Prema podacima Agencije za bankarstvo RS ukupni krediti koje su stanovnicima plasirale banke iz RS i organizacioni dijelovi banaka iz FBiH na kraju septembra 2023. godine iznosili su četiri milijarde КM.
To je povećanje za pet posto, odnosno 177,7 miliona КM u odnosu na kraj 2022. godine.
"Ukupni krediti stanovništvu za opštu potrošnju iznose 2,7 milijardi КM i veći su za 168,1 milion КM ili sedam posto u odnosu na kraj 2022. godine", navodi se u devetomjesečnom izvještaju Agencije.
Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih stanovništvu za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,6 posto ukupnih kredita za opštu potrošnju stanovništva i veći su za 152,9 miliona КM ili sedam posto.
"Mali pad imamo kod kredita za kupovinu automobila i lombardnih kredita, dok su sve ostale kategorije imale rast, a najviše su porasla prekoračenja po tekućem računu u iznosu od 6,8 miliona КM ili osam posto u odnosu na kraj 2022. godine", ističe se u izvještaju.
Кrediti za stambene potrebe čine 26,7 posto ukupnih kredita datih stanovništvu i veći su za 34,3 miliona КM ili 3,3 posto u odnosu na kraj 2022. godine.
Кrediti za obavljanje djelatnosti čine 5,1 posto ukupnih kredita datih stanovništvu i manji su za 24,6 miliona КM ili 20,8 posto u odnosu na kraj 2022. godine.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za CAPITAL kaže da građani više ni redovne aktivnosti koje zahtijevaju malo više novca, kao što je polazak djece u školu ili nabavka ogreva ne mogu da plaćaju iz redovnih prihoda, a posebno ne one neplanirane kao što je kvar automobila.
"Sve aktivnosti koje su iznenadne se ne mogu finansirati jer nema ušteđevine i onda je rješenje odlazak u banke ili mikrokreditne organizacije po potrošački kredit kako bi uspjeli da obezbijede egzistenciju. Tako da porast potrošačkih kredita nije iznenađenje", kaže Pavlović.
Dodaje i da su kamate na kredite ogromne, da ih banke bez razloga vezuju za euribor jer imaju dovoljno domaćih depozita iz kojih te kredite finansiraju, ali da vlasti ne rade ništa kako bi ih spriječile da ostvaruju ekstraprofit.
Podsjećamo, banke u RS su u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 147,3 miliona maraka.
Ovo je zabilježeno u 16:42 sati i odmah je prijavljeno policije.
Bošnjački povratnici na teritoriji bh. entiteta RS-a često doživljavaju različite oblike provokacija i vrijeđanja, a najčešće za vrijeme vjerskih praznika ili obilježavanja godišnjica stradanja.
Reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hecegovini danas su posjetile predstavnice Udruženja „Pokret majke enklava Srebenica i Žepa“ Munira Subašić i Kada Hotić i predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
Sastanku je prisustvovao i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jusić.
Ovom prilikom oni su reisul-ulemu informirali o aktivnostima u protekloj godini, kao i budućim aktivnostima. Također, ukazano je na probleme s kojima se porodice žrtava genocida suočavaju u Bosni i Hercegovini.
„Željeli smo sublimirati proteklu godinu, informirati reisul-ulemu o našim aktivnostima, dobiti savjete šta raditi dalje, kako se nositi sa sve težim problemima koji pritišću Bosnu i Hercegovinu, a posebno žrtve genocida, imajući u vidu kako se vode procesi. Željeli smo i reisul-ulemi predstaviti našu novu knjigu, koju smo izdali u saradnji sa majkama Srebrenice, o devet presuda Međunarodnog krivičnog suda, koje govore o agresiji Republike Hrvatske i Republike Srbije na Bosnu i Hercegovinu. Nama Islamska zajednica, na čelu sa uvaženim reisul-ulemom, puno znači, a zajedno možemo izdejstvovati mnoge pobjede, vjerujemo da ćemo nastaviti našu saradnju“, izjavio je Tahirović.
Još jednom su ukazali na veliki doprinos Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
„Mi uvijek imamo podršku od Islamske zajednice, a posebno od reisul-uleme. On je bio uključen od početka, poslije 1995. godine, kao muftija tuzlanski, s nama je radio, pomogao nam je u svim preprekama, omogućio nam je mnoge stvari. Islamska zajednica je naša duša, naš temelj. Mi pripadamo Islamskoj zajednici i moramo je čuvati ko oči u glavi“, naglasila je Subašić.
Reisul-ulema je ovom prilikom iskazao podršku u njihovoj borbi za istinu i pravdu.
Švicarske vlasti su ukinule carine na uvoz industrijskih proizvoda kako bi smanjila visoke potrošačke cijene.
Ovo znači da uvoznici više neće plaćati carine na potrošačke proizvode te na sirovine, poluproizvode i mašine. Carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda ostaju na snazi.
Država će tim potezom izgubiti oko 600 miliona švicarskih franaka (645 miliona eura) godišnjeg prihoda, objavilo je u utorak ministarstvo za ekonomske poslove (SECO).
S druge strane, učinak na ekonomiju i građane procijenjen je na 860 miliona franaka (924 miliona eura).
Ovaj iznos uključuje 490 miliona franaka ušteda kompanija na carinama i najmanje 100 miliona na administrativnim postupcima.
Stručnjak iz švicarskog ministarstva za ekonomske poslove Thomas Zimmermann, carine su posljednjih godina činile tek oko 1.5 posto državnih prihoda, a smanjile su konkurentnost švicarske ekonomije i održavale visoke cijene, znatno višu nego u okolnim zemljama.