Dina

02
Juni

Posmrtni ostaci osam žrtava proteklog rata spremni su za kolektivnu dženazu i ukop koji će biti obavljen u subotu, 3. juna, na mezarju Stražište u Višegradu.

 

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene 1992. godine, a čiji su posmrtni ostaci u proteklim godinama ekshumirani na području Višegrada, Srebrenice i Žepe.

 

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine u Višegradu je Munevera (Salko) Šabanija, rođena 1970. godine u Višegradu.

 

Ona je imala svega 22 godine, kada je, 1992. godine, ubijena na području Višegrada. Njeni posmrtni ostaci su u decenijama nakon njene smrti pronađeni i ekshumirani na dvije različite lokacije i to Stražište, 2005. i Đurevića polje, 2010. godine.

 

Ove godine konačan smiraj će nakon trideset godina u Višegradu, na mezarju Stražište, naći braća Jašarević, Hajdar i Senad. Oni su nestali 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na različitim lokacijama osam odnosno deset godina nakon smrti.

 

Jašarević (Mujo) Hajdar je imao svega 28 godina kada je ubijen, na području općine Rogatice 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice koja je na lokalitetu Slap – Žepa otkrivena 2000. godine.

 

Njegov stariji brat Senad imao 36 godina kada je ubijen u Višegradu. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2002. godine na lokalitetu Gornja Crnča.

 

U Višegradu će biti ukopane još dvije žene. Jedna od njih je Asima (Asim) Tvrtković, rođena 1952. godine u Višegradu. Ona je nestala 1992. godine, a njeni posmrtni ostaci su ekshumirani 2010. godine u mjestu Stražište, općina Višegrad.

 

Ove godine će biti ukopane i Hana (Abdulah) Mujezinović, rođena 1941. godine u Višegradu. Njeni posmrtni ostaci su ekshumirani 2008. godine na lokalitetu Sjedače u Srebrenici.

 

Konačan smiraj će naći i Hasib (Hašim) Nuhanović, rođen 1954. godine u Višegradu. On je također nestao 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u julu prošle godine na lokalitetu Gornja Crnča.

 

Ukopan će biti i Osman (Šaban) Ribac, rođen 1932. godine u Višegradu. Njegovi posmrtni ostaci također su ekshumirani u mjestu Stražište u Višegradu 2010. godine.

 

Najstarija žrtva koja će se ukopati ove godine u Višegradu je Amir (Ćamila) Omerović. On je u momentu smrti imao 62 godine, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 30 godina kasnije, na lokalitetu Gornja Crnča u Višegradu.

 

02
Juni

Na današnji dan prije 28 godina bosanskohercegovačke patriote sa 20-ak pušaka u rukama uspjeli su osloboditi logor za Bošnjake u Liplju kod Zvornika.

 

Njihov poduhvat ostat će zapamćen po tome što je to jedini logor koji je oslobođen u periodu udruženog zločinačkog poduhvata srpskih jedinica iz Zvornika i susjedne Srbije.

 

Tog 2. juna 1992. godine itekako se dobro sjeća Mevludin Salihović, predsjednik Udruženja logoraša i oslobodilaca logora Liplje, koji kaže kako su danima izviđali teren, a onda se odlučili za akciju jer više nisu mogli gledati torture i zvjerstva koja su vršena uglavnom nad ženama, djevojčicama, dječacima i starijim osobama.

 

„Očevidac sam bio odvođenja Veiza i Husejina Mujanovića. Odveli su ih niz put, pa prema Samarima. Nakon nekog vremena čula se pucnjava. Odavde je neko povikao: Šta radite? Oni su odgovorili: Ubijamo pse!“, kaže Mevludin Salihović.

 

U i oko logora bilo je raspoređeno oko stotinu agresorskih vojnika koji su se danima iživljavali nad civilima. Na kraju, prilikom povlačenja agresorskih snaga, oslobodioce logora dočekali su potoci krvi.

 

„Najteži momenat bio je kada su pucali u živi štit prilikom agresorskog povlačenja. Pucali su u ljude koje su istjerali iz kuća, a mi kada smo oslobodili logor, niz put su tekli potoci krvi“, kaže Salihović.

 

Za logor se saznalo nakon bijega djevojčice Hasrete Salihović do područja gdje su bili branitelji BiH. Njena majka Sadeta ostala je u Liplju i svjedočila svaki dan torturama.

 

„Izbili su mi sve zube, a još imam ožiljke na sebi od njihovog rebrastog noža. Uradili su to ljudi koje i danas srećemo. Ja ih molim, ako ima poštenih, da kažu gdje su kosti moje majke. Tražim 31 godinu njene kosti“, kroz plač govori Sadeta Salihović.

 

Trenutno se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi postupak protiv Radeta Grujića za počinjenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti.

 

On se tereti da je za vrijeme dok se u nezakonitom zatočenju nalazilo više stotina civila bošnjačke nacionalnosti u selu Liplje, koji su višestruko zlostavljani, a veći broj žena seksualno zlostavljan, došao u kuće u kojoj su bili zatvoreni civili, te prijetnjom silom i opasnosti po život i zdravlje oštećene osobe počinio silovanje žrtve, žene bošnjačke nacionalnosti.

 

Grujić je bio pripadnik čete Snagovo Teritorijalne odbrane Zvornik. Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 22 svjedoka, među kojima i stručnog vještaka, kao i prilaganjem 60 materijalnih dokaza.

 

Inače, policijski službenici Granične policije BiH, na temelju raspisane potjernice Tužilaštva BiH uhapsili su Grujića početkom februara ove godine na graničnom prijelazu Karakaj kod Zvornika.

 

Obilježavanje 28. godišnjice oslobađanja logora u Liplju okončano je učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na spomen-obilježju.

 

02
Juni
Nakon presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, majke Srebrenice objavile su da planiraju podnijeti tužbu protiv Srbije i RS.
 
- Nakon presuda za Udruženi zločinački poduhvat, te presude Stanišiću i Simatoviću planiramo podnijeti tužbu protiv Republike Srbije i RS. Tražit ćemo pravdu za svaku žrtvu genocida - navele su na svom Twitter nalogu.
 
Podsjećamo, dvojica rukovodilaca srbijanskog SDB-a osuđena su na po 15 godina zatvora, a u presudi je utvrđeno da su bili dio udruženog zločinačkog poduhvata koji je djelovao u nekim općinama u BiH, ali i u dijelu Hrvatske.
 
Prva je to presuda kojoj je utvrđena umiješanost Srbije u zločine u BiH.
30
Maj

Dva B-1B Lancer bombardera Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država danas su izvršili niski prelet iznad Sarajeva kao znak čvrstog partnerstva između Sjedinjenih Država i Oružanih snaga BiH (OSBiH).

Kako je navedeno to je znak trajne posvećenosti SAD-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.

 

“Obilježavamo trajnu vezu između SAD-a i Bosne i Hercegovine. Prelet pokazuje našu posvećenost izgradnji snažnih bilateralnih odnosa i dokaz je naših zajedničkih vrijednosti i ciljeva. Saradnjom i razumijevanjem gradimo put ka budućnosti mira, sigurnosti i prosperiteta u regionu”, saopštio je jučer general James Hecker, pripadnik Zračnih snaga SAD-a i komandant američkih zračnih baza u Evropi, zračnih snaga u Africi i Zajedničke zračne komande NATO saveza.

 

Osim preleta letjelice će učestvovati u zajedničkom vojnom događaju u blizini Tuzle koji će uključivati angažman Zajedničke taktičke zračne kontrole Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) i Specijalnih snaga Vojske SAD-a.

 

Na Grdonju su preletu prisustvovali član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ministar odbrane BiH Zukan Helez, američki ambasador Michael Murphy.

 

Bombarderi B-1B stacionirani su u britanskoj bazi RAF Fairford u sklopu posljednjeg ciklusa operacije Udarna grupa bombardera (Bomber Task Force). Misije u sklopu ove operacije omogućavaju zrakoplovcima da, kako su istakli, kontinuirano provode hitne operacije širom svijeta sa ciljem održanja globalne stabilnosti i sigurnosti, omogućavajući jedinicama da se upoznaju sa operacijama u raznim regionima.

 

Avion B-1B je teški bombarder velikog dometa koji od svih letjelica u zrakoplovstvu može nositi najveći konvencionalni teret navođenih i nenavođenih projektila. Višenamjenski B-1B je okosnica američkih snaga za dalekometno djelovanje. Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada, saopćili su iz Ambasade SAD-a.

Istočna Bosna