Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Grad je odmah ostao bez telefona, struje, vode, čime je počela opsada ovog grada na Drini duga 1.336 dana.

Nakon što su ranije snage bivše JNA i tzv. “VRS” zauzele sve okolne gradove, punih 1.336 dana, sve do potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Goražde je ostalo jedini nepokoreni grad na Drini.

Grad sa desetinama hiljada izbjeglica iz susjednih općina, u okruženju je bio bez struje, vode, hrane, lijekova, a nedovoljno naoružani branioci Goražda tri i po godine su odlijevali napadima nekoliko korpusa tzv. “VRS”, ali i dobrovoljačkih jedinica iz Srbije, Rusije, Ukrajine i drugih zemalja.

Hrabrošću branitelja, ali i civilnog stanovništva, koji su u nemogućim uvjetima pronalazili načine da opstanu, odbrane svoj grad, proizvedu oružje i struju, da kroz agresorske linije, minska polja i zasjede sa Grebka donesu hranu, lijekove i municiju, ispisane su najbolnije i najsvjetlije stranice historije grada heroja.

Tokom 1.336 dana opsade, u gradu bez struje, vode, lijekova i hrane ubijeno je oko 4.000 osoba, od čega oko 2.000 civila a među njima je ubijeno ili ranjeno skoro 500 djece. Za odbranu Goražda život je dalo više od 2.000 pripadnika ARBiH i MUP-a.

Danas je u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, upriličeno otvorenje objekta - depoa za smještaj ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida.

Izgradnja objekta - depoa počela je u oktobru 2023. godine kako bi se omogućilo adekvatno i dostojanstveno pohranjivanje i očuvanje svih neidentifikovanih ostataka žrtava genocida, te tako doprinijelo odavanju počasti i očuvanju sjećanja na njih. Sredstva za izgradnju udružili su Memorijalni centar Srebrenica i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz mirovni projekat PRO-Budućnost koji provodi Catholic Relief Services (CRS).

Michael Murphy, ambasador SAD-a u BiH, govorio je o važnosti memorijalizacije, izgradnje kulture sjećanja na žrtve genocida.

- Mi smo ponosni da smo partneri u ovom projektu. U depou će se pažljivo čuvati biološki ostaci, predmeti žrtava. U vrijeme kada negiranje genocida i nacionalistička retorika preuzimaju kontrolu, ništa ne može biti važnije od dokumentovanja i izgradnje Memorijalnog centra - istakao je Murphy koji je napomenuo da je SAD sponzor Rezolucije o Srebrenici u UN-u.

- Rezolucija je važan korak za napredovanje regije na putu prema pomirenju. SAD podržava multietnički karakter Bosne i Hercegovine - poručio je ambasador Murphy.

Munira Subašić, predsjednica udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, kazala je kako je ovo za nju historijski događaj.

- Borimo se za svaku kost da pronađemo. Svakoj pronađenoj kosti mjesto je ovdje, u blizini nišana. Ja sam 2013. ukopala dvije kosti od sina Nermina koje su pronađene u dvije masovne grobnice. Žao mi je svake majke koja ne pronađe kosti svog djeteta. Znam da bi mnoge majke dale sve na svijetu da pronađu bar jednu kost od svog djeteta. Pored zločina genocida, vršen je zločin i nad kostima naše djece. Uz sve to negiraju genocid, negiraju postojanje naše djece. Žao mi je i što Srbija nije krenula putem ozdravljenja i što nije sponzor Rezolucije u UN-u o Srebrenici. Potrebnije je to Srbiji nego nama. Mi ćemo obilježavati 11. juli, to je naše pravo. Nakon usvajanja Rezolucije, djeca će da saznaju pravu istinu, i ta djeca će da grade bolju Bosnu i Hercegovinu - istakla je Subašić.

Prema riječima predsjednika Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Hamdije Fejzića, realizacija ovog projekta i izgradnja objekta – depoa "predstavlja značajan doprinos memorijalizaciji i sprečavanju negiranja genocida."

- Nažalost, potreba za postojanjem ovakvog objekta pokazuje svu monstruoznost nalogodavaca i izvršilaca genocida. Zbog toga, naš rad na memorijalizaciji, razvoju kulture sjećanja i izgradnji Memorijalnog centra čini se još važnijim i imamo trajnu obavezu da nastavimo našu misiju. Ono što moramo znati jeste da je iza svake neidentifikovane kosti, iza svakog predmeta koji je pripadao nekoj od žrtava genocida, postojao život koji je nasilno prekinut. Zbog toga, moramo čuvati sjećanje na žrtve. Pored toga, moramo se oduprijeti sve izraženijem negiranju genocida, a to, između ostalog, radimo dokumentovanjem genocida - rekao je Fejzić.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, govorio je o značaju projekta izgradnje depoa, ali i o samom Memorijalnom centru Srebrenica.

- Ovo su trenuci kada možemo reći da smo jedan posao završili. Dug smo put prevalili u proteklih 29 godina. Najvažnija lekcija je da se taj put ne prelazi sam nego sa partnerima i saveznicima - istakao je Suljagić i dodao:

- U Komemorativnom centru Tuzla jako dugo su smješteni predmeti žrtava. Memorijalni centar Srebrenica je mjesto gdje ti predmeti mogu biti smješteni, najbolje zaštićeni i konzervirani.

Spasilačka akcija u Rudniku lignita u Mramoru kod Tuzle nažalost je okončana tragično, s obzirom da je iz unutrašnjosti izvučeno beživotno tijelo rudara Asima Šehanovića.

Nekoliko spasilačkih timova neprekidno su proteklih dana radili na uklanjanju nanosa zemlje i uglja koji su zatrpali dio jame mramorskog rudnika, kako bi došli do svog kolege koji je u petak ujutro ostao zatrpan na dubini od 170 metara.

I pored svih nadanja, akcija je završila tragičnim ishodom, s obzirom na to da su spasioci u jamskoj prostoriji nakon uklanjanja nanosa pronašli beživotno tijelo kolege Asima Šehanovića, inače prvog kopača.

Učesnici akcije spašavanja u proteklim danima su prošli kroz veoma rizične aktivnosti, a nadljudskim naporima su pokušavali doći do rudara.

Kompleksnosti cjelokupne situacije dodatno su doprinosila konstantna stvaranja novih nanosa uglja i zemlje. Zbog toga su spasioci u ponedjeljak promijenili metodu proboja, koristeći posebne podgrade.

Na kraju podsjetimo da je do ove rudarske nesreće došlo usljed naglog oslobađanja pritiska, odnosno obrušavanja mase koja je rudara živog zatrpala.

Tužna vijest jutros je stigla iz Bratunca. Sinoć je, od posljedica moždanog udara, umro potpredsjednik Skupštine općine Bratunac Ćazim Jusupović.

Čuveni Bade, kako ga je narod poznavao, bio je jedan od lidera povratka u rodni Bratunac, posebno u Konjević Polje, te dugogodišnji odbornik u SO Bratunac.

Više informacija o danu dženaze Ćazima Jusupovića znat će se u narednim danima.