Na današnji dan prije 28 godina bosanskohercegovačke patriote sa 20-ak pušaka u rukama uspjeli su osloboditi logor za Bošnjake u Liplju kod Zvornika.
Njihov poduhvat ostat će zapamćen po tome što je to jedini logor koji je oslobođen u periodu udruženog zločinačkog poduhvata srpskih jedinica iz Zvornika i susjedne Srbije.
Tog 2. juna 1992. godine itekako se dobro sjeća Mevludin Salihović, predsjednik Udruženja logoraša i oslobodilaca logora Liplje, koji kaže kako su danima izviđali teren, a onda se odlučili za akciju jer više nisu mogli gledati torture i zvjerstva koja su vršena uglavnom nad ženama, djevojčicama, dječacima i starijim osobama.
„Očevidac sam bio odvođenja Veiza i Husejina Mujanovića. Odveli su ih niz put, pa prema Samarima. Nakon nekog vremena čula se pucnjava. Odavde je neko povikao: Šta radite? Oni su odgovorili: Ubijamo pse!“, kaže Mevludin Salihović.
U i oko logora bilo je raspoređeno oko stotinu agresorskih vojnika koji su se danima iživljavali nad civilima. Na kraju, prilikom povlačenja agresorskih snaga, oslobodioce logora dočekali su potoci krvi.
„Najteži momenat bio je kada su pucali u živi štit prilikom agresorskog povlačenja. Pucali su u ljude koje su istjerali iz kuća, a mi kada smo oslobodili logor, niz put su tekli potoci krvi“, kaže Salihović.
Za logor se saznalo nakon bijega djevojčice Hasrete Salihović do područja gdje su bili branitelji BiH. Njena majka Sadeta ostala je u Liplju i svjedočila svaki dan torturama.
„Izbili su mi sve zube, a još imam ožiljke na sebi od njihovog rebrastog noža. Uradili su to ljudi koje i danas srećemo. Ja ih molim, ako ima poštenih, da kažu gdje su kosti moje majke. Tražim 31 godinu njene kosti“, kroz plač govori Sadeta Salihović.
Trenutno se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi postupak protiv Radeta Grujića za počinjenje krivičnog djela zločini protiv čovječnosti.
On se tereti da je za vrijeme dok se u nezakonitom zatočenju nalazilo više stotina civila bošnjačke nacionalnosti u selu Liplje, koji su višestruko zlostavljani, a veći broj žena seksualno zlostavljan, došao u kuće u kojoj su bili zatvoreni civili, te prijetnjom silom i opasnosti po život i zdravlje oštećene osobe počinio silovanje žrtve, žene bošnjačke nacionalnosti.
Grujić je bio pripadnik čete Snagovo Teritorijalne odbrane Zvornik. Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 22 svjedoka, među kojima i stručnog vještaka, kao i prilaganjem 60 materijalnih dokaza.
Inače, policijski službenici Granične policije BiH, na temelju raspisane potjernice Tužilaštva BiH uhapsili su Grujića početkom februara ove godine na graničnom prijelazu Karakaj kod Zvornika.
Obilježavanje 28. godišnjice oslobađanja logora u Liplju okončano je učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na spomen-obilježju.