Dina

16
Maj

U Banjoj Luci je održan sastanak vladajuće koalicije u bh. entitetu Republika Srpska (RS) na kojem je raspravljano o izlasku na predstojeće izbore.


Vladajuća koalicija će u ponedjeljak pokušati razgovarati i sa opozicijom na ovu temu, a koja je već najavila izlazak na izbore, iako SNSD insistira na tome da se oni odgode.

 

Lider Ujedinjene Srpske i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić obratio se medijima nakon sastanka i kazao da će razgovori na ovu temu biti nastavljeni.

 

Rekao je da odluka o izlasku na izbore po važećem Izbornom zakonu BiH nije donesena te da je vladajuća koalicija u ovom bh. entitetu stava da se izbori trebaju odložiti.

 

"Odlučili smo da ja, kao predsjednik Narodne skupštine, pozovem sve predsjednike političkih stranaka iz Republike Srpske, kao i predstavnike lokalnih partija, koje nisu na republičkom nivou i nemaju poslanike, ali imaju odbornike, i da u ponedjeljak imamo razgovore na tu temu", rekao je Stevandić.

 

Ukoliko dogovor sa strankama opozicije u RS-u ne bude postignut onda će uslijediti novi sastanak vladajuće koalicije na kojem će ponovo biti razmatran izlazak na izbore, najavili su.

 

Međutim, očigledno je da ovakav potez dolazi kao očajnički pokušaj vladajuće koalicije da spere odgovornost sa sebe pred svojim biračkim tijelom. Oni su naime tvrdili da neće prihvatiti Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH i da će izbore provesti po entitetskom izbornom zakonu, ali ga nisu uspjeli usvojiti. Vjerovatno su i bili svjesni da za to nemaju dovoljno vremena, ali je u javnosti trebalo pokazati "čvrstu ruku" u odnosu na visokog predstavnika, kojeg ne priznaju.

 

Nakon što su prethodnih dana, političari iz vladajuće koalicije u RS-u dali niz izjava o tome kako neće propustiti izbore, bez obzira na to što će biti provedeni po Schmidtovim pravilima, jedan dio javnosti ih je kritikovao, a drugi ismijavao.

 

Kako bi izbjegli sve te komentare, osmislili su poziv opoziciji da svi zajedno bojkotuju izbore, ali kako je logično da opozicija neće spašavati vlast, izvjesno je da neće ni odgovoriti na poziv vladajuće koalicije. To je jasno i onima koji su danas pozvali na jedinstvo.

 

16
Maj

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija nema “nikakve šanse” da spriječi usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.

Vučić je u Ruskom domu u Beogradu, gdje je na ruskom jeziku održao govor na temu “Revizija historijskih činjenica i otpor slobodarskih naroda”, optužio “kolektivni Zapad” da usvajanjem te rezolucije želi da ukine bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku.

Ocijenio je da će narednih sedam dana biti “možda najteži” od kad obavlja funkciju premijera ili predsjednika Srbije.

“Od nedjelje uveče, ponedeljka biću u New Yorku gdje ću se boriti za istinu znajući da nemamo nikakvu šansu da pobijedimo”, rekao je Vučić.

Dodao je da je očekivao i vjerovao da će se prijedlog rezolucije povući.

“Ono što branimo i što im nećemo dati da uzmu jesu čast, Republika Srpska i Republika Srbija”, rekao je Vučić.

Rezolucija o Srebrenici će 23. maja biti na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

16
Maj

Suđenje šestorici nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) optuženima za genocid u Srebrenici, počinje 4. jula.

 

Na statusnoj konferenciji Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je navelo da namjerava pozvati velik broj svjedoka, od kojih su neki zaštićeni pseudonimima, neki u inostranstvu, a neki u zemljama regiona te je izjavilo da će uložiti i velik broj materijalnih dokaza.

 

Miloš Perić, branilac Lazara Ristića je kazao da očekuje da Tužilaštvo izdvoji i kopira određene materijalne dokaze koje će predočavati, s obzirom da su od tužioca dobili podatke koji su na CD-u, a ima ih velik broj.

 

Perić smatra da bi Tužilaštvo trebalo napraviti plan koje će svjedoke saslušati u narednim suđenjima i reći koje će materijalne dokaze predočiti.

 

Tužilac Predrag Tomić je kazao da će teško precizirati unaprijed kojih će deset ili dvadeset svjedoka pozvati, ali da nije teško na CD-u doći do traženih podataka jer se radi o dokumentima ovjerenima u Hagu.

 

Radivoje Lazarević, koji brani Sretena Miloševića, zatražio je da se njegovom klijentu dodijeli još jedan dodatni branilac, što je Sudsko vijeće odbilo.

 

Ristić i Milošević su optuženi s Mladenom Mihajlovićem, Dragojem Ivanovićem te Stanojem i Miloradom Birčakovićem i terete se da su – za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova na području Zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade – svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.

 

Tužilaštvo je ranije navelo da su optuženi učestvovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole ‘Grbavci’ u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je ubijeno više od 800 žrtava, a tijela – pomoću mehanizacije – ukopavana u dvije masovne grobnice, javlja BIRN BiH.

 

16
Maj
Prošle su 32 godine od krvavog zločina u mjestu Zaklopača koje se nalazi pored magistralnog puta Vlasenica – Milići.
 
Zaklopača je malo mjesto u blizini Vlasenice, u sjeveroistočnoj Bosni, gdje je prije 32 godine, 16. maja 1992, u roku oko pola sata likvidirano više od 60 civila Bošnjaka. Pripadnici tadašnje srpske vojske i policije došli su u selo s četiri-pet vozila i stanovništvo ovog, do tada mirnog mjesta, počeli redom ubijati. Najmlađa žrtva zločina je bila tada četverogodišnja Naida Hodžić, a najstarija Fatima Berbić (62).
 
Među ubijenim je bilo 12 djece.
 
Samo iz porodice Hodžić zločinci su ubili 26 članova. Između ostalih, ubijeni su: Ibro Hodžić (67) i njegovih pet sinova Bećir (44), Huso (41), Haso (39), Hamdija (32) i Safet (29), zatim Šaban Avdić (61) i njegovi sinovi Mustafa (33) i Salim (28), te trojica braće Hamidović: Alija (40), Asim (26) i Hašim (34). Ubijena je Hata Hodžić (36) zajedno sa sedmogodišnjim sinom Salihom. Razorene su porodice: Berbić, Dugalić, Hreljić, Ibišević, Mahmutović, Salihović i Selimović.
 
U krvavom pohodu na Zaklopaču prekinuto je 12 djetinjstava. Ubijena djeca su: Admir (Fadil) Hodžić (7), Naida (Fadil) Hodžić (4), Admira (Rifet) Hodžić (8), Anesa (Ramiz) Hodžić (8), Asim (Ramiz) Hodžić (6), Mersudin (Huso) Hodžić (15), Sadmir (Behadil) Hodžić (11), Sedin (Behadil) Hodžić (16), Salih (Hasan) Hodžić (9), Edin (Osman) Salihović (13), Edina (Osman) Salihović (9), Nedžad (Salko) Salihović (13).

Istočna Bosna