Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Predsjednik Srpske demokratske stranke Milan Miličević uputio je pismo predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću u kojem ga je obavijestio da SDS neće uzeti učešće u sastanka koji je zakazan za sutra, na temu – konsultacije o Izbornom zakonu Republike Srpske i dogovor o nastupu na ovogodišnjim izborima.

On je detaljno obrazložio razloge zašto je SDS odbio poziv za sastanak:

''Prvi razlog je to što vladajuća većina nikada nije ispoštovala zaključke Narodne skupštine koje smo često i zajedno donosili, a koji se odnose na zaštitu interesa Republike Srpske u institucijama BiH. Nikada niste prihvatili naš zahtjev da raspravljamo o Informaciji o kršenju zaključaka Narodne skupštine koji su od suštinske važnosti za vitalne nacionalne interese Republike Srpske i srpskog naroda. Sve što smo zajedno dogovarali u Banjaluci, prekršili ste u Sarajevu. Tim ste uništili povjerenje u institucije, ali i smisao bilo kakvih razgovora na relaciji vlast – opozicija.

Drugo, vjerujem da vam je poznato da je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić donio instrukciju o privremenom finansiranju institucija BiH u drugom kvartalu i njom odobrio Centralnoj izbornoj komisiji sredstva za provođenje lokalnih izbora, u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucije BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit. Podsjećam vas i da je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila 10.maja da će se SNSD prijaviti na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija. Dakle, vi ste odluku već donijeli i po ko zna koji put odustali od onog što ste usvojili u Skupštini, a sazivanje sastanka vam je samo traženje alibija. Mi vam ne trebamo da javnosti saopštite da idete na izbore koje je raspisao CIK. Sami ste odlučili, sami i saopštite'', napisao je Miličević.

Zbog svega, navodi on, SDS ima opravdane sumnje u iskrenost namjere vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da do kraja sprovede proceduru usvajanja Izbornog zakona Republike Srpske.

Ukoliko zakon bude usvojen, Miličević je navao uslove i zatražio održavanje izbora za sve nivoe vlasti u Republici Srpskoj:

''Kao državotvorna stranka koje je, zajedno sa srpskim narodom, politički tvorac institucija Republike Srpske, ali i kao legalisti, uvijek smo i uvijek ćemo, za razliku od aktuelne vlasti, stajati iza svih zakona i odluka koje donese Narodna skupština a koje su u interesu zaštite Republike Srpske. To važi i za Izborni zakon Republike Srpske ukoliko od njega ne odustanete i on stupi na snagu. Nema potrebe da razgovaramo o zakonu čiji ste tekst kreirali bez opozicije i već usvojili, nego očekujemo da postupite po njemu kada on bude objavljen u ''Službenom glasniku Republike Srpske'' i da Republička izborna komisija tada raspiše izbore. Zajedno sa tim izborima tražimo i sljedeće:

1. Zbog politički i ekonomski teške situacije u kojoj se nalazi Republika Srpska da zajedno sa lokalnim izborima budu održani i izbori za predsjednika Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske.

2. Kako bi izbori bili održani u fer i demokratskim uslovima, tražimo da omogućite jednak tretman vlasti i opozicije na Javnom radio-televizijskom servisu RTRS.''

Na kraju pisma, predsjednik SDS-a se osvrnuo na Stevandićevu izjavu kako je ''nedolazak na sastanak dokaz saradnje sa strancima'':

''Da li vas je makar malo sramota da to kažete SDS-u koji se našao na do sada najjačem udaru stranaca i vaših ''patriotskih stranaka'' iz vlasti zbog kojih ste SDS-u ukinuli račun da biste nas spriječiti da učestvujemo na izborima , što vam neće uspeti!?''

Zadatak svih institucija, entitetskih i državnih, jeste da učine više na ostanku radno sposobnih u rubnim dijelovima države ili ćemo imati teške posljedice po funkcioniranje malih lokalnih zajednica, kazao je za „Avaz“ Lazar Prodanović, načelnik Opštine Bratunac.

Normalan život

On smatra da se ljudi u malim sredinama ne trebaju baviti „visokom politikom“, već se trebaju okrenuti jedni drugima i životnim pitanjima.

- Naš cilj je da svaki građanin ostane ovdje, živi, radi i stvara uslove za normalan život, ali i da stvorimo ambijent za povratak svakoga ko to želi. Prošlo je 30 godina od tragičnih događaja na ovim prostorima i davno je bilo vrijeme da razgovaramo o onom što bi stvorilo bolje uslove za život, a ne da se konfrontiramo na nekim imaginarnim pitanjima dok nam mladi odlaze – kaže Prodanović.

Bratunac dijeli sudbinu nerazvijenih lokalnih zajednica daleko od Sarajeva i Banje Luke. Ilustriraju je podaci da je 2010. godine imao 1.570 osnovaca, a sada ih je 1.111. Prošle godine rođeno je 102 djece, a preminulo 176 građana.

- To su podaci koji pokazuju da ovdje nije problem samo demografski deficit izazvan demografskim kretanjima. Vrlo bitno pitanje ostanka na nekom području je i politička stabilnost i sigurnost svakog građanina – kaže Prodanović.

A političke stabilnosti nema, već je atmosfera u BiH uzavrela, posebno nakon najave usvajanja rezolucije o danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Prodanović kaže da turbulencije u vezi sa susjednom, imaju refleksije i na općinu Bratunac.

Pogrešni ciljevi

- Pogrešno su postavljeni ciljevi. Treba se uzdržati od negiranja bilo kakvog zločina od bilo koga, ali također mislim da je odnos predstavnika međunarodne zajednice prema BiH neiskren. Nikakva rezolucija neće promijeniti naš odnos. Nažalost, mislim da se stvara nova bura i da se bude duhovi koji izazivaju nelagodnost kod svih – ističe Prodanović.

Pristup evropskim fondovima

Podrška Vlade RS postoji, ali nije dovoljna, pa se nastoji stvoriti ambijent u kojem je moguće imati pristup evropskim fondovima, ali i privući investitore. Zbog toga se ubrzavaju aktivnosti na otvaranju industrijske bescarinske zone kod mosta Bratoljub, na granici Bratunca i Ljubovije, odnosno BiH i Srbije.

IMAMO

naučene lekcije i uvjeren sam da neće doći do tenzija koje bi ugrozile sigurnost bilo kog građanina.

Piše: Alen Bajramovic / avaz

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputio je danas otvoreno pismo evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varhelyiju. U pismu se navodi:

- Uvaženi komesaru Varhelyi,

Iz medija sam primio informaciju da ste se javno pridružili sramnoj propagandi predsjednika Srbije. Od vas sam očekivao odgovorniji, ozbiljniji, humaniji stav po pitanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Zbog funkcije koju obavljate morate znati da su vaše riječi teške i bolne, pogotovo onda kada su u sukobu sa onim što su univerzalne ljudske vrijednosti, moralne norme, međunarodno pravo i konvencije UN-a.

Rezolucija je suštinski usmjerena ka izgradnji pravde i trajnog mira, jer to je ono što treba našem regionu. Napisana je za žrtve genocida. Zbog tragedije i užasa koje su preživjeli. Zbog njihovog prava na taj simbolični djelić zakašnjele pravde. Međunarodni sudovi su već osudili počinioce i one koji su odgovorni za genocid dodijelivši im ukupno 1.500 godina zatvora. Ovo nije stvar politike, već globalnih civilizacijskih vrijednosti i prije svega ljudskosti. Osporavati žrtvama genocida pravo da imaju svoj dan sjećanja, ne samo da je pogrešno već je necivilizirano.

Zato me zabrinjava kada svojim javnim istupima insinuirate kolektivnu krivicu čitavom narodu, tako što u svojim izjavama parafrazirate riječi Aleksandra Vučića. Njegove izmišljene teorije zavjere su usmjere da destabiliziraju odnose u regionu i skrenu pažnju sa teških pitanja sa kojima se Srbija trenutno suočava. Preuzimanje retorike onih koji medaljama nagrađuju presuđene egzekutore genocida, nepovratno vas stavlja na mračnu stranu historije. Od čega to Vučić, Dodik i Vi branite srpski narod? Od Rezolucije koja ih nijednom riječju ne spominje? U tekstu Rezolucije ste uspjeli vidjeti i pročitati nešto čega nema. Pročitajte pažljivije tekst Rezolucije.

Vaši stavovi očigledno nisu stavovi evropskih nacija niti stav Komisije, zato vas pitam čije ste stavove iznijeli tokom vašeg obraćanja na ovu temu dok ste boravili u Beogradu? Samo par dana nakon vašeg obraćanja zamjenik ministra odbrane BiH javno je odao počast presuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici. Mislite li da je to način na koji se može graditi zajednička budućnost i osigurati trajni mir u regionu?

Tezu da će usvajanje Rezolucije destabilizirati region mogu kreirati samo oni koji negiraju genocid, slave ratne zločince i možda imaju slične namjere u budućnosti. Upravo zbog ovakvih stvari biste trebali podržati ovu Rezoluciju, kao evropski komesar, kao Evropljanin, kao čovjek.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine su saopćili da je Ministarstvo također odlučilo da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prijenosu znanja o procesu pristupanja Evropskoj uniji između Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske, koji je podrazumijevao obuku diplomata iz BiH, a koji su 6. marta ove godine potpisali ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjártó.

Nakon niza izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa rezoluciji o genocidu u Srebrenici, oglasio se direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

Suljagić je poručio da je sramna i zapaljiva retorika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa očekivanim proglašenjem 11. jula Generalnom skupštinom UN-a za Međunarodni dan sjećanja na Srebrenicu.

- Njegove izjave, prošarane ekstremističkim nacionalističkim i islamofobičnim prizvukom, odražavaju odbijanje da se prizna težina zločina počinjenih tokom rata u Bosni. Vučićev pristup ne samo da podriva napore da se oda počast žrtvama genocida u Srebrenici, već i održava opasan narativ koji umanjuje ulogu Srbije u sukobu. Štaviše, Vučić se ponaša po nalogu Rusije i Vladimira Putina, što dodatno komplikuje geopolitički pejzaž. Ovo usklađivanje sa stavom Rusije pokazuje zabrinjavajući savez. Pozivajući se na ruske perspektive, Vučićeva retorika služi za jačanje revizionističke historije, izbjegavajući odgovornost i podstičući dalje podjele i animozitet, poručio je direktor Memorijalnog centra.

Suljagić je dodao da osim toga suočavanje sa istinskim užasom Bosne i priznavanje svoje uloge u njoj izazvalo bi Vučiću ontološku bol i krizu.

- Dovodeći u pitanje njegov identitet i politički narativ. Priznavanje punog razmjera genocida u Srebrenici natjeralo bi se na duboko obračunavanje sa neugodnim istinama o historiji Srbije i njegovoj vlastitoj ulozi u njoj, ugrožavajući temelje njegove nacionalističke ideologije. Ova egzistencijalna borba dodatno pokreće njegovo otvoreno neprijateljstvo prema svim naporima da se komemorira žrtve i traži pravda, zaključio je on.