Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Dvije učenice ove škole preminule su isti dan.

Srednja škola “Travnik” Nova Bila od jučer je zavijena u crno. Dvije učenice ove škole preminule su isti dan.

Kako su za portal NovaBila.info rekli iz Srednje škole “Travnik” Nova Bila, učenica u školu nije dolazila od četvrtka, 15. novembra, a da bi juče stigla ova žalosna vijest.

Isti dan preminula je i učenica trećeg razreda, koja je bolovala od karcinoma.

U pet godina broj osnovaca smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje u Federaciji BiH

Školske klupe širom Bosne i Hercegovine ostaju prazne. Iz godine u godinu, sve je manje učenika i u osnovnim i u srednjim školama. Podaci su već postali alarmantni, pa je na primjer u Federaciji BiH, kako su preračunali sindikalci, u pet godina “nestalo” 62 škole.

Osnovni razlozi su kako pad nataliteta, tako i sve češći odlasci, mahom mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, uglavnom zbog besperspektivnosti. Osim konstatovanja tog stanja iz godine u godinu, čini se da niko ništa i ne poduzima da se situacija promjeni.

U područnim školama širom Bosne i Hercegovine posebno se osjeća drastičan pad broja učenika. Ni brčanska “Jedanaesta osnovna škola” Gornji Zovik u tome nije izuzetak. Direktor ove škole Nenad Ivanović, koji u toj školi radi već dvadeset i pet godina, kaže da su ranije upisivali od 100 do 120 novih đaka svake godine, piše Radio Slobodna Evropa.

“Škola obuhvata šest mjesnih zajednica. Tako da za sljedeću godinu, mi uzimamo podatke o upisu broja učenika koji će pohađati predškolsko. Za 2019./ 2020. godinu, imamo ukupno tri nova učenika za šest mjesnih zajednica”, objašnjava Ivanović.

Ove godine u dvije područne i centralnu “Jedanaestu osnovnu školu” Gornji Zovik upisali su 11 prvačića. U jednoj područnoj niti jedno dijete, u drugoj dvoje i u centralnoj školi devet učenika.

“Prije dva dana nam je došao roditelj, koji vodi učenika prvog i učenika šestog razreda u Njemačku. Veliki je trend odlaska ljudi”, priča za RSE direktor Nenad Ivanović.

Posmatrajući period unazad osam godina, u Distriktu Brčko bilo je više od sedam hiljada učenika, a sada je 5.960. Bez obzira na to u Brčkom nije zatvorena niti jedna od 15 osnovnih škola.

“S tim što od tih petnaest škola imamo jednu školu koja povećava broj učenika. To je Prva osnovna škola, i u tom razdoblju gledano, od 2010. do 2018. ona je povećala broj učenika za 200. Međutim, sve druge škole su smanjile broj učenika, od 300 pa recimo do pet učenika”, objašnjava Mara Matkić, šefica Pododjeljenja za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.

U pet godina broj osnovaca smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje u Federaciji BiH. Trend je veoma negativan i zabrinjavajući, kaže pomoćnik ministrice obrazovanja Federacije BiH Ismet Strujo.

“Prema biltenu Federalnog zavoda za statistiku, koji također prati u nekom petogodišnjem periodu broj osnovnih i srednjih škola, kao i broj odjeljenja itd. od 2013./2014. dakle do prošle školske godine manje je 22 škole osnovnog obrazovanja. Dakle, to su uglavnom područne škole koje su ukinute ili prisajedinjene nekim drugim školama itd. Dakle, manje je 22 škole. Što se tiče srednjih škola, provjerili smo i taj podatak, stanje je isto kao u zadnjih pet godina. Nije došlo do ukidanja srednjih škola”, objašnjava Strujo.

Prema računici sindikalista, ako se uzme u obzir da jedno odjeljenje, broji, u prosjeku, 25 učenika, a jedna škola 20 odjeljenja, dolazi se do porazne statistike da su ispražnjene 62 škole ili 1.245 odjeljenja.

“Politika izbjegava da zatvara škole, jer to nije popularno, a zato imamo škole u kojima pohađa jedan ili dva učenika, koje su kao takve skupe za održavanje”, kaže predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH Selvedin Šatorović.

Šatorović je naveo i primjer.

“U Opštini Vareš postoje dvije škole, a sve skupa u cijelom Varešu imate nešto manje od 500 učenika u osnovnim školama. Dakle, to kada uzmete u obzir pravu situaciju nije ni jedna osnovna škola, a kamoli da imamo dva pravna subjekta”, objašnjava Šatorović.

Ni Republika Srpska nije imuna na ovaj problem. Početkom ove školske godine, sada već bivši ministar prosvjete i kulture Dane Malešević, rekao je da u 77 područnih odjeljenja u Republici Srpskoj nije upisan nijedan učenik, a u čak 85 odjeljenja upisano je tek po jedno dijete.

“U prethodnom periodu tačnije u prošloj godini nekih petnaest škola su same sebe zatvorile, jer pet škola nije imalo nijednog đaka, pet škola su imale dva đaka, to je riječ o malim područnim petorazrednim odjeljenima. A određen broj škola je preveden od devetorazrednih u petorazredne ili rade prema novom Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju – imaju kombinaciju u višim razredima”, objašnjava Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

On je upozorio nadležne vlasti da vode računa da se u tom procesu ne pojave tehnološki viškovi, što se do sada nije desilo.

Trend smanjenja broja učenika prisutan je godinama i postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva. Za sociologa Jusufa Žigu potpuno je logično što se bilježi drastičan pad broja učenika u školama, s obzirom na sve ono šta je prethodilo u poslijeratnom bh. društvu – od demografskih promjena pa do nestabilne političke situacije, zbog čega se mladim ljudima ne pruža šansa za bolju budućnost u BiH.

“Tu je situacija vrlo jasna. Treba se samo okrenuti za 180 stepeni u vođenju politika u ovoj zemlji, ako se žele zaustaviti takvi negativni demografski trendovi, odnosni krenuti naprijed. To znači da se uozbilje oni koji rukovode ovom zemljom. Da javno mnijenje počne – od nedozvoljavanja, opiranja od javnog govora, činjenja onoga kako smo se do sada ponašali – da dođemo do ambijenta življenja u kojem će svako morati da se odgovorno ponaša”, kaže Žiga.

“U svemu tome”, dodaje Žiga, “mora prevladati najvažnija stvar”.

“A to je činjenica da se zna i uvaži da je mladi čovjek najveća dragocjenost koje jedno društvo može imati. Prema tome, da bi tu dragocjenost mogao zadržati, moraš pružiti šansu tom mladom čovjeku, stvoriti mu pretpostavke za poželjan život ovdje”, smatra sociolog Jusuf Žiga.

Autor: Aida Đugum (Radio Slobodna Evropa)

Nakon što je čuo presudu, odnosno kaznu na koju je osuđen Mudželet, otac stradale Jelene je pao u sudnici

Kerim Mudželet, optuženi da je izazvao nesreću u kojoj je poginula srbijanska državljanka Jelena Opričić,nakon ponovljenog postupka u Kantonalnom sudu u Sarajevu osuđen je danas na sedam godina zatvora.

Nakon izrečene presude ocu poginule Jelene je pozlilo te je pao u sudnici, zbog čega je obrazlaganje izrečene presude nakratko prekinuto dok on nije došao svijesti, piše Faktor.ba.

Današnjom presudom Mudželet je proglašen krivim da je iz nehata prouzrokovao smrt Jelene Opričić, a ne da je sa umišljajem počinio teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja, kako mu je to na teret stavljalo Tužilaštvo KS.

Izrečena mu je i mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri godine.

Nesreća se dogodila 9. juna 2015. na tramvajskom stajalištu kod zgrade Predsjedništva BiH, kada je jureći brzinom od 97 km na sat, udario u travajsko stajalište i usmrtio Srbijanku i teško povrijedio njenog prijatelja.

Mudželet je 2016. godine osuđen na osam godina zatvora zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog prometa jer je 9. juna 2015. godine upravljajući automobilom “peugeot”, velikom brzinom udario u tramvajsko stajalište ispred Predsjedništva BiH, pokosivši pritom dvije osobe.

Kerim Mudželet

Jelena Opričić je preminula na mjestu dok je državljanin Njemačke, Jorg Eistfeld Reschke, teško povrijeđen.

Jelena i Jorg sjedili su na stanici kada je Mudželet izgubio kontrolu nad vozilom i skrenuo s ceste na stanicu. Tijelo nesretne djevojke završilo je ispod automobila, a izvukli su ga vatrogasci.

Osim zatvorske kazne Kantonalni sud u Sarajevu Mudželetu je 2016. godine izrekao i mjeru zabrane upravljanja putničkim motornim vozilom tri godine.

Međutim, presudu Kantonalnog suda u Sarajevu poništio je Vrhovni sud FBiH te predmet vratio na ponovno suđenje.

Iako je na lice mjesta odmah upućena ekipa Hitne pomoći, nesretnom čovjeku nije bilo spasa

Nepoznata osoba danas je izvršila samoubistvo skokom sa 14. sprata zgrade u ulici Čobanija na broju 19 u centru Sarajeva.

Kako javlja Dnevni avaz, riječ je 52-godišnjem muškarcu koji je, navodno, živio sam.

Iako je na lice mjesta odmah upućena ekipa Hitne pomoći, nesretnom čovjeku nije bilo spasa te su ljekari, nažalost, mogli samo konstatirati smrt.

Iz Operativnog centra sarajevske policije kratko su potvrdili da im je prijavljen ovaj slučaj te da su na teren upućeni policajci, koji obavljaju uviđaj.

IB.com/Fokus.ba