Dina
Novembar
U Sarajevu prvi kongres bh. humanitarnih organizacija
Udruženje 'Istina' i Radio BH dijaspore, u suradnji s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica i Centrom za promociju civilnog društva, organizatori su prvog kongresa bh. humanitarnih organizacija koji će danas biti održan u Sarajevu.
Organizatori navode da je cilj kongresa napraviti koordinacionu platformu humanitarnih organizacija koja će omogućiti bolju suradnju organizacija, veću pokrivenost potreba na terenu i uspostavu modela i standarda koordinacije zajedničkog djelovanja humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini i bh. dijaspori.
- Budući da djelujemo u različitim oblastima i da iz direktnog kontakta i rada sa našim krajnjim korisnicima dobro poznajemo problematiku i izazove s kojima se oni suočavaju, kao što su siromaštvo, zdravstveni problemi, obespravljenost, smatramo da kreiranje zajedničke platforme humanitarnih organizacija može predstavljati snažan alat zagovaračkih kampanja koje planiramo realizirati prema nadležnim organima vlasti Bosne i Hercegovine – ističu organizatori.
Cilj kreiranja platforme je povezivanje i umrežavanje humanitarnih organizacija iz Bosne i Hercegovine s organizacijama iz dijaspore i obratno.
- Svaka od humanitarnih organizacija ostala bi samostalna i radila u svom domenu, dok bi platforma predstavljala mjesto susreta organizacija, aktivnosti i ideja koje su zajednički koordinirane, a sve u cilju unapređenja efikasnosti i efektivnosti svakodnevnih napora koje ulažu organizacije u BiH i dijaspori. Koordinacijom aktivnosti preduprijedili bismo potencijalne zloupotrebe sredstava od neodgovornih pojedinaca ili grupa, doprinijeli ugledu humanitarnih organizacija u zajednici i omogućili veću pokrivenost populacije u potrebi aktivnostima koje provodimo - poručuju organizatori prvog kongresa bh. humanitarnih organizacija.
Kongres će otvoriti ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić i počasna konzulica BiH u Austriji Džemila Talić Gabriel.
IB.com/Fena
Novembar
Policija Republike Srpske (RS) jučer je u Kozarskoj Dubici lišila slobode muškarca inicijala G.J. iz te općine, zbog sumnje da je 2005. godine počinio krivično djelo teško ubistvo Irene Predojević.
Ubistvo te djevojke iz Kozarske Dubice je izvršeno na naročito svirep i podmukao način.
Nezvanično, za ubistvo je osumnjičen policijski službenik Policijske stanice Kozarska Dubica Goran Jeličić.
- S obzirom da se radi o policijskom službeniku u toku je postupak njegove suspenzije - potvrdila je Feni Mirna Miljanović, portparol MUP-a RS.
Irena Predojević je ubijena u noći između 6. i 7. augusta 2005. godine kada se nakon noćnog izlaska vraćala kući.
Po nezvaničnim navodima, poznavala je Jeličića te je kobne večeri sjela u njegov automobil, kako bi je prevezao do kuće.
Nedaleko od porodične kuće uhapšeni ju je odvezao na obližnji put i zadavio. Kako bi sakrio tragove spalio je tijelo.
Jeličić će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predat na dalje postupanje Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor.
IB.com / FENA
Oktobar
Rašid moli za pomoć. Više smo gladni nego siti, želio bih večerati i leći sit
Nakon objave fb stranice Crna hronika BiH o Rašidu Smajiću koji bukvalno moli za pomoć jer je u takvoj situaciji da ni sam kao tinejdžer ne može pomoći svojim roditeljima majki Azri i ocu Adilu koji se svim snagama bore prikriti svoje račune i neimaštinu. Naime kako je Rašid u svom pismu naveo njegova porodica je veoma lošoj finansijskoj situaciji imaju dug za električnu energiju od 300KM i svakog dana strahuju da će im isključiti struju. Kako je u pismu navedeno žive od njegove stipendije koja iznosi mizernih 30KM.
Rašidova želja je da imaju brašna u kuci i da barem nekada osjeti kako je to leci spavati nakon večere da je sit, mnogo puta je legao u krevet praznog stomaka razmišljajući da li će se sutra probuditi i da li će imati kakav-takav doručak. Ide u školu kako moze i kada moze naime ukoliko može odraditi neke poslove i ako ga neko pozove na dnevnicu tako zaradi sebi za školovanja za potreban pribor i užinu u školi.
H. O. Help Others Salzburg nakon pročitane poruke mladića Rašida koju je proslijedio navedenoj fb stranici odmah je reagovala i uručila prehrambeni paket koji im ne može dugo trajati i jednu kozu kako bih imali za duži period mlijeko i mliječne proizvode.
Naša humanitarna organizacija je pokrenula humanitarnu akciju “Pomoć mladom borcu za život” te planiramo mu kupiti nekoliko ovaca kako bi njihovim uzgojem nastavili normalan i pristojan život. Rašid i njegova porodica imaju štalu potrebnu za uzgoj ovaca te im dalja ulaganja nisu potrebna osim ovaca. Ukoliko želite pomoći ovom velikom heroju kojeg je muka natjerala javno tražiti pomoć za sebe i svoju porodicu možete uplatiti na nas račun sa naznakom “ZA RAŠIDA”. Mnogi njegovi vršnjaci bi se stidjeli ovako javno moliti za pomoć ali ovaj mladi čovjek ne vidi izlaz iz situacije u kojoj se našao on i njegova porodica.
Kontakt Rašid Smajić 066034977 Vaše donacije i uplate možete poslati preko PayPal računa ili žiroračuna pod odznakom "RAŠID"
H.O. "Help others" Salzburg
Naš račun:
ÌBAN: AT97 3500 0000 2602 9389
BIC: RVSAAT2S RAIFFEISENVERBAND SALZBURG.
Geld bitte über meinen PayPal.Me-Link senden: https://paypal.me/helpothers1
IB.com / help-others.info
Oktobar
Nosači sa pristaništa između dva rata bili su najjači Beograđani. Novinari su tada pisali kako je jedan od najjačih, Bajram mogao da nosi čak 450 kilograma.
U Beogradu između dva rata, najjači ljudi su nosili nadimak ”obalaši”, jer su na tadašnjem savskom pristaništu istovarivali brodove, a taj težak posao mogli su da rade samo oni koji imaju kolosalnu snagu.
List ”Vreme” je 1937. godine opisao ”silazak sa trona” Steve Tomasovića Crnog, koji nije uspio da prenese čeličnu kasu koja je odnekud doplovila u Beograd i težila 450 kilograma. Crni je do tada važio za najjačeg među amalinima, ljudima koji su se bavili ovim, nosačkim poslom.
Novinari ”Vremena” zabilježili su da je Steva došao u Beograd iz Omiša, da je punu deceniju bio najbolji amalin u gradu i da se znalo, ako već postoji veliki teret, da će ga on sigurno”savladati”.
Međutim, džin iz Omiša je posustao i rekao ono što niko nije očekivao: ”Ne mogu”.
Svi su očekivali od ovog Golijata da će uspjeti da savlada i ovaj težak teret, s obzirom da mu je to već desetak godina uspijevalo, ali ovog puta su se uzdasi razočaranja i sažaljenja međusobno isprepletali.
Ante Matekalo, novinar koji je u međuratnom gradu bio jedan od najboljih reportera, pažljivo je pratio epilog priče, i novog junaka koji će savladati težak teret traži među Tetovcima, kojih je bilo, kako bilježi novinar, pedesetak.
– Špediteri su govorili pred nosačima kako su ”ženetine, a ne ljudi”, pokušavajući da nađu čovjeka koji bi bio u stanju da se suprotstavi ovakvom izazovu, i najzad je Bajram Uzeirović riješio da se okuša. Malo pomalo, čučnuo je Bajram pod čeličnim teretom, dok su mu posmatrači nagovještavali kako će ”mu to biti grobnica”. Pa ipak, na zaprepašćenje okupljenih, odnio je pretešku kasu na odredište – piše Matekalo. I dalje nastavlja.
– Steva Crni prihvatio je poraz riječima:
– Odnese, boga mi. Zatim je kažu, otišao u kafanu ”Kod Šibenika”, i ”ludački” je pio jer je trebalo utoliti žalost. Dva dana se nije trijeznio, a u pristaništu se već pročulo da je mladić iz Tetova zamijenio Dalmatinca – pisao je Ante.
Javnost je ljude koji su angažovali amaline znala kao ”kaparaše” i oni su, kako novinar opisuje,”gospodari dušom i tijelom” nosača.
Bili su smješteni na lijevoj strani Zemunskog mosta (na lijevoj savskoj obali), a ”kaparaši” su nemilosredno gospodarili i njihovom dušom – kako je sažaljivo primjetio Matekalo.
Mladić iz Tetova, Bajram otvara dušu i kaže kako je pelivan ( hrvač ) koji je u svom kraju neprikosnoven. Tada je imao 27 godina, a pelivansku vještinu je izučio u selu Tenovo kod Tetova, kod izvjesnog Ismaila. Od 1928. godine srpski pelivani su mu priznali da je zaslužio pelivansko ime.
– Bajram nikada nije bio pobijeđen. Nije dopustio da ga savladaju ni na jugu, ni ovdje, na Savi. Sjeća se Bajram bučnih pelivanskih sabora. Pa pominje vašare, sabore… Po dvadeset pelivana odjednom, rvanje od jutra do mraka. Bilo je lijepo ali i teško. A ovdje, na Savi, ovdje je još teže – piše novinar Matekalo. I kaže kako amalin ”od šale” podigne 380 kilograma, a uspijeva da se izbori i sa teretom težim od 400 kila. Nije opisao tačno na koji način je Bajram to činio, s obzirom da je današnji svjetski rekord u dizanju tegova znatno manji.
