Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je RS u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

Ali, tu nije kraj problemima, jer RS-u prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP), pišu Nezavisne novine.

Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi RS odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona eura (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona eura (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

RS se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona eura, odnosno oko 116 miliona KM.

Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

“Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona eura (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona eura. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

“Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će RS preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

“Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

– Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku – rekao je.

Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

– Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to – upozorio je Raković.

Heroj Mehdin Hodžić, kapetan Senad, poginuo je na današnji dan, 10. maja 1992. godine u sapanjskom naselju Zaseok.

Mehdin-Senad Hodžić “Kapetan Labud” rođen je u Tuzli 1957. godine. Prije rata, bio je pripadnik MUP-a, radio i živio u Splitu.

1992. godine vraća se u rodnu Tuzlu gdje se priključuje Patriotskoj ligi. Atletski gradjen, inteligentan, pun snage koju je oplemenio borilačkim vještinama, Mehdin se odmah nakon uključenja u Patriotsku ligu svim žarom posvetio formiranju specijalnih jedinica, uporedo radeći na njihovom naoružavanju. Poslije pada Bijeljine Mehdin Hodžić i Hase Tirić, sa jedinicom, dobro naoružanom i opremljenom, odlaze na područje Sapne i Teočaka u namjeri da prvo pomognu Almiru Ništoviću u odbrani Kule-Grada, a onda i da mobilišu narod ovog kraja. Do Kule-Grada nisu stigli, ali su se u Nezuku sastali sa Hajrudinom Mešićem i njegovim borcima. Tada su se njih trojica udružili i formirali zajedničku komandu. Komandant je bio Mehdin Hodžic – Senad, zamjenik Hajrudin Mesić, pomoćnik Hase Tirić. Narednih dana oni će vode žestoke bitke u širem regionu Tuzle.

Posljednja dva dana života komandanta Mehdina Hodžića protekla su u velikim bitkama, u kojima je ovaj prekaljeni ratnik pokazao nevjerovatnu hrabrost i prisebnost, odigravši važnu ulogu u odbrani zvorničke i teočanske enklave. Devetog maja Hodžićevi borci, u paklenoj bici, oslobadjaju jako četnicko uporiste Baljkovica. U toj bici, medutim, teže je ranjen kapetan Hajro. Narednog dana, 10. maja 1992. godine agresori kreću u opšti napad na Teočak, Sapnu i Nezuk. Bila je to, zapravo, bitka za Zaseok, u kome su se nalazili Komanda i borci Mehdina Hodžića. U jednoj šumi nalazili su se, takodje, ranjenici i izbjeglo stanovništvo. Nažalost, u smiraj bitke poginuo je i junak Mehdin Hodžić Senad. Tada je izvojevana velika pobjeda, ali jedan veliki junački život kapetana “Crnog Labuda” je ugašen.

Istog dana ukopan je na mjestu gdje je i poginuo. Mehdin Hodžić je kao komandant jedinice imao tajni znak “Kapetan Labud”. Kada je poginuo, Hase Tirić i njegovi borci kao uspomenu na njega, svojoj jedinici su dali naziv “Crni labudovi”.

Sve više mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine u potrazi za poslom i boljim životnim uslovima. Čak i kada odlaze samo u potrazi sa sezonskim poslovima, u građevinarstvu ili ugostiteljstvu, nadaju se da će naći i bolja rješenja.

Ipak, ima i onih koji odluče da u rodnom mjestu pokrenu vlastiti biznis, ili nastave porodičnu tradiciju, pa osim sebi, pruže poslovnu priliku i drugima.

Pansion “Misirlije” u Srebrenici bio je dugo godina prvi izbor većine onih koji bi u ovom gradu tražili smještaj i dobru hranu. Nakon trogodišnje pauze, Avdo Purković, sin čuvenog profesora nekadašnje srebreničke ugostiteljske škole, odlučuje da nastavi porodičnu tradiciju.

– Radimo s puno ljubavi i to donosi rezultate. I onda gosti dolaze, vide da dajemo nešto više od sebe i da vrijedi preći taj sav put. Kada sam krenuo da radim ovaj posao, pošto je moj otac bio profesor kuharstva, prvo mi je rekao: Ne možeš raditi ovaj posao ako ga sam ne znaš. Završio sam menadžment i marketing, ali sam morao da se vratim stepenicu unazad i morao sam da završim ugostiteljsku školu. Sve što se radi u kuhinji i što je vezano za ugostiteljstvo – morao sam da naučim – priča Avdo.

U pansionu radi šest osoba, a nekima od njih je ovo prvo radno iskustvo.

– Prvi put ovdje radim, zapravo, prvi put igdje. Prije mjesec sam počela, prijateljica mi je rekla da traže radnika, došla sam odmah dobila posao. Imamo domaće goste i strance, stranci više vole domaću kuhinju i hranu. Najčešće pravim ‘tavu’, koja je specijalitet kuće. Imamo stariju kuharicu pa smo naučile i to da pravimo, to nam ide najviše – ističe radnica u kuhinji Melisa Bektić.

– Danas je u malim sredinama, kao što je Srebrenica, teško pokrenuti biznis. Svaki vid takve inicijative, ljude koji odluče da pokrenu svoj vlastiti biznis, pogotovo u ugostiteljstvu i turizmu, Turistička organizacija Srebrenice podržava. Imamo nekoliko pozitivnih primjera i kao Turistička organizacija se trudimo da ih što bolje prezentujemo na sajmovima. Takođe, svi turisti koji dođu kod nas i traže hranu i smještaj – preporučimo te objekte“, govori direktor Turističke organizacije Općine srebrenica Slaviša Petrović.

U Srebrenici su mnogi pokušavali da se bave ugostiteljstvom, ali i drugim poslovima, najčešće neuspješno. Naš sagovornik Avdo Purković kaže da je recept – upornost, ali i dobra hrana i usluga zbog koje se gosti vraćaju:

– Nama dolaze strani gosti i želimo da ponudimo nešto što je lokalnog karaktera i želimo da koristimo namirnice i proizvode, sve što možemo da nađemo, što je lokalno proizvedeno.

Ako vas put nanese u Srebrenicu, nemojte zaobići pansion “Silver City”, odnosno nekadašnje “Misirlije”, tu vas čekaju Avdo i njegov tim, s ponudom za koju kažu da je nema nadaleko.

Izvor: Federalna.ba

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je kako će, uprkos brojnim najavama o opstrukciji izbora i usvajanju entitetskog izbornog zakona, ova partija ipak izaći na izbore koje će organizovati CIK.

Iako su zvaničnici iz RS-a već nekoliko mjeseci u kampanji koja između ostalog tretira i pitanje otcjepljenja od Centralne izborne komisije BiH te uspostavljanja entitetske komisije i izbornog zakona RS-a, čini se kako je Dodik, po ko zna koji put, reterirao.

tokom razgovora s medijima, Dodik je rekao kako SNSD ima za cilj spriječiti zloupotrebe izbornog procesa.

"Republika Srpska je krenula da donese svoj izborni zakon da bi sprovela izbore i očekivali smo da će to ići brže. Sada imamo veto u Vijeću naroda RS-a i to nas sprečava da postupimo po tom zakonu. Nakon Vijeća uslijedit će konsultacije između NSRS i Vijeća naroda, na kojima ne vjerujem da će doći do dogovora pa će tek onda sve biti završeno u optimalnom roku za naredna dva mjeseca", rekao je Dodik.

Dodik je tom prilikom situaciju uporedio s Kosovom.

"Nećemo dozvoliti da se zloupotrijebi, i šta god da uradimo u vezi s tim, prijavimo se na izbore, bit će s namjerom da spriječimo bilo kakve špekulacije koje bi mogle da se pojave, kao što je to bio slučaj na sjeveru Kosova kada je izašlo tri posto ljudi i oni su proglasili pobjedu. Mi ćemo formalno sačekati naš izborni zakon, a čim se stvore uslovi, odlučit ćemo kako će se ponašati RS i besprijekorno implementirati izborni zakon RS-", rekao je Dodik.

Podsjetimo, Misija OSCE-a je osudila usvajanje entitetskog zakona, te su tražili povlačenje istog jer je usmjeren protiv ustavnog poretka ove zemlje.

Eventualne izbore po entitetskom izbornom zakonu RS-a ranije je komentirao i predsjednik SDS-a Milan Miličević koji je kritikovao Dodika te je rekao kako će izbori ipak biti sprovedeni po državnom zakonu.

On poručuje da će, "pored svih lažnih govora i najava", SNSD izaći na izbore koje je raspisao CIK iako su upravo oni bili najglasniji da RS treba da sprovede lokalne izbore po svojim pravilima, istovremeno naglašavajući da CIK neće moći sprovesti izbore na prostoru tog entiteta i da će biti spriječeni ukoliko to pokušaju da urade.

“To je još jedno derogiranje zakona i odluka donesenih u NSRS jer od samog početka niko iz SNSD-a nije ni imao namjeru da taj zakon stupi na snagu, nego se kao i uvijek do sada trgovalo sa nadležnostima RS-a, koje se na ovaj način ponovo obesmišljavaju”, naglasio je Miličević i dodao:

"Tako je i sa raznim referendumima, agencijama, zakonima i drugim nadležnostima. Sve čine samo da bi ova vlast opstala, bez obzira na cijenu. Što je SNSD duže na vlasti, sve manje je RS".