Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Rat u Urisićima prepolovio je broj domaćinstava, a neki su i nakon povratka odselili tražeći bolji život. No, oni koji su ostali se ne predaju. „Najmlađe selo sa najviše djece u opštini Srebrenica.“

Urisići su u ratu doživjeli sudbinu većine srebreničkih sela, opustošeni i razoreni, stanovništvo izbjeglo i protjerano. U martu 2002. godine prvi povratnici dolaze u selo, obnovljeno je 18 kuća i 16 porodica se vraća u selo. Danas se u Urisićima , kako kažu, dim vije iz 12 odžaka, što znači da tu živi isto toliko porodica sa ukupno 51 „čeljadi“. Neki su otišli, a glavni razlog za napuštanje ognjišta je zaposlenje.

Urisići ili kako mještani kažu ‘Risići’, malo je selo u brdima na 35 kilometara od Srebrenice, dva kilometra udaljeno od rijeke Drine, hidroakumulacije Perućac i granice sa Srbijom. Odnedavno i dio Nacionalnog parka prirode „Drina”, piše Deutsche Welle.

Selo je prije rata u BiH brojalo 35 kuća. Danas u selu žive uglavnom mlađi ljudi, tako da oni vole reći da su „najmlađe selo sa najviše djece u opštini Srebrenica”.

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

Mirsad Sinanović, kojeg svi zovu Mića iz Risića, je glavni organizator svih dešavanja u selu. „Mi smo mlado selo. Imamo svega troje starijih ljudi. Moja majka sa 73 godine je najstarija u selu, a prosjek ostalih je između 32 i 35 godina. Imamo 16 djece od kojih devetoro ide u školu, a ostali su mlađi. Zahvaljujući opštini obezbijeđen je prevoz djece do škola. Putevi, ne samo nama već i okolnim selima, najveći su problem. Teren je takav da makadamski put ne vrijedi ni stalno nasipati jer kad pada kiša voda odnese sve i ostane samo krupni kamen“, kaže Mića.

Radost je tim bila veća kada su ovih dana saznali da je Vijeće Ministara BiH opštini Srebrenica uplatilo 500.000 KM za infrastrukturu, te da će od tih novaca i njima biti asfaltiran prvi kilometar puta do sela. Samoinicijativno su se okupili i dogovorili da i oni pripomognu koliko mogu.

„Odlučili smo da raščistimo trasu puta, sa obje strane da posiječemo i uklonimo šikaru i rastinje. Time ćemo imati i dodatnu korist jer će oni kojim je to najpotrebnije, dobiti nešto drva za ogrjev i evo nas sad na radnoj akciji ili mobi kako mi to kažemo”.

Pored ovog lijepog, pomalo zaboravljenog, primjera radne akcije Risićani su pokrenuli i akciju prikupljanja dobrovoljnih priloga u novcu kako bi asfalt došao što bliže, pa i u samo selo, kazuje nam Mića.

„Uveče se okupimo na putu, ćaskamo i svi imamo nekih ideja i tako smo dogovorili da na internetu pokrenemo akciju kako bismo i mi prikupili nešto para. Vjerujem da će nam u tome pomoći naša dijaspora i prijatelji, a i drugi dobri ljudi ukoliko to žele. Tako da to onda ne bi bio samo kilometar asfalta.”

Na putu rade muškarci, žene ali i djeca. Najmlađi „akcijaš“ je Mićin sin Salmir koji ima šest godina i već pomaže roditeljima. Najstarija kćerka Samrina je studentkinja završne godine Ekonomskog fakulteta u Tuzli, ali takođe je ovdje na mobi, a i inače pomaže roditeljima, često čak vozi i kombi kojim Mića odvozi i dovozi djecu iz sela do škole.

UZAJAMNA POMOĆ

Na naše pitanje kako sve to stiže Samrina kaže: „Mora se, niko nas ovdje ne obilazi niti šta pomaže, zato moramo voditi računa jedni o drugim. Ko će paziti na moje roditelje ako neću ja? Babo je nedavno bio bolestan nije imao ko da ga zamijeni pa sam ja vozila kombi jer pored mene još jedna sestra se školuje, druga je na birou jer nema posla a sve je skupo”.

Samrina je dobar student. Dogodine planira završiti studije i nada se zaposlenju u Srebrenici. Kaže da ne razmišlja o odlasku iz BiH. „Vratila sam se definitivno i tu ostajem.”

Risićani su složni, jedni druge pomažu i sve zajedno rade. Azret Suljić, o tome šta ovaj put znači za njih, kaže: „Značiće nam mnogo, posebno zimi, najviše zbog prevoza djece do škole, a sa druge strane smanjićemo troškove jer „crno iza nokta“ dadosmo za popravljanje ovih naših ionako polovnih i dotrajalih „krševa” (automobila prim.aut) uvezenih sa njemačkih otpada“, kaže Bato.

Fahro kaže kako je ovo pitom kraj, gdje sve uspijeva. „Mi sad ni mlijeko ne možemo da odvozimo, a ako se ovaj put uradi kako treba, možemo izvesti i usjeve, voće a mogu nam doći i oni koji žele kupiti ovcu, janje i drugo i tako ćemo bolje živjeti“, kaže on.

„Put nam je život, značiće puno našoj djeci da se lakše školuju da njime idu u budućnost. Put ne treba samo nama već i komšijama Srbima koji su dalje od nas gore, ali idu i oni ovim putem”, kaže Kale, još jedan od stanovnika sela.

IMAMO BLAGO, A ŽIVIMO KAO SIROMASI

U priču se ovdje ponovo nadovezuje Mića kao najstariji od njih. „Naša sela su idealna za seoski turizam. Jer, i sad pješke „zabasa” poneka grupa stranaca na konak, vole i prirodnu hranu. Ovo je srce Nacionalnog parka „Drina“, lovište Sušica je tu, nadomak smo jezera Perućac, koje se proteže kroz kanjon 50 kilometara do Višegrada. Kulturni spomenici poput srednjovjekovne tvrđave Klotijevac ili velike nekropole stećaka su ovdje. Dolaze stranci ponekad, bilo je ozbiljnih razgovora za gradnju kamp naselja za ljetovanje, ali za sve je prepreka put“, kaže Mića.

U Bosni narodna izreka kaže da „kuća na ženi stoji“ a to se ovdje i u praksi pokazuje. Raza, Džemila i Sabra su takođe na putu, rade sa svojim muževima. Rade možda i više od svojih muškaraca, jer pored rada na zemlji i oko stoke tu su još i kućni poslovi, spremanje hrane, djeca… Na naše pitanje kako sve to stižu kroz smijeh kažu: „Sve se može kad se hoće i kad je sloga u kući“.

Iz Urisića ili ‘Risića odlazim dok mi se po glavi mota misao, kako bi dobro bilo da ove njihove riječi čuju i poslušaju bh. političari.

Piše Deutsche Welle

Ovih dana priča se o useljeničkom zakonu koji donosi Njemačka

Sve je teže pronaći širu porodicu u BiH iz koje niko nije otišao u inostranstvo posljednjih godina. Samo u Njemačkoj je oko 200 hiljada bh. građana, stoga nije iznenađenje što prosječan bh. građanin jednako ili čak bolje poznaje neke njemačke zakone nego one u BiH.

U nekim državama to bi bilo žalosno, ali kada je BiH u pitanju, to je postalo nužno poznavati. Stotine hiljada ljudi proteklih godina, osim zbog egzistencije, otišle su i zbog neuređene države, političkog sistema koji diskriminira jedan narod i brojnih drugih negativnosti.

Ovih dana priča se o useljeničkom zakonu koji donosi Njemačka. Iako je rasprava trajala praktički od ljeta, provedbu novog zakona od 1. januara 2019. godine ta zemlja nije planirala odgoditi, piše Večernji list BiH.

Bilo je samo važno da prijedlog zakona zadovolji sve vodeće stranke u Njemačkoj, a ovih dana je obznanjeno kako su partneri iz CDU-a, CSU-a i SPD-a postigli dogovor o zakonu koji kvalificiranim radnicima iz zemalja izvan Evropske unije omogućava lakši pronalazak posla u Njemačkoj.

Zakon bi trebao biti usvojen do Božića ove godine, a bh. državljani u Njemačkoj tvrde da će to potaknuti novi egzodus iz BiH.

– Oni koji imaju pasoš neke od zemalja EU-a, uglavnom Hrvatske, u velikoj su mjeri napustili zemlju, a sad se tržište otvara i za sve ostale. Sad u Njemačkoj bilo ko da dođe raditi može pronaći posao, skoro milion radnih mjesta treba popuniti, a to je bio onaj plan Angele Merkel s migrantima iz 2015., ali pokazalo se da to nije zadovoljilo potrebe tržišta rada. Sada će se to dogoditi jer ima puno vrijednih ljudi izvan EU-a kojima treba posao – kazao nam je sugovornik iz Njemačke.

O dolasku nove radne snage Bernd Meurer, predsjednik Savezne udruge privatnih pružatelja socijalnih usluga, ističe da Njemačka novom useljeničkom politikom konačno preuzima odgovornost.

– Trebamo sigurnost opskrbe mirovinskog sustava i primjetne olakšice za zaposlene – kazao je Meurer pozdravljajući ovaj zakon.

IB.com/Fokus

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić je istakao da je sastanak protekao u veoma korektnoj atmosferi i da nije bio kurtoaznog karaktera

Stranka demokratske akcije (SDA) smatra da imamo veoma ozbiljnu situaciju u državi i regionu koja traži jedan snažan odgovor i snažan blok probosanskih snaga, tako da smo SDP-u ponudili jednu jaku koaliciju koja bi se pružila od vrha države preko entiteta do kantona u koju bi ušli SDA, SDP, DF, a po potrebi i manje stranke – izjavio je danas predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon sastanka između predstavnika ove stranke i Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, a na kojem se razgovaralo o formiranju vlasti.

Izetbegović je dodao kako smatraju da u ovoj državi i društvu postoje četiri komponente. Srpska i hrvatska, koje su se već dogovorile i ujedinile, bošnjačka koju u većini predstavlja SDA i četvrta komponenta, ljevičarske, građanske stranke.

– Bez obzira na to mislim da se bošnjačka i bosanska komponenta mogu naći u 99 posto bitnoga za ovu zemlju. Kada poredamo prioritete i političke fokuse da se otprilike poklapamo u 99 posto onoga što je važno za ovu zemlju – evropski put, NATO, pomirenje i drugo – naveo je Izetbegović .

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić je istakao da je sastanak protekao u veoma korektnoj atmosferi i da nije bio kurtoaznog karaktera.

– SDP BiH je ostao pri svome stavu. Mi u kantonima idemo u formiranje kantonalnih skupštinskih većina. SDA će vjerovatno i sama krenuti u neke aktivnosti kada je riječ o kantonalnim skupštinama. Što se tiče SDP-a, mi smo iznijeli svoj stav da u ovom trenutku ne razgovaramo ni sa kim o formiranju vlasti na federalnom i državnom nivou. Za nas je prevashodno pitanje da sačekamo odluku Centralne izborne komisije kada je riječ o formiranju Doma naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko bi ta odluka bila protivustavna, na način da preferira popis stanovništva iz 2013. godine, to bi za nas značilo praktično da prestaje potreba za multietničkim strankama kakva je SDP – kazao je Nikšić.

Ponovio je da je SDP ostao pri svom stavu, da neće iznevjeriti svoje partnere s kojima su krenuli u formiranje većina u kantonalnim skupštinama.

– Ovdje nismo došli da donesemo bilo kakvu odluku. SDP odluke donosi na svojim organima. Imali smo više nego korektnu ponudu SDA – istakao je Nikšić.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome kako gleda na formiranje koalicije šest stranaka na nivou Kantona Sarajevo, Izetbegović je kazao da je SDA relativni pobjednik na svim nivoima, a da se na ovaj način pravi jedan presedan koji unosi novi haos u haotične odnose u BiH.

– Mi smo apelovali na SDP da ne ide u tom smjeru. SDP ima pravo na svoje odluke, a mi imamo pravo da procijenimo da one nisu dobre – kazao je Izetbegović.

Puno odgovornije prema ovoj državi, kako je dodao Izetbegović, bilo bi da se napravi jedna kompaktna, koherentna vlast od vrha države preko entiteta do kantona.

-Trebamo uraditi ono što od nas očekuju glasači, a oni sasvim sigurno očekuju jedan jak probosanski blok koji će zaustaviti neke negativne tendencije – kazao je Izetbegović.

Autor: Fena

U Mostaru će sutra biti održana tribinina povodom jednog od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine - Dana državnosti BiH.

Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" - Gradsko društvo Mostar u saradnji sa Vijećem Kongresa bošnjačkih intelektualaca Mostar organizuje tribinu, povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti BiH na temu: Bosna i Hercegovina u monarhističnoj Jugoslaviji.

Tribina će se održati sutra u 19:00 sati u Narodnom pozorištu Mostar.

Izlagači na tribini su prof. dr. Adnan Jahić, prof. dr. Senaid Hadžić i prof. dr. Adnan Velagić.

IB.com