Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Obilježavanju su prisustvovali Slavko Aleksić i Risto Lečić, koje je Državni sud sa Dušanom Spasojevićem osudio na po pet mjeseci zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline 2019.

Pripadnici ravnogorskih pokreta iz BiH i regiona, te njihovi sljedbenici odali su počast četničkom vođi Dragoljubu Draži Mihailoviću i njegovim saborcima u Dobrunskoj Rijeci, poznatijoj kao Draževina, uz puštanje sa razglasa četničke pjesme, piše Detektor.

Više od stotinu sljedbenika ravnogorskih pokreta obilježilo je 13. mart bez uobičajenog skupa u Višegradu i postrojavanja na Trgu palih boraca, nakon što ga je prije nekoliko godina zabranilo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a.

Organizator obilježavanja Drago Glogovac kazao je da se broj, u odnosu na ranije godine, smanjio, kako zbog zabrane okupljanja u Višegradu, tako i pandemije koronavirusa, uz objašnjenje da je "ranijih godina bilo i nekoliko stotina ravnogoraca".

- Mi postojimo više od 20 godina, nikada nije nijednog incidenta bilo sa strane, a svaki pojedinac koji napravi incident ima da odgovara, jer svako je punoljetan. Nek odgovara za svoje postupke jer niko iza njega neće stati od nas - kazao je Glogovac.

Obilježavanju su prisustvovali Slavko Aleksić i Risto Lečić, koje je Državni sud sa Dušanom Spasojevićem osudio na po pet mjeseci zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline u martu 2019. Njih trojica su prije izdržavanja kazne zatvora otkupili svoje kazne.

Sladojević se, prema presudi, u svojstvu predsjednika Ravnogorskog pokreta, obratio na skupu održanom 10. marta 2019. u Višegradu i pozdravio Aleksića, dok se, između ostalog, navodi da je tom prilikom puštana pjesma "Sprem'te se, sprem'te, četnici", koja izražava prijetnju i nasilje.

Ista pjesma puštena je i danas u Draževini, gdje se ravnogorci tradicionalno okupljaju svake godine povodom godišnjice hapšenja četničkog vođe Draže Mihailovića u Manastiru Svetog Nikolaja u Dobrunskoj Rijeci.

Predsjednik Boračke organizacije RS-a Radan Osojić pozvao je ravnogorce na ujedinjenje i poštovanje Srpske pravoslavne crkve, uz poruku onima kojima smeta njihovo okupljanje da ih puste da budu ono što jesu i da oplakuju i slave svoje heroje.

- Neka nas puste da živimo u najljepšim zemljama, neka nas puste da živimo u Crnoj Gori, Srbiji, u Republici Srpskoj, neka nas puste da sanjamo i molimo Boga da sve ovo što sam rekao jednog dana bude jedna država - rekao je.

Okupljanju su prisustvovali ravnogorci iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije te Mađarske, a podršku su im pružili i članovi Moto kluba "MC Srbi" iz Srbije.

Prisutni članovi i simpatizeri Ravnogorskog pokreta nosili su uniforme, kape s kokardama, majice s likom Mihailovića te ruske, srpske i ravnogorske zastave, a na samom ulazu u Manastir bio je postavljen štand na kojem su posjetitelji mogli kupiti neka od obilježja. Na objektu koji je predviđen za druženje ravnogoraca nakon obilježavanja, postavljen je veliki transparent s natpisom "Kad se vojska na Kosovo vrati".

Tokom obilježavanja bili su prisutni pripadnici EUFOR-a i MUP-a RS-a.

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić (SDA) podsjetio je danas tokom skupštinske tačke na sudske procese zbog diskriminisanja bošnjačke djece u obrazovnom procesu, te upitao ministricu prosvjete i kulture RS-a Željku Stojičić kada će vlasti u RS-u prestati sa diskriminacijom.

Salkić je podsjetio na presudu Okružnog suda Banja Luka u korist djece iz Vrbanjaca, zatim Osnovnog suda u Srebrenici u korist djece iz Konjević Polja, te suda u Bijeljini u korist djece iz Janje.

Stojičić je navela da je tačno da se u RS-u trenutno vode tri spora u vezi sa izučavanjem "jezika bošnjačkog naroda" u osnovnim školama.

- Neke od tih presuda su prošle na osnovnom sudu. Izjavljivali smo žalbe u okviru Pravobranilaštva RS-a. Što se tiče spora u kojem je Ustavni sud naložio da se to ispravi, okružni sud je ukinuo tu presudu osnovnog suda... Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju zastupa nultu toleranciju prema diskriminaciji – rekla je Stojičić.

Podvukla je da se ministarstvo "drži zakona i Ustava RS-a kada je izučavanje jezika u pitanju".

- Ako se držite Ustava, onda se trebate držati člana 7, pri čemu nemate pravo vi, kao Ministarstvo i Vlada ili bilo ko, da bošnjačkom narodu namećete naziv jezika koji koristi – rekao je Salkić.

- Zašto u 21. vijeku insistirate da djeca ostvaruju svoje pravo pred sudom na ravnopravno obrazovanje i jednak tretman u školama, a što predviđa zakon i ustav, da ne može biti diskriminacije. Vi to činite i ova vlada, u kontinuitetu posljednjih 15 godina – podvukao je Salkić.

Potpredsjednik NSRS-a Petko Rankić se zatim ubacio i kazao Salkiću:

- Znamo svi da ste vi iz Konjević Polja odveli djecu u Kasabu i mislim da je to bio vaš politički potez – izjavio je Rankić.

Baza Port Lockroy na Antarktici, glavno mjesto humanitarne organizacije, ponovno zapošljava ljude koji će popuniti uloge voditelja baze, upravitelja trgovine, promatrača divljih životinja i, naravno, voditelja pošte za nadolazeću sezonu od novembra 2024. do marta 2025.

Sigurno ste nekad maštali maknuti se od posla kojeg radite. Ok, nije vam loše, ali opet, dosadilo vam je raditi s istim ljudima i slušati iste priče. Svi koji se tako osjećaju, a stanovnici su Ujedinjenog Kraljevstva, mogu nešto i poduzeti po tom pitanju.

Naime, UK Antarctic Heritage Trust (ekipa koja se brine o održavanju objekata na Antraktici) zapošljava nove članove za svoj antarktički tim, a prijave su otvorene za sve UK rezidente.

Da, dobro ste pročitali, posao se nudi na najmanje naseljenom i najhladnijem svjetskom kontinentu, piše Punkufer.

Port Lockroy proslavio je 80. godišnjicu prošlog mjeseca, a izvorno je postavljen kao tajna misija iz Drugog svjetskog rata još 1944. godine. Zapravo, to je najstarija stalna britanska baza na Antarktici.

Ali mjesto nema samo zanimljivu historiju. Otok na kojem se smjestio, Gouider, veličine je otprilike fudbalskog igrališta i dom je koloniji posebne vrste pingvina. Godišnje ga posjeti oko 15 hiljada ljudi.

Zvuči interesantno? Pa, prema opisu posla, organizacija traži ljude koji nisu samo strastveni prema Antarktici, već i koji su otporni, fizički spremni i mogu se pridržavati strogih protokola. Oni koji dobiju posao morati će izdržati i 24-satno dnevno svjetlo i biti bez tekuće vode cijelih pet mjeseci.

Muškarac je od početka jula 2015. do kraja marta 2019. godine u porodičnoj kući učestalo verbalno i tjelesno napadao svoju suprugu.

Porodičnom nasilniku iz Splitsko-dalmatinske županije u Hrvatskoj, koji je četiri godine zlostavljao suprugu uz verbalno i fizičko nasrtanje, povećana je kazna i iz uvjetne preinačena u kaznu zatvora.

Osuđenom 47-godišnjaku je tako umjesto godine dana uvjetne kazne određena kazna od godine i dva mjeseca, piše Slobodna Dalmacija.

Od toga mora odslužiti pola godine bezuvjetnog zatvora, a ostatak od osam mjeseci se neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
Pravomoćno je proglašen krivim za niz kaznenih djela na štetu svoje tadašnje supruge i dvoje maloljetne djece.

Muškarac je od početka jula 2015. do kraja marta 2019. godine u porodičnoj kući učestalo verbalno i tjelesno napadao svoju suprugu.

Vrijeđao je da je "kurva, drolja, da ne vrijedi ništa, da je luda, da ništa ne zna".

Optuživao je da ima ljubavnika, te je učestalo udarao zatvorenom šakom i otvorenim dijelom dlana po glavi i drugim dijelovima tijela zbog čega je imala modrice po cijelom tijelu.

Kako se dalje navodi, početkom decembra 2018. godine muškarac je po hladnom vremenu ispred kuće svoju suprugu zalio kantom hladne vode kako bi je spriječio da ide na posao.

Zatim je tokom februara 2019. oko jedan sati iza pola noći, nakon svađe u spavaćoj sobi, u pidžami suprugu istjerao iz kuće i zaključao vrata.

Tako odjevena je po hladnom vremenu stajala vani 30 minuta, dok je konačno suprugov otac nije pustio da uđe.

U više navrata je tokom navedenog perioda u prisustvu zajedničkog malodobnog djeteta i usvojenog sina, suprugu vrijeđao pogrdnim riječima, te su djeca majku gledala kako plače zbog toga.

Sve je kulminiralo krajem marta kada se supruga vratila s posla i primijetila da je mašina za pranje veša pokvarena te je o tome razgovarala s njegovom majkom.

Nasilnik je počeo vikati na suprugu prevrnuvši mašinu prema njoj. Tada je iščupao gumeno crijevo iz perilice te je s njime u ruci zamahnuo prema supruzi u namjeri da je udari po licu.

Kada mu je okrenula leđa kako bi zaštitila lice, crijevom je udario najmanje tri puta po leđima, pri čemu je zadobila krvni podljev.

Nakon toga je supruga pobjegla od kuće i napustila bračnu zajednicu.