Dina
Juni
Četiri osobe su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u petak u Lukavcu.
Teže su povrijeđeni 21-godišnji policajac, 28-godišnjak koji je vozio u alkoholisanom stanju i bez vozačke dozvole te njegov suvozač koji je maloljetno lice.
„Dana, 21.06.2024.godine oko 21.50 sati na regionalnom putu R-471 u mjestu Mosorovac, grad Lukavac, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali pmv. “Opel Corsa” kojim je upravljao K.A., rođen 1996.godine nastanjen na području grada Lukavac i pmv. “Škoda” vlasništvo Uprave policije MUP-a TK, kojim je upravljao E.M., rođen 2003. godine, policijski službenik PS Lukavac. U navedenoj saobraćajnoj nezgodi, vozač E.M. je zadobio teške tjelesne povrede konstatovane na Klinici za ortopediju JZU UKC-a Tuzla, dok je vozač K.A. zadobio lake tjelesne povrede konstatovane na Klinici za hirurgiju JZU UKC-a Tuzla. Takođe u navedenoj saobraćajnoj nezgodi, suvozač iz pmv. “Škoda” M.S., rođen 1970. godine, policijski službenik PS Lukavac, je zadobio lake tjelesne povrede, dok je maloljetni saputnik iz pmv. “Opel Corsa” zadobio teške tjelesne povrede konstatovane na Klinici za ortopediju JZU UKC Tuzla gdje je zadržan na daljem liječenju“, naveli su iz Uprave policije MUP-a TK.
O saobraćajnoj nezgodi je upoznat dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, koji je izašao na lice mjesta i rukovodio vršenjem uviđaja kojeg su izvršili policijski službenici PU Lukavac, uz prisustvo potrebnih ovlaštenih lica.
„Izvršenim alkotestiranjem kod vozača K.A. utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu u količini od 1,77 promila, dok kod E.M. nije utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. Takođe, provjerama je utvrđeno da registarske oznake ne pripadaju pmv. “Opel Corsa”, te da je K.A. upravljao vozilom prije sticanja prava na upravljanje vozilima “B” kategorije. U toku je daljnji rad na dokumentovanju navedene saobraćajne nezgode“, naveli su iz policije.
Juni
Jake poruke iz Srebrenice: Tu smo, a nismo trebali opstati - to je bio plan
Published in Istočna Bosna
Održana je konferencija "Pravda i sjećanje: Refleksije na osuđujuću presudu Radislavu Krstiću".
Memorijalni centar je danas u JU Kulturnom centru Srebrenica održao konferenciju pod nazivom "Pravda i sjećanje: Refleksije na osuđujuću presudu Radislavu Krstiću". Konferencija je okupila stručnjake, preživjele, pravnike, historičare i širu javnost kako bi raspravljali o značaju presude Radislavu Krstiću za genocid i zločine počinjene u Srebrenici, ali i o pravnim presedanima koje je ova presuda postavila, njenom uticaju na međunarodno pravo i kako je ova presuda interpretirana u historiografskom kontekstu.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica je tokom otvaranja konferencije naglasio da je ovaj događaj organizovan upravo na ovom mjestu jer je ovo mejsto doslovno 200 metara od mjesta koja su prisutni mogli vidjeti na videu koji prikazuje ulazak vojske RS-a, na čelu sa Ratkom Mladićem i Radislavom Krstićem.
''Mi smo ovdje danas u svojoj priči, i nemamo namjeru pregovarati o svojoj priči. Nemamo namjeru tražiti dozvolu, nemamo namjeru dopustiti bilo kome drugom da definiše granice našeg iskustva. Imamo jedino obavezu. Imamo obavezu prema porodicama i pojedincima koji su ovo do sad nosili na svojim plećima. Mi danas govorimo o Memorijalnom centru kao instituciji. Ovoga ničega ne bi bilo da nije bilo aktivizma, da nije bilo građanske borbe, borbe majki i članova porodica žrtava. Nemojte nikad zaboraviti to. Nije nikakvo čudo što je trebalo toliko vremena da se napravi institucija. Ali institucija nema bez ljudi, one ne nastaju bez ljudi i nestavljaju da postoje bez ljudi, jer ne postoji ništa samo po sebi. Ljudi su ono što je vitalno. Ja u to ime želim da se zahvalim svim mladićima, djevojkama, ženama u Memorijalnom centru. Ne postoji mjesto na kojem bih danas radije bio niti ljudi sa kojima bih danas radije bio od ovih ovdje'', istakao je na samom početku direktor Memorijalnog centra Srebrenica, dr. Emir Suljagić.
Konferenciju su svojim svjedočenjem započeli preživjelii svjedoci genocida; Munira Subašić, Mirza Bašić i Fahrudin Muminović koji su podijelili svoje lično iskustvo preživljavanja genocida i borbe koja je uslijedila nakon. Mirza Bašić je kao petnaestogodišnjak preživio sve strahote Marša smrti i tek nakon 28 dana došao na slobodnu teritoriju. Priča Fahrudina Muminovića među onima je koje ostavljaju bez daha dok se slušaju. Fahrudin je preživio strijeljanje sa samo sedam godina. Njegovog oca su, dok ga je držao za ruku, strijeljali u Orahovcu, dok je Fahrudin kao dječak preživio, da bi pamtio, da bi svjedočio i opominjao da oni koji su tad ubijali, nisu birali ni uzrast.
Majka Munira jedna je od najzaslužnijih žena kada je u pitanju borba za pravdu, ona koja je sa ostalim majkama, neumorno tragala, zahtijevala, glasno govorila o zločincima, mnogo puta svjedočila u tribunalu u Hagu, izborila se da mezarje Memorijalnog centra i ta institucija budu i ostanu na mjestu gdje je danas. Vrlo često u toj borbi majka Munira je zaboravljala svoju ličnu bol, ne naglašavajući da su iz njenih ruku istrgli njenog sina i nakon 13. jula 1995. godine ubili i njega i Munirinog supruga.
Na panelima 'Uticaj presude na pravdu i pomirenje' i 'Pravni i historijski značaj presude Radislavu Krstiću' govorili su stručnjaci dr. Jasmin Mujanović, prof. Sead Turčalo, dr. Muamer Džananović, advokatica Lejla Čović, prof. Izet Šabotić, prof. dr. Goran Šimić i dr. Emir Suljagić.
Panelisti su analizirali kako je presuda Krstiću uticala na pravdu i proces pomirenja u postkonfliktnim društvima. Diskutovano je o tome kako se sjećanje na ove događaje može koristiti kao alat za izgradnju dijaloga i povjerenja.
''Presude su važne jer imaju dugoročne efekte. Namijenjene su i nekim budućim generacijama, ali i onima nad kojima je zločin i počinjen - namijenjene zbog toga što oni moraju biti svjesni da ako bismo okarakterizirali zločin genocida samo na Srebrenicu i oko nje, onda bi to u nekoj budućoj interpretaciji mogli doživljavati kao nešto što je čista slučajnost. Zločin genocida nikada ne može biti čista slučajnost, on se prvo javlja u umovima ljudi, planski je i organizovan, prije nego što pređe, ako tako možemo reći u ruke, oružje. A genocid u Srebrenici je zapravo ono što mi uvijek ponavljamo i pokušavamo uvesti u diskurs – a to je da je on samo kulminacija bosanskog genocida. Ima naravno ljudi u našem društvu koji ne prihvataju ovakav termin, ne razumijevajući zapravo dugoročnu namjeru da se na taj način, uvodeći termin bosanski genocid, izgradi jedan vrlo jasan narativ utemeljen i na presudama Haškog tribunala, uključujući naravno i ovu Radoslavu Krstiću, ali i svim historijskim činjenicama vezanim za zločine koji su naravno kulminirali u Srebrenici'', istakao je tokom svog izlaganja prof. Sead Turčalo.
Dr. Muamer Džananović sa Instituta za istraživanje zločina protiv je prisjećajući se nekih činjenica vezanim za Krstića a koje se ne nalaze u samoj presudi, podsjetio da se on ''proslavio'' u zločinu genocida u Srebrenici, tek nakon što je učestvovao u nekoliko operacija koje je naredio Ratko Mladić jos u julu 1992. godine u stravičnim zločinima počinjenim u Goraždu. Kako je istakao ''sve ono što je bila karijera Radislava Krstića, kulminiralo je zločinima u julu u Srebrenici i Žepi''. Dr. Džananović je naglasio da se do sad učinilo mnogo na istraživanjima zločina, ali da nažalost mnoga od tih istraživanja su pala na pojedince i entuzijaste, pa se tako mnogo toga propustilo i uraditi naročito vezano za zločine koji nisu dovoljno istraženi, a time niti presuđeni, te da se još uvijek ima mnogo toga i dokumentovati i istraživati.
Jasmin Mujanović, politolog i autor nekoliko knjiga među kojima je i ''Bošnjaci – nacija nakon genocida'' također je bio panelista na današnjoj konferenciji. On je istakao ''da su presude izuzetno važne jer su etablirale jedan pravni okvir za naš zajednički rad, međutim one same po sebi nisu dovoljne. Mi smo svjesni toga svi. Upravo ova priča o činjenici šireg genocida u BiH nam ustvari na to ukazuje. Želim da naglasim tu činjenicu, da sve te presude, i iz Haga i prije njega i cijeli međunarodni okvir u kojem su se razvijale te presude, pa čak i ovo posljednje u UN-u, rezolucija o genocidu, mislim da ih moramo tretirati primarno kao jednu vrstu početne tačke za nas – pogotovo za nas koji imamo dužnost prema ljudima u Srebrenici, ljudima u Stocu, Prijedoru, Žepi, Goraždu, Sarajevu, pa i dužnost našoj djeci i njihovoj djeci, ostaviti taj kolektivni rad, okvir da oni mogu razumjeti šta je počinjeno ovdje i zašto je ovo nastavak jedne herojske bitke, ne samo za opstanak, nego jedna bitka koju ćemo mi na kraju dobiti. Ja sam apsolutno uvjeren u to, jer moramo biti svjesni jedne osnovne činjenice, a to jeste – mi svi ovdje, a pogotovo vi koji živite ovdje, mi nismo trebali ovdje da budemo, mi nismo trebali opstati – to je bio plan; da mi nestanemo, da nas nema."
Juni
Kako to obično biva svaki prijelazni rok donosi novu sapunicu gdje će karijeru nastaviti Edin Džeko.
Iznimka nije ni ovo ljeto. Mediji Dijamanta sele od Saudijske Arabije, preko MLS-a, do Hajduka.
Međutim, čini se da je ovoljetna sapunica okončana. Tako bar tvrdi turski TRT Sport, koji piše da će kapiten Zmajeva i naredne sezone nositi dres Fenerbahčea (ima ugovor do kraja juna 2025. godine).
- Iskusni napadač Fenerbahčea Edin Džeko još godinu će nositi Žuto-tamnoplavi dres. Iskusni napadač, koji se sastao s trenerom Joseom Mourinhom, odlučio je ostati u Fenerbahčeu još godinu. Fudbaler (38) odbio je ponude za transfer. Džeko je prošle sezone postigao 21 gol u Superligi - piše TRT Sport.
Džeko je u dresu Fenerbahčea u svim takmičenjima u netom završenoj sezoni odigrao 46 utakmica (25 golova i deset asistencija), a na terenu je proveo 3.288 minuta.
Juni
Emir Suljagić odbio saslušanje u PU Zvornik
Published in Istočna Bosna
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić odbio je da ga saslušaju u PU Zvornik bez prisustva advokata.
"Dogovorili smo se da ćemo se ponovo okupiti sljedeće sedmice. Dok sam odlazio, prišao mi je novinar RTRS-a, ali sam odbio razgovarati s njima. Stavljam do znanja da se ne bavim medijima koji negiraju genocid i promiču rat", poručio je Suljagić na platformi X.
Podsjećamo, Suljagić je jučer objavio da je dobio poziv na ispitivanje zbog ugrožavanja sigurnosti.
"Ovako postupa policija SNSD-a prema meni. Sutra moram u Zvornik na ispitivanje za "ugrožavanje sigurnosti". Ovako policija bosanskih Srba tretira nesrbe: kao untermensch (podčovjek), bez prava i zakonitog postupka. Ne poznajem ni svog tužioca. U međuvremenu, pripadnici ove policijske stanice maltretiraju mene i ostale uposlenike Memorijalnog centra Srebrenica, vodeći neslužbene istrage protiv nas", objavio je jučer Suljagić.
Podsjećamo, Suljagić je prije nekoliko dana saslušan i u SIPA-i, a saslušanja su počela nakon što je odbio ulazak delegacije Vlade RS na čelu sa Dodikom u Memorijalni centar Potočari, a zbog kontinuiranog negiranja genocida u Srebrenici.
"Nečuveno je što sam podvrgnut neosnovanim optužbama za izazivanje mržnje, posebno kada je evidentno da je stvarna agenda kriminalizacija obilježavanja sjećanja na Srebrenicu i genocid u Bosni", poručio je tada Suljagić.
