Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Ukupno 12 mladih bračnih parova iz Bijeljine dobiće subvencije za kupovinu seoskih domaćinstava, predstavljajući prvi takav program u Bosni i Hercegovini.

Subvencije će pokriti 50% troškova kupo

vine seoskih domaćinstava, pružajući potporu mladim porodicama koje žele započeti život na selu. Ovaj potez odražava se na demografske izazove, pomažući u rješavanju problema iseljavanja mladih stanovnika iz ruralnih područja.

Javni poziv neće biti vremenski ograničen, trajaće sve dok se ne utroše predviđena sredstva, a moguća su i dodatna izdvajanja ukoliko bude interesovanja.

Da mladi žele živjeti na selu pokazao je i primjer Banjaluke.

Naime, više od petine urbanog stanovništva Banjaluke izrazilo je želju da se preseli na selo, a ako bi bilo podrške u infrastrukturnom smislu, organizovanju dnevne brige za djecu putem predškolskih ustanova na selima, taj broj bi bio višestruko veći.

Pokazalo je to istraživanje rađeno za potrebe Strategije demografskog razvoja Banjaluke, izjavio je za BUKU demograf Aleksandar Čavić, inače rukovodilac tima za izradu strategije.

„Obzirom da smo utvrdili da postoji jasno opredjeljenje i želja Banjaučana da žive van ovoga što mi kolokvijalno zovemo gradom, te da mnogi imaju placeve u suburbanom ili ruralnom području, jasno je da se moraju stvoriti pretpostavke da besplatno ili sa minimalnim troškovima imaju završenu kompletnu priču koja ih kvalifikuje za podizanje kredita za izgradnju kuće. Prema tadašnjim informacijama kuća se mogla izgraditi za 50 do 60.000 KM, plus ju je trebalo urediti za život. Međutim ako mladi ljudi ne mogu da izrade projekat, ako ne mogu da skupe novac “za papire”, oni se kod banke ne mogu kvalifikovati da podignu kredit od tih 50.000 KM. A još bi bolje bilo kada bi mogli da ostvare pravo na nekretninu, jer tada bi broj onih koji bi odabrao selo za život bio i daleko veći”, jasan je Čavić.

Šta je sa projektom Vlade RS?

Vlada Republike Srpske je krajem septembra 2020. najavila da će gradi kuće mladim bračnin parovima i samohranim roditeljima koji žele živjeti na selu.

Međutim do danas niko nije dobio takvu kuću.

Kako je rečeno te 2020. godine, na konkurs su se moogli prijaviti mlađi od 30 godine koji imaju zemljište na kojima bi gradila kuća, da bi godinu dana kasnije Ministarstvo porodice omladine i sporta donijelo novi pravilnik sa kojim je program proširen.

Potrebno je da jedan od supružnika nije stariji od 35 godina, ima zemlju za gradnju kuće i nema riješeno stambeno pitanje, dok za samohrane roditelje nema ograničenja kada su godine u pitanju.

Nadalje, ukoliko im Vlada izgradi kuću moraju se obavezati da će u njoj živjeti najmanje deset godina. U suprotnom, ako se odluče da je napuste ili prodaju, moraće da vrate uloženi novac.

Iako su iz ovog ministrstva 2021. godine uvjeravali da je interesovanje za gradnju kuća veliko, isti je odložen, kako je rečeno, zbog korona virusa.

Takođe iste godine premijer Radovan Višković je u NSRS najavio da su rješenje napuštene komšijske kuće.

„Nisam srećan zbog toga, ali pogotovo u ruralnim područjima imate relativno dobrih stambenih objekata koji su prazni i u kojima niko ne stanuje. Jedno od rješenja bi moglo biti da se ide u otkup tih objekata za one koji žele da ostanu na selu i razvijaju gazdinstvo, pogotovo ako je u blizini njihovog imanja“, kazao je Višković.

Obratili smo se i Ministarstvu porodice omladine i sporta RS da nam daju više informacija o ovom projektu, a po prispjeću njihovog odgovora isti će biti objavljen.

Ima li života u bh. selima

Da li je projekat Vlade RS naišao na nezainteresovanost kod maladih bračnih parova, ili je po srijedi nešto drugo, možemo samo nagađati.

Ipak trend odlaska na selo sve je prisutniji u zemljama zapadne Evrope, ali i regiona- Slovenije, Hrvatske i Srbije.

Da li je taj trend moguć i kod nas kada znamo da bh. sela bukvalno nestaju, da se u njih godinama ništa ne ulaže... izuzev možda pred izbore.

Posebno je loša sitaucija u selima mnogo udaljenijim od gradova. Ona su decenima zanemarivana, bez ikakvih ulaganja, nerijetko su i bez struje i dobre putne komunikacije sa drugim mjestima, a zimi, kada snijeg zatrpa, dosta ih bude danima odsječeno od ostatka svijeta.

I dok god je situacija takva, ljudi, a posebno oni mlađi sa djecom, biraće grad, eventualno prigradska sela za život i nastojati zadržati ili pronaći posao u gradu.

Najbliži Vučićevi saradnici kao i mediji pod njegovom kontrolom otvoreno promovišu koncept "Srpski svet" i u tome računaju i Crnu Goru.

On sebe smatra predsjednikom svih Srba, a ne samo Srbije. Dodik otvoreno zagovara ujedinjenje Srbije, Republike Srpske, i Crne Gore. Je li mjesto Crnoj Gori u toj priči?, upitan je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za crnogorske Vijesti.

"Ja mislim da mnogi drugi u Crnoj Gori nisu bili dovoljno jasni po tom pitanju. Svako ko ima najvišu funkciju u zemlji morao bi da ima jasne stavove. Ja ih imam. A ja jesam da Crna Gora ima najbolje moguće odnose sa Srbijom. Ali zaista nisam pristalica nikakvog drugog sveta, osim ovoga našeg zajedničkog evropskog", kazao je Milatović.

"Ja mislim da u tom smislu čini mi se imam sagovornike u svim drugim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju. I ta zemlja ima jasan evropski kurs i mislim da upravo trebamo da zajednički radimo na tome da što prije i mi i oni budemo dio Evropske unije, ali i svi ostali. Što se tiče moje vanjsko-političke orijentacije, ja vjerujte mislim ako je iko bio jasan, ja sam bio jasan. Apsolutno kredibilno članstvo u NATO savezu i istinske evropske integracije. Ali te evropske integracije uključuju donošenje odluka u zemlji koje su transparentne i inkluzivne.

Ne možemo mi samo da pričamo o evropskim integracijama, a da dijelima pokazujemo suprotno. Moramo i riječima i dijelima da pokazujemo posvećenost vanjsko-političkim ciljevima. I naravno ono što sam više puta rekao u toku ovog razgovora, posvećenost dobrosusjedskim odnosima, za koje smatram da smo ih popravili, uključujući sa Srbijom. I mislim da upravo naši građani imaju trenutno benefite od toga, ali zaista ja nisam dio bilo kakvog svijeta osim ovog demokratskog za koji se snažno zalažem", odgovorio je.

Na pitanje da li je pozvan na obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske 9. januara i hoće li se odazvati te da li je prihvatljivo da i jedan državni zvaničnik Crne Gore ide tamo i krši odluke organa BiH i time pokazuje nepoštovanje prema toj državi, Milatović je odgovorio da je pozvan, ali neće ići.

"Pozvan sam. Neću ići. Znate moj stav koji se tiče cjelovitosti BiH, to je naša državna politika, to je i moj stav. Imam jako dobar odnos sa sva tri člana predsjedništva, i sa g. Komšićem, i sa g. Bećirovićem, i sa gospođom Cvijanović. Nakon posjete Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, moja naredna bilateralna posjeta u okviru regiona biće Sarajevu, i to je već načelno dogovoreno sa g. Bećirovićem, koji preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH, čini mi se negdje krajem marta, početkom aprila.

Upravo ću i na taj način pokazati svoj odnos prema cjelovitosti BiH, uvažavajući oba njena entiteta, i Republiku Srpsku, i Federaciju BiH, i ono što je trenutno dio njihovog zajedničkog dogovora. Što se tiče ostalih državnih zvaničnika Crne Gore, svako će svojim djelovanjem pokazati određene političke stavove.

Mediji i svjetovni i crkveni zvaničnici iz Srbije a i neki u Crnoj Gori aktivno su vodili popisnu kampanja, kao i predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Treba li Crna Gora ili da li postoji nečiji plan da ona postane država konstitutivnih naroda, kao što je Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ili da ostane sekularna i građanska država?

Ako postoji bilo kakav plan, ja sam protiv tog plana. Apolutno sam posvećen Crnoj Gori kao zemlji koja je utemeljena na antifašizmu. Više puta sam govorio i o žrtvi koju je moja porodica dala u borbi protiv fašizma i nacizma. Posvećen sam Crnoj Gori kao sekularnoj državi, gdje je jasna razdvojenost države i crkve, kao građanskoj državi, gdje je građanin taj koji je nosilac suvereniteta, bez obzira je li taj građanin po nacionalnom opredeljenju Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Musliman, Hrvat, Albanac ili Rom.

Tu sam ja vrlo jasan. Postoji Ustav, postoji ono što je moj vrednosni stav i ja se za takvu Crnu Goru zalažem. Ali isto tako, želim ovdje da kažem da je u prethodnih pogotovo 20-tak godina pred promjene koje su došle u Crnoj Gori, da su mnogi ljudi zbog svojih nacionalnih pripadnosti, nacionalnih osjećanja, jezika kojim govore bili diskriminirani i da im je bio otežan pristup tržištu rada ili recimo zaposlenje u okviru organa državne uprave.

Ja bih volio da je Crna Gora sada ravnopravno društvo, bez obzira na nacionalnu, vjersku, seksualnu ili bilo kakvu drugu orijentaciju ili prirodnost. I to je ono zašto se ja borim i to je ono što ja promovišem."

U nedjelju navečer, 18-godišnji Leon M. iz Koblenza u Njemačkoj smrtno je stradao nakon eksplozije improvizirane petarde.

"U Koblenzu i okolini živi veliki broj Hrvata i svi smo šokirani ovom viješću. Leon M. je uvijek bio živahan, ali vrlo dobar mladić, kao i cijela njegova porodica", izjavio je porodični prijatelj za Fenix magazin.

Prema saopćenju policije, eksplozija se dogodila u nedjelju oko 20 sati u Rübenachu, okrugu Koblenza.

"Tragedija se dogodila samo stotinjak metara od porodične kuće. Mladići su pravili improvizovane petarde i verovatno ih nestručno sastavljali. Jedna od njih je eksplodirala i teško povrijedila Leona", dodao je porodični prijatelj.

Leon je zadobio teške tjelesne povrede, a uprkos mjerama reanimacije, nažalost, preminuo je.

Roditelji preminulog mladića su porijeklom iz Jajca i u Njemačku su došli sredinom 90-ih godina. Dječakova majka se liječi od teške bolesti, a Leon je imao i 12 godina mlađu sestru.

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano jutros dogodila u Stjepan polju kod Gračanice, smrtno je stradao 32-godišnji muškarac, potvrđeno je iz Uprave policije MUP-a TK.

“Danas, 01.01.2024.godine oko 03,35 sati na mag. putu M-4, Tuzla-Doboj, u mjestu Stjepan polje dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva pmv: Opel Corsa i Reno Megane, u kojoj je nažalost smrtno stradao suvozač iz Opel Corse (1992), dok su oba vozača teško povrijeđeni, te su prevezeni u JZU UKC gdje su nakon ukazivanja liječničke pomoći zadržani na liječenju. Uviđaj su izvršili istražitelji OKP PU Gračanica” – kazala je Adnana Sprečić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK.

Pod nadzorom Tužilaštva TK se poduzimaju dalje radnje u cilju utvrđivanja uzroka ove saobraćajne nezgode.