Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Sud Bosne i Hercegovine nije zaprimio žalbu na rješenje o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora za Fikreta Hodžića i Fahrudina Solaka, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ove pravosudne institucije.

Suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak osuđen je na šest, a vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić na pet godina zatvora za zloupotrebe tokom pandemije COVID-a 19, pri javnoj nabavci medicinskih respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka (5,4 miliona eura) u Federaciji BiH.

Njihove odbrane su krajem februara tražile odgodu izvršenja kazne zatvora što je Sud BiH odbio.

Solak i Hodžić su se trebali javiti na izdržavanje kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima kod Sarajeva 29. februara.

U istom predmetu na četiri godine zatvora osuđen je i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Njegova odbrana je zatražila je 29. februara odgodu izvršenja zatvorske kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima u Istočnom Sarajevu, na koju je trebao ići 6. marta.

"Sud Bosne i Hercegovine će u zakonskom roku odlučiti o molbi osuđenog Fadila Novalića za odgađanje izvršenja četverogodišnje kazne zatvora", potvrđeno je za RSE iz ove pravosudne institucije.

U nekoliko zemalja u Evropi, prevara s kilometražom je kažnjiva vrlo visokim novčanim kaznama, a u nekim čak i zatvorskom kaznom. Nova studija CarVerticala otkriva i gubitke koje kupci, ali evropske zemlje trpe zbog prevara s kilometražom na polovnim vozilima.

Praksa lažiranja kilometraže je vrlo stara, ali nažalost vrlo učestala u današnje vrijeme, na šta nisu imuni niti kupci polovnih vozila u Bosni i Hercegovini.

Takvo djelo može dovesti do velikih finansijskih gubitaka za prevarene kupce, ali čak oštetiti i pojedine institucije zemlje u kojima se takvi automobili prodaju. Upravo zbog toga, u nekoliko zemalja u Evropi postoje zakoni koji strogo kažnjavaju lica koja manipulišu s kilometražom.

Nova studija koju je provela online platforma za verifikaciju vozila CarVertical provela je istraživanje na ovu temu u 21-oj zemlji u Evropi. Studija je urađena kako bi se vidjelo kako se ovaj čin kažnjava i kakva se zakonska regulativa primjenjuje u tim zemljama.

Studija pokazuje da lokalno zakonodavstvo ovih zemalja uključuje kažnjavanje svih vrsta prevara s automobilima, uključujući i lažiranje kilometraže. Ali, iz raznih razloga, prevaranti često izbjegavaju oštre kazne.

Latvija šampion u prevarama s kilometražom

Iako kazna varira od zemlje do zemlje, postoje i neke zemlje u kojima se prevara s kilometražom shvata ozbiljno. U Francuskoj je, na primjer, lažiranje kilometraže kažnjivo novčanom kaznom do 300.000 eura. Također, u Hrvatskoj je za manipulacije s kilometražom predviđena kazna do osam godina zatvora. U Poljskoj prevaranti mogu biti osuđeni na pet godina zatvora.

U Češkoj, na primjer, prevaranti mogu dobiti dvije godine zatvora, kao i u Litvaniji i Francuskoj. U Španiji i Italiji zatvorska kazna za ovo djelo je 3,5 godine. U Njemačkoj i Mađarskoj lažiranje kilometraže može biti kažnjeno čak i s godinu dana iza rešetaka.

Međutim, rijetki su slučajevi u kojima se primjenjuju maksimalne kazne za krivotvorenje kilometraže. Češće su kazne zasnovane isključivo na novčanim penalima. Primjer za to je Latvija, evropski šampion u manipulaciji s kilometražom. Prema ovoj studiji, 12,9 posto svih automobila pregledanih na online platformi imalo je lažnu kilometražu, a za to niko nije odgovarao u zadnje četiri godine. Kazna za lažiranje kilometraže u ovoj baltičkoj zemlji je samo 100 eura za fizička i 1.000 eura za pravna lica.

Praksa češća u istočnoj Evropi

U Rumuniji je zabilježeno 7,8 posto slučajeva gdje je pregled utvrdio da je kilometraža vraćena. Broj ovih automobila je veći nego u drugima zemljama, poput Mađarske (6,1%) i Srbije (5,3%). Stručnjaci ističu da bi, ukoliko bi se izrekle kazne od 3.000 eura za lažiranje kilometraže, Rumunija mogla da prikupi godišnje prihode do 222 miliona eura. Takođe, kupci koji kupuju automobil sa lažnom kilometražom obično plaćaju najmanje 20 posto više od vrijednosti automobila.

Studija takođe pokazuje da je ova praksa češća u istočnoj Evropi nego na zapadu. To je zbog nižih prihoda i mnogo većeg broja uvezenih automobila.

Konačno, ista studija otkriva da je dokazivanje ovih činjenica izuzetno teško. Zbog sistema međunarodnih transakcija između kupaca i prodavaca, vrlo je uobičajeno da se kilometraža na automobilu vrati u jednoj, a zatim se to vozilo proda u drugoj zemlji. Da bi se spriječile takve manipulacije, potreban je odgovarajući zakon na nivou cijele Evrope.

Iako su poslodavci u Njemačkoj zbog loše konjunkture postali izbirljiviji, stupile su na snagu nove olakšice za dolazak stručnjaka u Njemačku.

Uprkos tome što se njemački kancelar Olaf Scholz prošlog ljeta hvalio "jednim od najmodernijih zakona" kojim se otvaraju vrata stranim stručnjacima, čitav niz njemačkih kompanija u međuvremenu prije razmišljaju o ukidanju radnih mjesta nego što traže radnu snagu. Ipak, stručnjaci u određenim područjima se i dalje traže, a donesenim zakonom predviđene su tri faze olakšica.

Od novembra prošle godine je uvelike olakšano dobijanje "Plave karte" kojom se omogućuje boravak i rad u Evropskoj uniji. Ukinut je postupak provjere, da li postoji takav stručnjak njemačkog ili državljanstva EU, a više niti poznavanje njemačkog jezika nije uslov. Spuštena je i granica godišnjeg bruto prihoda na 40.000 eura za početnike i za zanimanja u kojima nedostaje stručnjaka, a 44.000 eura je za sva ostala zanimanja.

Dopunjen je i popis zanimanja u kojima postoji nedostatak radne snage. Osim matematičara, informatičara, stručnjaka u prirodnim naukama, inženjera i medicinskih stručnjaka, dodani su i odgajatelji i osoblje za njegu. Kod informatičara je ukinuta i odredba da trebaju imati svjedočanstvo ako mogu dokazati najmanje trogodišnje radno iskustvo.

Nadalje, dozvola boravka i rada se izdaje automatski svima koji ispunjavaju uslove. Prije su diplomatska predstavništva odlučivala o svakom pojedinom slučaju. Stranim stručnjacima je lakše i promijeniti radno mjesto gdje su zaposleni ako u tim zvanjima ne postoje dodatna pravila, kao npr. u medicini, pravosuđu i obrazovanju.

Šta se mijenja 1. marta

Stara boljka i muka stranih stručnjaka u Njemačkoj je bila priznavanje školske spreme. To praktično potpuno otpada za sve stručnjake koji, osim diplome, mogu dokazati i dvije godine radnog iskustva u svom zvanju. Izuzetak su zvanja s posebnim odredbama, što znači da npr. u medicinskim zvanjima ipak treba dodatnih kvalifikacija.

No, olakšica jeste da i takve osobe mogu doći i boraviti u Njemačkoj tri godine kako bi tu stekli kvalifikaciju kakvu su imali u inostranstvu. U to vrijeme smiju i raditi do 20 sati sedmično. Proširena je i mogućnost rada i zarade i stranim studentima i onima koji su tu na školovanju.

Posebno u slučajevima gdje je njemački poslodavac sklopio sporazum o priznavanju kvalifikacija sa zemljom porijekla posloprimca, takav stručnjak može doći i raditi u Njemačkoj dok još traje postupak priznavanja njegovih svjedočanstava.

Takav boravak se može produžiti do tri godine, ali tu ipak postoji uslov poznavanja njemačkog jezika na razini A2 i dvogodišnje radno iskustvo. Kada je riječ o osobama za njegu starih i/ili bolesnih, olakšan je dolazak i pomoćne radne snage u tom području čak i s manje od tri godine radnog iskustva.

I kod dolaska porodice stručnjaka će biti lakše. Još uvijek trebaju dokazati kako zarađuju, ali otpada odredba da trebaju dokazati i podesno mjesto stanovanja. Proširen je i pojam "bliže porodice". Naime, stručnjaci koji od 1. marta dobiju dozvolu boravka mogu dovesti ne samo bračnog partnera i potomke, nego i svoje roditelje, kao i roditelje bračnog partnera.

Šta dolazi od 1. juna

Od 1. juna se uvodi kartica kojom se sakupljaju bodovi i za one koje tek traže posao u Njemačkoj. Tako će moći boraviti i do godinu dana, pod pretpostavkom da imaju sredstva za život.

Osim toga, ko može dokazati istovjetnost njegove strane kvalifikacije, smatra se stručnjakom i bez drugih pretpostavki. Svi ostali trebaju diplomu ili svjedočanstvo visoke škole ili pak najmanje dvogodišnje radno iskustvo. Potrebno je osnovno poznavanje njemačkog jezika na nivou A1, ali za boravak u Njemačkoj je dovoljno i solidno poznavanje engleskog jezika na nivou B2.

Bodovi se dobijaju za radno iskustvo, za priznavanje kvalifikacije u Njemačkoj, za životnu dob, poznavanje njemačkog i engleskog, povezanost s Njemačkom i mogućnost da se dovede i partner.

Za vrijeme tog traženja podesnog zaposlenja i sakupljanje bodova moguće je i raditi druge poslove najviše 20 sati sedmično, a naravno da je moguć i probni rad. Rok se može produžiti i na dvije godine ako postoje izgledi za dobijanje kvalificirane radne pozicije.

Zemlje Balkana

Još od prošlog novembra su ukinuta vremenska ograničenja za traženje stručne radne snage iz država Balkana koje nisu članice EU. Od juna se i udvostručuje godišnji kontingent na 50.000 stručnjaka tih zemalja. Za državljane Hrvatske kao članice EU nema baš nikakvih ograničenja kod zapošljavanja u Njemačkoj. Postoje određena ograničenja druge vrste, prije svega kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, ali li to je druga priča.

Treba pogledati

I na kraju, od kad je donesen ovaj zakon prošlog ljeta, njemačkoj ekonomiji više ne ide tako dobro. Niz njemačkih kompanija planira ukidanje radnih mjesta, a i kod stručnjaka se često traži posve osobita kvalifikacija za određene poslove. Zato je dobro i prije dolaska provjeriti trenutno stanje na tržištu rada, piše Deutsche Welle.

Izraelska vojska već skoro pet mjeseci izvodi brutalne napade na stanovnike Pojasa Gaze, a žrtve su uglavnom žene, djeca i starije osobe, javlja Anadolija.

U napadu koji su izraelske snage izvele na kuću porodice Abu Anze u Rafahu poginuo je veliki broj civila, uključujući djecu.

Preživjeli Palestinci izvukli su tijela ubijenih koja su potom prebačena u mrtvačnicu bolnice Al-Najjar.

Palestinka Rana Abu Anze u napadu je izgubila muža i četveromjesečne blizance. Palestinka je u dubokom bolu držala bebice u zagrljaju prije nego su prebačene u mrtvačnicu.

Palestinsko ministarstvo zdravstva u Gazi objavilo je da se broj mrtvih u izraelskim napadima na Gazu u posljednja 24 sata povećao za 90, dosegnuvši 30.410.