Dina

23
Maj

U Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku danas je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici koji su srpske snage počinile u ljeto 1995. godine.

 

Svoj komentar nakon donošenja ove presude dala je Nura Begović, predsjednica Udruženja Žene Srbrenice.

 

"Svaka čast, ovo je sjajno. Mnogo nam sve ovo znači. Svijetu je konačno proradila savjest i oni su oprali svoju grešku. Pokazali su da su 1995. godine napravili katastrofalnu grešku.

 

Da su tada spriječili genocid sada bi imali svoje najmilije. a Srbija je danas pokazala svoje pravo lice kao i Vučić. On je pokazao koliki je nacionalista. Ništa mu više ne vjerujemo", poručila je.

 

Nura Begović ističe da se rezolucija ne odnosi na cjelokupni srpski narod već na pojedince.

 

"Vučića sad treba stisnuti i zatvoriti kao i one koji su danas došli sa oklopnim vozilima, ali i princezu Željkicu (op.a. Željku Cvijanović)", dodala je.

 

Podsjetimo, generalna skupština Ujedinjenih nacija održala je danas zasjedanje na kojem se raspravljalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja je većinski i usvojena.

 

Nakon rasprave koja je počela u 16 sati po centralnoevropskom vremenu, a koju su otvorili predstavnici Njemačke, države su pristupile glasanju te su usvojile Rezoluciju sa 84 glasova "za".

23
Maj

Generalna skupština Ujedinjenih nacija održala je danas zasjedanje na kojem se raspravljalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja je većinski i usvojena.


Nakon rasprave koja je počela u 16 sati po centralnoevropskom vremenu, a koju su otvorili predstavnici Njemačke, države su pristupile glasanju te su usvojile Rezoluciju sa 84 glasova "za".

 

S druge strane, protiv je glasalo 19 zemalja, a suzdržane su bile 68 zemlje.


Ovim činom, Generalna skupština Ujedinjenih nacija napravila je historijsku odluku koja će prvenstveno biti od velikog značaja za sve porodice žrtava genocida u Srebrenici.


Podsjetimo, najvažniji dijelovi rezolucije sadržani su u sedam tačaka i to:

 

Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici.

 

Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja genocida.

 

Bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

 

Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici te poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinalaca genocida koji se tek trebaju suočiti s pravdom.

 

Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

 

Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i UN" počevši tako svoje djelovanje za obilježavanje 30. godišnjice od genocida.

 

Poziva sve države članice, organizacije sisteme UN-a, NVO te akademske organizacije da obilježavaju Međunarodni dan uključujući i organizaciju posebnih aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti koje se odnose na podizanje javne svijesti o genocidu.

 

Podsjetimo, inicijativu za usvajanje Rezolucije o Srebrenici pokrenuli su Bosna i Hercegovina, Njemačka i Ruanda. Državama su se u međuvremenu, uslijed značajne diplomatske aktivnosti, pridružili brojni partneri što uključuje i Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju ii Sjedinjene Američke Države.

22
Maj

Rezolucija o genocidu u Srebrenici historiju ne može promijeniti, djecu, muževe i braću majki Srebrenice neće vratiti, ali hoće biti pečat istini, kazala je za „Avaz“ srebrenička majka Kada Hotić, aktivna članica Pokreta „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

 

U genocidu u Srebrenici ubijeni su joj sin, muž, braća, te 56 članova uže i šire familije.

 

Sve godine


- Ova rezolucija će biti pečat istini. Neće li Bog dati da se jednom smire, da makar ne pozljeđuju nezarasle rane, a da mi, kao porodice žrtava, osjetimo da ima ljudskosti u ljudskom rodu. Posebno kod komšija s kojima trebamo nastaviti život - kaže Hotić.

 

Boli je negiranje genocida, intenzivirano uoči sjednice Generalne skupštine UN-a, a nakon „toliko istine, jasne, vidljive, opipljive, napisane, presuđene“.

 

- Znam da su mnogi zavarani, da su pogrešne stvari prihvatili kao istinu. Oni su se borili za otadžbinu? U Srebrenici su Bošnjaci činili 76 posto stanovništva, u cijelom Podrinju u većini, pa gdje je onda naša otadžbina!? Oni su poslušali monstruozne vođe koje su ih odvele u propast - pita Hotić.

 

Milo ili krivo


Predlagači ove rezolucije, kao ni majke Srebrenice tokom svih 29 godina, za genocid ne smatraju odgovornim cijeli srpski narod, već traže da se istina prihvati, da se genocid ne negira i da se sjećanje sačuva, kako se takvo zlo nikome ne bi ponovilo.

 

- Mi nismo diplomati da vagamo, nego da istinu saspemo u oči, pa bilo ti milo ili krivo. Shvatili su da je to istina i da se samo na temeljima istine može graditi budućnost - ističe Hotić.

 

Moja unučad


Nakon usvajanja rezolucije, nadaju se majke Srebrenice, škole će izučavati genocid, mladi će shvatiti njegove posljedice, radit će se na prevenciji zla kakvo je 1995. doživjela Srebrenica.

 

- Ja sam doživjela nepravdu i u Drugom svjetskom ratu. Ostala sam bez oca, bio je u partizanima. S 26 godina je ugašen njegov život, a njegovo tijelo nikad nije pronađeno. Rođena sam do mjesec poslije i bez oca sam cijeli život. Ostale su mi samo dvije fotografije, ali su u ovom ratu i one nestale. Hoće li i moja unučad doživjeti nešto slično - pita se Hotić.

 

Avaz

22
Maj
Načelnik zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Gojko Knežević prethodnih je dana boravio u "zvaničnoj" posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. 
 
Zvaničnoj pod navodnim znacima, jer je ona to trebala biti, ali su domaćini uskratili gostoprimstvo Kneževiću. Nezvanična saznanja govore da je razlog za to njegovo odavanje počasti pred spomenikom sa šapkom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Kalinoviku, zajedno sa zamjenikom ministra odbrane Aleksandrom Goganovićem. 
 
Ova informacija očigledno je ekspresno stigla do najvišeg političkog i vojnog vrha SAD-a, pa je načelnik Knežević ostao uskraćen za očekivane sastanke u State Departmentu i Pentagonu. Posjeta se, kako nam je rekao naš izvor, svela na obilaske muzeja. 
 
Ovo je još jedan dokaz da su Sjedinjene Američke Države najveći međunarodni prijatelj i strateški saveznik Bosne i Hercegovine. 
 
Podsjetimo, o odavanju počasti u Kalinoviku pred Vijećem sugurnosti UN-a izvijestio i visoki predstavnik Christian Schmidt te najavio djelovanje, a ministar odbrane BiH Zukan Helez je najavio istragu i mogućnost podizanja krivične prijave. Spomenik u Kalinoviku je otkriven u julu 2019. godine. Tog dana se zavijorila i zastava sa likom zločinca Ratka Mladića koji je rodom iz te opštine, a samom činu je prisustvovao i njegov sin Darko.
 
 
D.N.

Istočna Bosna