Nakon izjave ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića kako je "1. mart povod za rat, a ne Dan nezavisnosti", reagirali su iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa".
Saopćenje, u kojem navode da oštro osuđuju Nešićeve izjave, prenosimo u cijelosti.
- Očito da "naš" ministar sigurnosti slijedi Ćosićev narativ, ideologa srpske laži i uzrok srpskih genocida i etničkih čišćenja na kraju 20. stoljeća, definirao je laž. Pa je tako kazao: "Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utješimo drugoga, lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bijedu, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode, laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno".
Dakle ministre, pravosnažno međunarodno utvrđene činjenice kažu da je 1991. godine u Beogradu napravljen zločinački poduhvat od strane Slobodana Miloševića i srbijanskih dužnosnika, a u kojem su učestvovali i Karadžić, Krajišnik i drugi, i napravljen je plan napada na Republiku BiH. Tako da je 9. januar 1992. godine ozvaničio već ranije pripremljeno zlo u Beogradu na ovim prostorima.
Pored toga ministre, brojne grobnice širom entiteta RS to govore, logori, porušene džamije u Banja Luci i širom entiteta i na kraju genocid. Sve je to ministre presuđeno od sudova UN-a i drugih međunarodnih sudova.
Da imate imalo stida i srama, ne prema narodu nad kojim je počinjen genocid, već prema narodu kojem pripadate, sramili bi ste se kakvu im zaostavštinu ostavljate i kakve će posljedice imati zbog Vaše bahatosti. Vi ste u stvari ministar nesigurnosti, jer se ne bavite poslom za koji vas plaćamo.
Od kada ste Vi ministar nikada sigurnosno stanje nije bilo gore. Na sve strane imamo ubistva, napade na povratnike, a Vi kao ministar se bavite stvarima koje nisu u Vašoj nadležnosti. Radite za druge, a ne za građane ove države. Bili su i gori od Vas, pa nisu uspjeli. Nećete ni Vi.
Pozivamo visokog predstavnika za BiH (Christiana Schmidta) da zbog dosadašnjeg anidejtonskog djelovanja, smjeni ministra nesigurnosti, gospodina Nenada Nešića. Živjela Bosna i Hercegovina, a ministar nesigurnosti neka se žali Aleksandru Vučiću, sa kojim se slika u vrijeme izbora u Srbiji - navedeno je u saopćenju.
U okviru dokumentarnog serijala "The Story Behind The Photo" objavljena je peta epizoda u kojoj njemački novinar i fotoreporter Peter Kullmann govori o "vikend četnicima“, prenosi Anadolija.
Dokumentarni serijal sastavni je dio "Sniper Alley Photo", autorskog projekta Sarajlije Džemila Hodžića, pokrenut 2019. godine. Riječ je o serijalu mini dokumentaraca i potresnim svjedočenjima u kojima strani fotoreporteri, koji su boravili u opkoljenom Sarajevu, govore o tome kako su nastale njihove fotografije.
Do sada su o svojim fotografijama govorili Enrico Dagnino, Thomas Haley i Christopher Morris, Enric Marti, a u petoj epizodi o vrlo potresnim iskustvima govori njemački fotoreporter Peter Kullmann.
Hodžić ističe, kako odrastajući u toku rata i pod opsadom Sarajeva, nije jednom čuo za izraz "vikend četnik" i to je uvijek doživljavao, kako kaže, "kao neku vrstu morbidna igra neljudi koji su žedni naše krvi".
- Znam da vikendima nije bilo baš preporučljivo izlaziti vani upravo zbog tih "vikend četnika" koji su čekali svoj momenat da zadovolje svoje bolesne apetite. I dan danas mi odzvanja taj termin o kojem Peter govori u našoj epizodi - kaže Hodžić.
Kullman priča kako je s Johnom Burnsom došao do mjesta odakle su snajperisti pucali po Sarajevu.
- Vozili bismo se skroz preko do Grbavice. Morali ste ići skroz okolo iza aerodroma i do panoramskog puta i onda sići. Bila je to duga vožnja. Trebalo nam je nekoliko sati da dođemo tamo prolazeći kroz sve kontrole, da bi u osnovi, završili nekih 800 metara preko puta Holiday Inna gdje smo boravili. Ali kad bi tamo stigli, bilo je vrlo čudno - kaže Kullmann.
- I to se ispostavilo da će nakon drugog ili trećeg dana biti vrlo čudna situacija, jer su se ti ljudi pozdravljali kao da smo prijatelji. A ja kako sam Nijemac i kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: "Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku autokompaniju. Moramo se naći kad ovo završi", i slične stvari, što je bilo jako čudno - nastavlja Kullmann.
Kaže kako je to bila teška i nerealna situacija.
- Više puta smo imali situaciju koja je bila vrlo teška i gotovo nas je natjerala da odustanemo od cijelog projekta kada su nas pitali: "U redu, koga ćemo ubiti za tebe? Želiš li nas slikati kako pucamo u nekoga, hoćeš li? Imate li dugi objektiv s sobom? Možete li vidjeti koliko mi možemo vidjeti s našim..."? - rekao je.
Hodžić na kraju dodaje kako je kultura sjećanja sastavni dio projekta i ovaj kratki film je samo jedan mali dio njihovog rada. Zahvalio je ljudima koji su podržali njihovi kampanju i donirali sredstva te svom timu koji stoji iza projekta, posebno Emiru Jordamoviću i Adnanu Pašefendiću i svim drugim kolegama bez čije pomoći ništa od ovoga ne bi bilo moguće.
"Sniper Alley Photo" pokrenut je 2019. godine, a Hodžić će tada pronaći fotografije ubijenog brata Amela, jednog od 1.601 ubijenog djeteta opsade Sarajeva. Ipak, ovo nije bila samo njegova lična priča, odlučio je identificirati i arhivirati fotografije iz ratnog Sarajeva, iz perioda 1992.-1996., da se tako pronađu i ostala djeca sa ratnih fotografija, prenesu iskustva ratnih fotografa te da se prenesu zaboravljene priče i ratne strahote iz vremena najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji. Vremenom se ispostavilo da je "Sniper Alley Photo" postao vrlo značajna platforma za očuvanje istine.
"Sniper Alley Photo" danas posjeduje ogromnu bazu fotografija iz doba opsade i rata u Bosni i Hercegovini.
Anadolija
Potpredsjednik FBiH Refik Lendo boravi u posjeti Kraljevini Danskoj, gdje je na poziv Bosanskog kulturnog centra Kopenhagen održao niz sastanaka sa predstavnicima bosanskohercegovačkog iseljeništva.
Tokom boravka u Kraljevini Danskoj, potpredsjednik Lendo je prisustvovao i svečanim akademijama u Kopenhagenu i Næstvedu, koje su održane povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Obraćajući se prisutnima na svečanoj akademiji u Kopenhagenu, Lendo je istaknuo zadovoljstvo zbog prilike da razgovara sa građanima Bosne i Hercegovine i onima koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a koji trenuno žive u Danskoj.
- Ako vam neko dođe i kaže da u Bosni i Hercegovini nije sigurno, da je ne treba posjećivati i da ne treba u nju ulagati, onda vjerujte da taj neko ne govori istinu. Ne sumnjam da redovno posjećujete našu Domovinu, ali vas isto tako pozivam da ulažete u nju. Isplati se ulagati u Bosnu i Hercegovinu – poručio je Lendo.
Osvrnuo se Lendo i na pokušaje pravljenja podjela među građanima po političkoj osnovi, što je, ocijenio je, pogrešan pristup.
- Treća stvar koju trebate znati jeste da mi imamo svoju prošlost, ali i našu budućnost. Prošlost niti možemo niti smijemo zaboraviti. Na to nas obavezuju naši šehidi i poginuli borci. Bosna je kroz historiju natopljena krvlju. Mnogo je ljudi dalo živote za Domovinu. Ali mi imamo i našu budućnost za koju se ne smijemo prestati boriti. Ona je u Evropskoj uniji i NATO-u. Takva budućnost nam treba zbog ekonomije, infrastrukture, vladavine prava i sigurnosti – kazao je Lendo.
Istaknuo je Lendo da je odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine bila mudra i hrabra odluka, koja je afirmisala Bosnu i Hercegovinu kao modernu državu u kojoj će svaki građanin biti jednak.
- Nama u Bosni nikada nije smetao ni ezan ni crkveno zvono. Mi ponovo živimo i živjet ćemo zajedno. Za to smo glasali na referendumu 1992, za to smo se borili tokom agresije i za to se zalažemo i u godinama koje su uslijedile. Nastavit ćemo se boriti svim sredstvima da do tog cilja dođemo. U to ime vam još jednom čestitam 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine – poručio je Lendo.
Tokom sastanaka sa predstavnicima bosanskohercegovačkog iseljeništva u Danskoj, ocijenjeno je da su građani Bosne i Hercegovine koji trenutno žive u toj zemlji, njih oko 23.000, duboko integrirani u dansko društvo, te da daju značajan doprinos njegovom funkcionisanju i unapređenju.
U tom kontekstu je naglašena mogućnost produbljivanja saradnje iseljeništva sa maticom Bosnom i Hercegovinom, naročito u oblastima ekonomije i kulture.
Tokom boravka u Danskoj, potpredsjednik Lendo posjetio je i Džemat u Kopenhagenu i Bosanski kulturni centar Kopenhagen, koji su i organizatori svečanosti povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Kabineta potpredsjedavajućeg FBiH.
Bračni par iz Novog Sada koji je sinoć počinio samoubistvo skokom sa nebodera, prije toga je ubio sopstvenu djecu, saznaje Nova.rs.
Portparol PU Novi Sad potrvrdio je da je policija pronašla tijela dvoje djece na adresi na kojoj je živio bračni par koji je sinoć ipočinio samoubistvo.
- Na poziv policije intervenisala je urgentna ljekarska ekipa koja je konstatovala smrt dva muška djeteta 2020. i 2023. godište - navodi portparol novosadske Hitne pomoći dr. Zoran Krulj.
Tijela dva dječaka, od jedne i tri godine, pronađena su u Petrovaradinu.
Kako je do ove tragedije došlo još nije poznato. Uviđaj je u toku.
Dvostruko samoubistvo koje je sinoć potreslo Novi Sad počinio je mladi bračni par koji je, kako je nezvanično saznala Nova.rs, živio u Petrovaradinu.
U pitanju je žena M. P. S. (2001), te muškarac L. P. S. (1999).
Oni su kako, Nova saznaje, sinoć iz Petrovadina došli na adresu Bulevar cara Lazara broj 7, jer se tu nalazi visoki neboder.
Ušli su u zgradu, popeli se na krov razbivši staklo od vrata ulaza i skočili u isto vrijeme.
Policija još ne zna motiv ove užasne tragedije, a istraga je u toku.
Nova.rs