Dina

30
Januar

Republikanska kongresmenka Claudia Tenney nominovala je bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir.

 

"Donald Tramp je bio ključna figura u omogućavanju prvih mirovnih sporazuma na Bliskom istoku u posljednjih 30 godina", rekla je Tenney za Fox News.

 

Prema njenim riječima, decenijama su birokrate, profesionalci iz oblasti vanjske politike, kao i međunarodne organizacije insistirali na tome da su dodatni sporazumi na Bliskom istoku nemogući bez rješenja izraelsko-palestinskog konflikta, a predsjednik Tramp je pokazao da to nije istina.

 

"Nobelova nagrada je bila priznanje za mirovni sporazum između Izraela i Egipta 1978. godine, kao i za sporazum iz Osla 1994. godine. Međutim, nije bilo priznanja za Trampovu ulogu u posredovanju u sporazumu između Izraela i četiri njegova arapska susjeda radi normalizacije ekonomskih i diplomatskih odnosa", navela je.

 

Dodala je da su napori Donalda Trumpa koji su bili usmereni ka postizanju Abrahamovog sporazuma bili bez presedana i da to ostaje nepoznato Nobelovom komitetu.

 

"Više nego ikada, dok slabo vođstvo Joea Bidena na međunarodnoj pozornici prijeti bezbjednosti naše zemlje, moramo da odamo priznanje Trampu za njegovo jako vođstvo i za njegove napore da se postigne mir u svijetu. Počastvovana sam što mogu da nominujem bivšeg predsjednika i nestrpljiva sam dok čekam da dobije priznanje koje zaslužuje", rekla je ona.

 

"Fox News" piše da je Donald Trump bio nominovan za nagradu zbog Abrahamovog sporazuma nekoliko puta, ali da nije dobio priznanje tokom njegovog predsjedničkom mandata.

 

(Vijesti.ba)

30
Januar

U Udruženju "Majke enklave Srebrenica i Žepa" kažu za Radio Slobodna Evropa kako će od glavnog tužioca Bosne i Hercegovine na sastanku 6. februara zatražiti informaciju u vezi sa istragom o pronalasku nekompletnih posmrtnih ostataka dvije osobe koje pripadaju dvjema žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine.

 

Posmrtni ostaci su pronađeni zabetonirani u fontani u dvorištu privatne kuće u Brčkom u septembru prošle godine.

 

Kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa iz Instituta za nestale osobe BiH 30. januara, ovo je utvrđeno nakon ekshumacije i na osnovu DNK analize.

 

Žrtve su već ranije identifikovane i ukopane u Potočarima, a porodice će tek biti obaviještene.

 

Nekompletni ostaci ove dvije žrtve ekshumirani su 2000.godine.

 

"Je li to ljudski um mogao uraditi, takav monstrum da to uradi. Sramota za sve, i one koji ga podržavaju. Ništa nas više ne iznenađuje. Niko se nije javno izvinio i ogradio zbog takvog monstruma njegovog postupka", kazala je za Radio Slobodna Evropa Munira Subašić, predsjednica Udruženja.

 

Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja Podrinje iz Bratunca, koja je u genocidu izgubila 23 člana porodice, kaže za Radio Slobodna Evropa kako joj je neshvatljvo da je doktor mogao skrivati posmrtne ostatke.

 

"Ti budeš sretan ako pronađeš jednu kost, drugačije je, to je osoba koja je nestala 1995., dobila je svoj identitet. Ja sam svog muža ukopala na prvoj dženazi 31. marta 2003. u Memorijalnom centru u Potočarima, i falila mu je lijeva podlaktica. Porodica moli boga da nađe barem jednu kost, da može barem malo duše smirit'", kaže Šuhra.

 

I Suljo Čakanović, koji je 1995. preživio genocid u Srebrenici, navodi da je "za svaku osudu" to što je uradio dokto u Brčkom.

 

"On se pokazao kao neki Mengele koji će vršiti istraživanja na nevino ubijenim ljudima. Ovaj doktor treba za svoja djela odgovarati pred sudom i da dobije adekvatnu kaznu, on ne bi trebao biti više zdravstveni radnik", kaže Čakanović.

 

Podjstimo, doktor iz Brčkog, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, je u svom dvorištu, prema sopstvenom priznanju, skrivao zakopane kosti jedne od žrtava. Ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda Nebojše Mraovića zakopane su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgradio betonsku fontanu.

 

Mraović već godinama u Brčkom ima privatnu ortopedsku ambulantu.

 

Ekshumacija kostiju je izvršena 21. septembra pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prema naredbi Suda BiH.

 

Mraović je u septembru prošle godine izjavio za Radio Slobodna Evropa da "ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju", navodeći da su kosti korištene za "planiranje operacija".

 

"Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi", rekao je Mraović za Radio Slobodna Evropa u kratkom telefonskom razgovoru, ne objašnjavajući na koji način ih je koristio.

 

Iz državnog Tužilaštva je u septembru potvrđeno za Radio Slobodna Evropa da je istraga u toku, ali nema dodatnih informacija o predmetu.

 

Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.

 

Posmrtni ostaci Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, gdje je prema presudama međunarodnih i domaćih sudova u julu 1995. ubijeno više od 8.000 ljudi, nakon rata su pronađeni u više od 80 masovnih grobnica širom srednjeg Podrinja.

 

(RSE)

22
Januar

Pansion “Misirlije“, koji u lijepom sjećanju imaju mnogi strani i domaći poratni posjetioci Srebrenice, nakon što je tri godine bio zatvoren nastavlja rad u novom ruhu, pod novim imenom i sa starim gazdom.

 

Srebrenica je prije rata bila banjsko–turističko mjesto koje je bilježilo 90000 noćenja godišnje. Ratna devastacija i poratna privatizacija van funkcije su stavile sve hotele i motele u gradu. U godinama nakon rata otvoreni su jedan motel i jedan pansion te jedan hostel u koji svraćaju uglavnom mlađi posjetioci Srebrenice.

 

Započeta obnova banjskih smještajnih i drugih kapaciteta je zaustavljena prije petnaestak godina, a hotel Aura koji je u centru grada nakon rata izgradila Fabrika duvana Sarajevo nikad nije proradio. U posljednih nekoliko godina sa radom su prestali motel „Alić“ i pansion „Misirlije“ tako da se u gradu moglo prenoćiti jedino u privatnom smještaju, u kućama uvijek gostoljubivih Srebrenčana.

 

Pansion Misirlije je otvorio Abdulah Purković-Dulo, čuveni gastronom i profesor kulinarstva, nakon što se sa porodicom u rodnu Srebrenicu vratio po završetku rata. Najčešći gosti ovdje su bili stranci jer je, pored dobrog smještaja i usluge, Dulo pripremao jela tradicionalne bosanske kuhinje od namirnica iz ovog kraja, uzgojenih na organski način. Poslije Duline smrti posao je nastavio njegov sin Avdo, ali sa početkom korone gosti su prestali dolaziti i pansion je morao biti zatvoren.

 

Nakon tri godine i kompletne adaptacije od krova do temelja pansion je u jeku priprema za nastavak rada, kazuje nam vlasnik Avdo Purković.

 

“Renovirali smo sve što je bilo potrebno, okrečili, osvježili, uradili dosta sitnih popravki, zamijenili inventar novim namještajem u salama i sobama sa novim ležajima i posteljinom. Još nešto nove opreme nam pristiže koliko danas i u završnoj smo fazi radova. Od početka februara nam slijedi proces ponovne registracije i pribavljanje svih potrebnih dozvola za rad i ako sve bude teklo po planu najdalje od prvog marta bismo mogli primiti prve goste”, kaže Avdo.

 

Pansion Misirlje će pored nove opreme i ostalih detalja promijeniti i ime.

 

“Namjera mi je da startujemo pod novim imenom, umjesto Misirlije pansion će ubuduće nositi ime Silver City. Sve je novo samo je vlasnik stari”, kazuje kroz smijeh Avdo koji je i sam mlad čovjek.

 

On je završio studij menadžmenta i marketinga malih i srednjih preduzeća, govori engleski jezik, a ugostiteljski posao je naučio uz rahmetli oca koji je bio nadaleko poznati majstor kuhinje.

 

“Uskoro ćemo aktivirati web i Facebook stranicu na kojoj će zainteresovani imati sve potrebne informacije, mogućnost rezervacije i ostalo. Namjeravam raditi u skladu sa mogućnostima, jer se ne mogu osloniti ni na koga i sve što sam do sada uradio i uložio isključivo su moja vlastita sredstva”, kaže Avdo.

 

Kako objekat nije bio tri godine u funkciji kaže da ima namjeru za početak angažovati dva radnika, ali taj broj će se povećavati napredovanjem posla i dolaskom turističke sezone i posjeta Srebrenici.

 

Situacija za život u Srebrenici posljednjih godina je sve lošija, otišlo je i svakim danom odlazi mnogo, posebno mladih ljudi. Zatvaraju se male zanatske i uslužne, ali i velike firme, fabrike sa više radnika, tako da Srebrenica već godinama nema ni jednog kioska, ni jedne mesare, pekare, slastičarne, prodavnice obuće, odjeće i mnogo čega drugog…

 

Uprkos svemu Avdo je optimista.

 

“Nadam se da će se gosti polako početi vraćati, a i mi ćemo prema tome obogaćivati našu ponudu i usluge i prema tim potrebama povećavati broj zaposlenih”, kaže za kraj Avdo Purković.

 

Pansion Silver City, kako će se ubuduće zvati, u ponudi ima smještaj za 40 gostiju u dvadeset soba sa nekoliko apartmana. Ima veliku restoransku salu za ručavanje i organizaciju različitih manifestacija kao i malu salu u kojoj su ranijih godina održavani mnogi, različiti seminari, radionice itd. u organizaciji stranih i domaćih nevladinih i drugih organizacija. Gostima je na usluzi i mala bašta ispred pansiona. Sam pansion je na kraju grada, idući ulicom prema jezeru Perućac i graničnom prelazu u Skelanima ili sa jedne strane na izlazu a sa druge na ulazu u Srebrenicu.

22
Januar

Nizozemski premijer Mark Rute (Rutte) danas je, nakon što je doputovao u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, u pratnji ambasadora Nizozemske u BiH Henka van den Dola posjetio Memorijalni centar Srebrenica.

On je položio cvijeće i poklonio se žrtvama.

Premijer Rute se nakon odavanja počasti žrtvama genocida susreo s predstavnicima Memorijalnog centra Srebrenica i majkama, objavio je na platformi X Memorijalni centar Srebrenica.

Istočna Bosna