Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

"Pripadnici ARBiH nisu imali dovoljno pušaka, ali jedinica "El-Mudžahidin" je imala sve. Pili su koka-kolu i jeli banane", kaže svjedok odbrane

Svjedok Odbrane Sakiba Mahmuljina izjavio je da je akcija “Farz” u septembru 1995. godine bila pomjerena za pet dana, jer Odred “El-Mudžahidin” nije bio spreman da učestvuje planiranog datuma.

Haso Ribo, nekadašnji načelnik Odjeljenja za operativne i nastavne poslove Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (BiH), objasnio je da je Mahmuljin, kao komandant Trećeg korpusa, izdao zapovijest za operaciju “Farz”, a dalje je 35. divizija detaljnije razradila zapovijest i obuhvatila zadatke drugih jednica, uključujući Odred “El-Mudžahidin”.

Prema njegovim riječima, za Treći korpus, koji je imao više od 30.000 ljudi, “El-Mudžahidin” je, sa 300 do 400 boraca, bio beznačajan. Ipak, zbog njega se pomjerio početak akcije.

“To je bila odluka komandanta divizije, ako su oni rekli da nisu spremni. To mu je rušilo koncepciju. Oni su bili na glavnom pravcu napada”, kazao je Ribo, kojeg je trećeg dana svjedočenja ispitivalo Tužilaštvo BiH.

Tužilac Sedin Idrizović predočio je svjedoku operativni dnevnik osmatračnice komandanta od 11. septembra, u kojem se više puta navodi da ga je izvjesni Ajman obavještavao o lokacijama koje je zauzeo “El-Mudžahidin”.

Ribo je rekao da je bilo logično da obavještava komandanta 35. divizije, ali da pretpostavlja da je obavještavao Mahmuljina jer je on rukovodio artiljerijskom vatrom.

Mahmuljin je optužen da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici odreda su od 11. do 29. septembra 1995. ubili 52 ratna zarobljenika.

Tužilac Idrizović svjedoku je predočio i naređenja iz marta 1995. godine koja je on sačinio, a u kojima se navodi da se Odred “El-Mudžahidin” pretpočinjava komandantu 35. divizije. Ribo je potvrdio da je to uradio na zahtjev komandanta Trećeg korpusa.

Svjedok je kazao da je Mahmuljin davao imena akcijama kao što su “Farz” i “Tekbir”, ali smatra da time nije želio da se dodvori muslimanskim borcima.

S obzirom da je Ribo više puta istakao da su pripadnici odreda bili nedisciplinovani, da nisu slali izvještaje i da su u akcijama učestvovali po vlastitoj volji, članove Sudskog vijeća je interesovalo zbog čega je to tolerisano i da li su vojne kvalitete boraca “El-Mudžahidina” na to uticale.

“Mi smo s njima imali više problema nego koristi. Zašto se tolerisalo, treba vidjeti s političkog, vjerskog aspekta”, izjavio je Ribo.

On je dodao da je bilo više domaćih ljudi nego pušaka, a da je Odred “El-Mudžahidin” znao uzeti 15-ak domaćih mladića i naoružati ih.

“Ja ne znam odakle im oružje, ali su imali sve. Ne znam odakle, ali su pili koka-kolu i jeli banane”, rekao je Ribo.

Naredni svjedok Odbrane biće saslušan 28. novembra.

Autor: detektor.ba

Dino Kalesić, otac najmlađe stradale žrtve na Kapiji, kaže da su se u ovom slučaju činjenice za Đukića morale bolje provjeriti

Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH upisala u Centralni izborni spisak Novaka Đukića, pravomoćno osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji i za kojim je raspisana potjernica, porodice žrtava su još jednom izrazile ogorčenost zbog propusta državnih institucija.

Đukić, koji se zadnjih nekoliko godina nalazi u Srbiji, je prema podacima CIK-a prijavljen za glasanje u Banjoj Luci.

U CIK-u su podsjetili da je Đukić 28. septembra 2010. brisan iz Centralnog biračkog spiska jer se od 10. septembra iste godine nalazio na izdržavanju kazne zatvora, ali i na rješenje Suda BiH od 14. februara 2014. kojom mu je obustavljeno izdržavanje kazne dugotrajnog zatvora od 25 godina i da je pušten na slobodu.

“Na osnovu tog Rješenja Suda BiH, a o svemu tome smo dobili obavijest Kazneno-popravnog zavoda Banja Luka, CIK BiH je 28. augusta 2018. godine upisao Novaka Đukića u Centralni birački spisak. CIK BiH će od Suda BiH tražiti informaciju o trenutnom statusu Novaka Đukića i u zavisnosti od dobijenog odgovora zavisit će daljnje postupanje”, navode u CIK-u.

Dino Kalesić, otac najmlađe stradale žrtve na Kapiji, kaže da su se u ovom slučaju činjenice za Đukića morale bolje provjeriti, ali i da su se na neki način roditelji i porodice stradalih i ranjenih u Tuzli 25. maja 1995. navikli na neozbiljnost institucija.

“Kad se dozvoli nekome takvom da nesmetano izađe iz države, onda je sasvim logično očekivati sve ostale propuste da ova država napravi. Ništa nije neobično u odnosu na šta se ranije događalo. Ima dvojno državljanstvo i sasvim je logično da je na spiskovima i na jednoj i drugoj strani. Može se u ovoj zemlji sve”, ističe Kalesić.

S njim se slaže i Sinan Alić, predsjednik Fondacije “Istina pravda pomirenje”, koji je rekao da ga kao čovjeka i građanina zabrinjava neozbiljnost i činjenica da državne institucije mogu da naprave takve greške.

“Ono što svi znaju je da je on pobjegao, da je za njim raspisana međunarodna potjernica, da četiri godine traje postupak pred Višim sudom u Beogradu po zahtjevu BiH da on kaznu izdržava u Srbiji. Rješenje CIK-a je olako doneseno, ne provjeravaju se informacije. Ipak su mogli pitati Sud BiH koji je donio tu presudu da vide šta je sa zahtjevom za izdržavanje kazne i da li je izdržao istu, pa tek onda odlučiti o upisu u birački spisak”, naglašava Alić.

Dodaje da je kazneno-popravni zavod informisao CIK da je Đukić izdržao kaznu i te su mu dozvolili da bude na biračkom spisku i pretpostavlja da je on vjerovatno to pravo iskoristio da glasa putem pošte.

Đukić je pred Sudom BiH proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, uslijed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.

U februaru 2014. on je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. Đukiću smanjio kaznu na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji.

Potjernica za Đukićem raspisana je u oktobru 2014. jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje presude.

Viši sud u Beogradu je nekoliko puta odgađao ročište na kojem je trebalo biti razmatrano preuzimanje izvršenja 20-godišnje zatvorske kazne.

Autor: detektor.ba

U procesu kreiranja Platforme učestvovali su gradonačelnici, načelnici, vjerski službenici, žrtve rata, predstavnici nevladinog sektora (NVO), mladi, radnici u obrazovanju, kulturi i sportu, te ostali predstavnici relevantnih društvenih sfera

Generalni sekretar Društva novinara Bosne i Hercegovine Fedžad Forto potpisao je u srijedu “Platformu za mir”, jedan od najvažnijih dokumenata u formi deklaracije proizašao iz projekta PRO-Budućnost.

“Društvo novinara BiH je izrazilo puno opredjeljenje pristupanju “Platformi za mir”. Ciljevi društva komplementarni su ciljevima “platforme”. Nadam se da će ovo omogućiti intenzivniju saradnju između Društva novinara BiH i nositelja ‘platforme'”, kazao je nakon potpisivanja generalni sekretar Društva novinara BiH Fedžad Forto.

Direktoricu projekta “PRO-Budućnost”, Majdu Behrem-Stojanov, Forto je informirao o radu Društva s akcentom na projekte i aktivnosti usmjerene protiv govora mržnje u medijima. Društvo novinara BiH djeluje 73 godine i okuplja više stotina novinara iz svih dijelova BiH.

“Platforma za mir” rezultat je intenzivnog i dugotrajnog rada USAID-ovog mirovnog projekta PRO-Budućnost koji provodi CRS u više od 70 lokalnih zajednica u BiH i kreiran je u formi deklaracije iz koje proizlaze konkretne aktivnosti.

U procesu kreiranja Platforme učestvovali su gradonačelnici, načelnici, vjerski službenici, žrtve rata, predstavnici nevladinog sektora (NVO), mladi, radnici u obrazovanju, kulturi i sportu, te ostali predstavnici relevantnih društvenih sfera.

Ovaj strateški dokument šalje jasnu i snažnu poruku da narodi i građani u BiH žele dugoročan i stabilan mir, kako bi mogli izgraditi bolje društvo te da se rat, ratna stradanja i sukobi nikome i nikada više na ovim prostorima neće dogoditi.