na autobuskoj stanici ispisuju ime Ratka Mladića, počinivši krivično djelo „izačavanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje , razdor i netolerancija”, navodi se u izvještaju.
(Vijesti.ba)
Maj
Penzioneri jednoglasni: Ili će im Vlada FBiH isplatiti šta traže ili će se suočiti sa masovnim protestima
U Sarajevu je danas održana Skupština Saveza udruženja penzionera Federacije na kojoj je 65 delegata bilo jednoglasno u zaključcima, tačnije, zahtjevima prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Penzioneri najprije traže povećanje penzija kao i jednokratnu pomoć od po 100 i 200 KM.
Ukoliko Vlada FBiH ne ispuni barem glavne zahtjve, slijede masovni protesti u cijeloj Federaciji BiH.
- Skupština je trajala blizu četiri sata i svi smo jedinstvenog stava. Tražimo za 10 posto povećanje penzija od decembra 2023. godine. Isplaćeno nam je 6,55 posto, ostaje još 3,5 posto. Tražimo jednokratnu pomoć od po 200 KM za penzionere čije su penzije do 1.000 KM i po 100 KM za one čije su penzije više od 1.000 KM. Tražimo i izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, da se penzije usklađuju prema prosječnom ličnom dohotku u FBiH i potrošačkoj korpi, a ne kako je sada slučaj, prema rastu bruto domaćeg proizvoda i indeksa potrošačkih cijena - govori za Faktor Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.
Kaže da usvojeni zahtjevi odmah idu prema Vladi FBiH, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.
- U narednom periodu uslijedit će potpisivanje peticije među penzionerima o danas donesenim zaključcima, a koja će se po završetku proslijediti Vladi FBiH. Ukoliko i nakon toga ne bude odgovora vlasti, uslijedit će protesti upozorenja pred Vladom FBiH u Sarajevu na kojima će biti članovi upravnih odbora iz udruženja penzionera. Ako se i na to ogluši Vlada, u septembru idemo sa masovnim protestima u cijeloj Federaciji
- poručio je Trakić i dodao:
- Današnjoj Skupštini prisustvovao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kao i direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Čuli su naše zahtjeve.
Trakić govori da je za 21. maj zakazan sastanak predstavnika penzionera iz FBiH sa resornim ministrom Adnanom Delićem.
