Dina

22
Januar

Preminula je srebrenička majka Maluša Klempić, piše na Facebooku Adem Mehmedović, PR Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici.

 

- Naša Maluša, naša srebrenička majka se vratila svome Gospodaru. Godinama je na ulicama Tuzle svakog jedanaestog u mjesecu nosila jastučnice sa izvezenim imenima žrtava. Dušo blaga, kutarisala si se ovog dunjaluka i zla na njemu. Neka te sad tvoj Zulfo, tvoje najmlađe dijete, na džennetskim kapijama dočeka. (Nihad S.)

 

Maluša je bila divna žena, blagog osmjeha, nenametljiva i tiha. Tako je i živjela. Mi, djeca sa Sastavaka, ćemo je pamtiti po dobrom. Isto kao i njenog Zulfu.

 

Dženaza namaz je sutra poslije podne namaza u Gornjoj Bukovici (općina Milići) - napisao je Mehmedović.

 

Majka Maluša rođena je 1942. godine u Glogovi (općina Bratunac). Kada je pala Srebrenica nestali su joj muž Mujo i mlađi sin Zulfo, a srednji sin Sead ranjen je u kičmu i ostao invalid. Posmrtne ostatke sina Zulfe, kako je kazala "nešto kostiju" su pronašli, a ni kost od supruga Muje.

22
Januar

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada bh. entiteta RS planira već tokom ove sedmice putem aukcije šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi.


Iznos prvog zaduženja je 10 miliona KM, a Narodna skupština RS-a krajem prošle godine usvojila je odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS-a za 2024. godinu kojima je predviđeno da se ovaj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

 

Ukupan javni dug RS-a je oko 6,2 milijarde KM. S druge strane ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No Federacija BIH ima duplo više stanovnika i gledano u odnosu na BDP, zaduženost RS-a je gotovo dvostruko veća. Naime, dug po glavi stanovnika u RS je oko 5.600 KM, dok je dug po glavi stanovnika u entitetu Federaciji BiH oko 2.900 KM.

 

Samo u prošloj godini je zaduženje bh. entiteta RS iznosilo milijardu i 200 miliona KM.

 

Stručnjaci su skloni reći da je danas FBiH za RS u ekonomskom smislu ono što je Zapadna Njemačka bila za Istočnu Njemačku, a na sceni je i sličan (iako zakonom nije definisan) “princip solidarnosti“ po kojem Federacija BiH praktično na “leđima“ nosi Republiku Srpsku. Nepravednom raspodjelom prihoda kroz UIO BiH u samo nekoliko godina se iz Federacije BiH u RS “prelilo” više milijardi KM. Istom je sa raspodjelom putarina i akciza.

 

(Vijesti.ba)

22
Januar

Bratunac i Srebrenica postaju slijepo crijevo države, a javni prijevoz prema ovim gradovima bio je mnogo bolji 70-tih godina prošlog stoljeća nego danas, ocjena je načelnika Općine Bratunac Lazara Prodanovića.

 

Pojašnjava da jedino "Trans turist“ Tuzla, dva puta dnevno, održava kontuitet javnog prijevoza na relaciji Srebrenica – Bratunac – Zvornik – Kalesija – Tuzla.

 

Prevoz za učenike


U druge gradove stanovnici ovih podrinjskih gradova mogu i autobusom koji saobraća na relaciji Srebrenica – Bratunac – Milići – Vlasenica – Han Pijesak – Sokolac.

 

- Kad je u pitanju lokalni autobuski prevoz mi nemamo nijednu liniju prema udaljenijim mjestima. Organizovali smo autobuski prevoz za učenike, ali u vrijeme zimskog ili ljetnog raspusta građani nemaju mogućnost prevoza. Zato imamo egzodus. Prije rata u Bratuncu je u seoskim osnovnim školama bilo upisano više od 2.500 učenika, a danas ih nema ukupno 100 – kaže Prodanović za "Avaz“.

 

Jedina linija


Od 1. januara prijevoznik iz Zvornika ukinuo je jedinu liniju prema Bijeljini i Banja Luci, a u petak su zatražili subvencioniranje linije Zvornik – Bratunac, pa se očekuju razgovori na tu temu.

 

- Prije dva mjeseca sam ih molio da se održi linija Srebrenica – Bratunac – Zvornik prema Banjoj Luci, ali nisu nikakav odgovor dali. Zamolio sam da se ponovo uspostavi linija Zvornik – Drinjača – Polom – Bratunac. Radi se o selima pored Drine koja su potpuno odsječena. Uputićemo zahtjev i KS, jer vidimo da je predviđena linija Srebrenica – Sarajevo, a to bi i nama puno značilo.

 

Vjerovatno bi ta linija išla preko Kladnja i Olova, ali to ne mijenja ništa, bitno je da onaj ko putuje za Sarajevo stigne do Sarajeva. Tražićemo i da Vlada RS, odnosno Ministarstvo saobraćaja ima odgovor, jer ovo je vitalno nacionalno pitanje. Nije nacionalno pitanje ko je veći Srbin, Bošnjak ili Hrvat već kako da popravimo katastrofalnu situaciju sa depopulacijom. Zabrinut sam, jer ovo će biti mjesta kojima je i Bog rekao posljednje zbogom – ističe Prodanović.

 

14
Januar

Hiljade građana okupilo se danas u Berlinu na velikim antidesničarskim demonstracijama koje su održane prvenstveno protiv njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).


Demonstracije su uslijedile nekoliko dana nakon što su objavljene informacije kako su predstavnici AfD-a održali tajni sastanak sa desničarskim ekstremistima.


Prema prvim informacijama u Berlinu se okupilo 25.000 građana, a učesnici skupa nosili su transparente s natpisima "Nacisti, napolje", "Vrijeme je za odbranu demokratije", "Stop AfD-u. Stop piromanima" i brojne druge.

 

Osim brojnih građana koji su prisustvovali skupu, demonstracijama su se pridružili i političari, prvenstveno kancelar Olaf Scholz i šefica diplomatije Annalena Baerbock.

 

"Stojim ovdje kao jedan od brojnih stanovnika Potsdama koji se zalažu za demokratiju i protiv starog i novog fašizma. Potsdam pokazuje svoje boje", rekla je Baerbock.

 

Osim Berlina veliki skup održan je i u Kielu gdje se okupilo oko 8.000 građana.

 

Protestna povorka krenula je od sjedišta AfD-a u ovom gradu te se završila na gradskom trgu.

 

"Potrebna nam je politika solidarnosti koja se jasno suprotstavlja fašizmu i zalaže se za raznoliko i demokratsko društvo. Za to su odgovorne sve stranke", rekao je organizator skupa Leon Martin.

 

Podsjetimo, brojni njemački mediji objavili su informacije o tome kako su pripadnici neonacističkih skupina održali sastanak sa AfD-om, a na kojem se pričalo o masovnim deportacijama iz Njemačke.

 

Prema istraživanju, Martin Sellner, dugogodišnji vodeći lik "Identitarnog pokreta" (IB), predstavio je koncept kojim bi milioni ljudi bili deportirani iz Njemačke u Afriku, uključujući njemačke državljane s migrantskom pozadinom.

Istočna Bosna