Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

"Zagađenje ubija građane Bosne i Hercegovine", poručio je švedski ambasador u BiH

U proteklim danima zagađenje zraka u Sarajevu i drugim bh. gradovima bilo je među rekordnim u svijetu, a riječ je o problemu za koji bh. vlasti već godinama ne nude niti implementiraju rješenja.

Procjenjuje se da broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću zraka u BiH na 100.000 iznosi čak 230 na godišnjoj razini.

To je iznimno velik broj smrtnih slučajeva svake godine, u poređenju primjerice sa Švedskom gdje taj prosjek iznosi 0,4.

Upravo je ova zemlja ponudila konkretna rješenja u BiH kroz novi projekt Agencije za zaštitu okoliša Švedske koji ima za cilj da pomogne Bosni i Hercegovini u suprotstavljanju izazovima zagađenja zraka.

Vrijednost projekta je sedam miliona maraka za period od četiri godine, kako bi se usvojile vještine, znanja i iskustva iz Švedske.

„Zagađenje ubija građane Bosne i Hercegovine i nešto se jednostavno mora poduzeti u tom pogledu“, rekao je za Reuters švedski ambasador u BiH Anders Hagelberg.

Cilj ovog projekta je jačanje kapaciteta relevantnih institucija u BiH da bi se unaprijedilo upravljanje podacima o kvalitetu zraka i njegovog poboljšanja. Također, cilj je podići nivo investicija u energetsku efikasnost.

Neke od mjera kojima bi se mogla smanjiti zagađenost zraka jeste smanjenje starosti vozila, rješavanje problema grijanja i poboljšanje kapaciteta za pročišćavanje zraka u industrijskim postrojenjima.

Upravo su to prepoznale druge zemlje u regiji koje prave i konkretne korake u smjeru smanjenja zagađenja. Tako je Makedonija pokrenula vlastiti program u koji je uložila 1,6 miliona eura. Cilj je ambiciozan – prepoloviti zagađenje u Skoplju u periodu od dvije godine.

Neki od načina na koji će ovo biti postignuto jeste smanjenje poreza na centralno grijanje, zabrana saobraćaja u pojedinim dijelovima grada i striktnije kontrole emisija u industrijskim postrojenjima.

Autor: A. Dž./Fokus.ba

Osumnjičeni se tereti za kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA, na području Sarajeva, lišili su slobode osumnjičenog Ramiza Drekovića Ramiza, rođenog 10.05.1956. godine u Tutinu, Srbija.

Osumnjičeni je pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičen je da je u svojstvu nekadašnjeg zapovjednika 4. korpusa Armije RBiH, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Osumnjičeni se tereti da je u proljeće 1995. godine, izdao izravnu, strogo povjerljivu zapovjed artiljerijskim jedinicama na širem području općine Konjic, da izvrše neselektivno granatiriranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.

Nakon izdane zapovjedi, artiljerijske jedinice ARBiH izvršile su granatiranje iz artiljerijskih oruđa velike razorne moći, u više navrata, tijekom maja i juna 1995. godine, te je uslijed eksplozije granata, ubijeno dijete u dobi od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih osoba, te granatiranjem prouzročeno veliko razaranje imovine i objekata.

Osumnjičeni se tereti za kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Nakon što bude priveden postupajućem tužitelju, osumnjičeni će biti ispitan i nakon toga će biti donesena odluka o daljim aktivnostima u predmetu.

Dreković je uhapšen u svom stanu i trenutno se nalazi u prostorijama SIPA-e.

Danas je u Mostaru održan sastanak predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDP-a Nermina Nikšića.

Na sastanku koji je održan u Domu HDZ-a BiH u Mostaru, razgovarano je trenutnoj političkoj situaciji, te provedbi izbornih rezultata s rješenjima koja bi trebala osigurati brzu uspostavu vlasti na svim razinama u BiH, saopćeno je iz HDZ-a.

Više detalja sa sastanka nije saopćeno.

Podsjetimo, predstavnici bh. bloka kojeg uz SDP čine još DF i Naša stranka jučer su razgovarali sa SDA, a nakon sastanaka je saopćeno kako ovaj blok stranaka neće ulaziti u koalicije sa SDA, HDZ-om i SNSD-om, ali i da će se u narednom periodu razgovarati sa svima.

(Vijesti.ba)

 Potrebno je da Bosna i Hercegovina što prije implementira izborne rezultate, a u konačnici uradi i reformu Izbornog zakona, kazao je u intervjuu za novinske agencije u BiH zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za jugoistočnu Evropu Matthew Palmer.

Ovu reformu, jasno je podvukao Palmer, ne može nametnuti međunarodna zajednica. Ona mora biti predložena i implementirana od vlasti u BiH jer je reformama potreban legitimitet, no za to će biti potreban kompromis.

- Tenzije su normalne u demokratskom društvu. Kroz njih, kroz pregovaranje i postizanje kompromisa legitimne politike se rađaju. SAD će pomoći u tome i podržavati reforme, ali mi nismo tu da diktiramo - dodao je.

Ocijenio je da građani svih zemalja zapadnog Balkana još uvijek žele članstvo u euroatlantskim institucijama te da iako je proces postizanja tog cilja težak i dugotrajan on nema alternativu, a na tom putu imat će i nesumnjivu i dosljednju podršku SAD-a.

Podrška EU i putu u NATO

Konkretno, dodao je, podržavat će članstvo za sve zemlje u Evropskoj uniji, te članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) za sve zemlje koje su iskazale opredijeljenost za to, što isključuje Srbiju.

Kao pozitivan primjer izdvojio je Sporazum postignut između Makedonije i Grčke za rješenje njihovog spora o imenu te Palmer smatra da nema razloga da Makedonija za oko 18 mjeseci ne postane punopravna 30. članica NATO saveza, nakon provedbe tog sporazuma.

Ovaj sporazum otvorit će vrata i za put Makedonije ka Evropskoj uniji te je Palmer izrazio nadu da će što je prije moguće biti otvoreni pregovori, vjerovatno već u junu 2019. godine, a dodao je i da očekuje tada otvaranje pregovora s Albanijom o pristupanju.

Govoreći o odnosima Srbije i Kosova napomenuo je da SAD snažno podržava proces koji EU vodi u rješenju tog pitanja, kazavši da žele vidjeti postizanje sporazuma između Beograda i Prištine o potpunoj normalizaciji odnosa što bi otvorilo vrata za put ka EU i Srbiji i Kosovu.

- To bi doprinijelo sigurnosnoj situaciji na zapadnom Balkanu. Takvim sporazumom promoviralli bi se stabilnost i mir u cijelom regionu - mišljenja je.

No, kada je riječ o kosovskom nametanju stopostotnih carina za proizvode iz Srbije i BiH, Palmer je pozvao na ukidanje takve odluke kosovskih vlasti jer SAD smatra da to predstavlja prepreku u nastavku dijaloga.

Za odluku NATO-a da pozove BiH da podnese Godišnji nacionalnog program bi bila dobrodošla odluka u smislu šireg regionalnog interesa kada je u pitanju sigursnost, zbog čega će SAD podržavati BiH u reformi odbrane te u nastojanjima da ojača odnose sa NATO-om.

Srbija nije protiv NATO-a

Podsjetio je da Srbija nije protiv NATO-a nego da naprotiv ima produktivne odnose s tim vojno-političkim savezom, koji su trenutno i bolji i jači od odnosa BiH i NATO-a s obzirom na činjenicu da je pred BiH još mnogo posla prije nego što nivo saradnje sa NATO-om bude na nivou koji ima Srbija.

Osvrnuo se na usvajanje Rezolucije o Srbiji u Evropskom parlamentu u kojoj se traži od Srbije da prizna genocid u Srebrenici, napomenuvši da su činjenice o genocidu u tom bh. gradu nesporne i priznate od svih relevantnih međunarodnih tijela.

Stoga je nužno, kaže Palmer, da se Srbija suoči s prošlošću kako bi išla dalje, ali i zbog poštovanja prema žrtvama tog stravičnog zločina zbog čega je pozvao i ohrabrio sve u regionu da prihvate tu realnost.

Destabilizirajući uticaj Rusije

Kada je u pitanju ruski uticaj na zemlje zapadnog Balkana, Palmer smatra da Rusija nije ta koja treba određivati bilo kojoj zemlji kako će asocirati sa euroatlantskim institucijama.

Namjeru Rusije da potkopa težnje svake od zemalja nazvao je destabilizirajućom, ocjenjujući da to nanosi štetu regionalnom miru i stabilnosti.

- SAD ne nameće zemljama zapadnog Balkana šta trebaju činiti, ali naša vizija Balkana mnogo je kompaktnija onome što su te zemlje izabrale za sebe. Ambicije zemalja za članstvo u EU i NATO-u je moćan pokretač promjene - pojasnio je Palmer.

Ovakav odnos SAD prema zemljama zapadnog Balkana neće se mijenjati jer je to konstantna politika ove zemlje koju ambasadori provode u određenim zemljama bez obzira na promjenu administracije.

Dodik zna šta treba uraditi

Na pitanje da li će izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH eventualno ugroziti aspiracije BiH na njenom put ka euroatlantskim integracijama, Palmer je kazao da će SAD predano raditi sa svim članovima državnog Predsjedništva uključujući i Dodika.

- On i dalje ostaje pod sankcijama SAD-a jer to što je postao član Predsjedništva BiH nije jedan od kriterija za uklanjanje sankcija. Dodik zna šta se od njega očekuje kako bi sankcije bile uklonjene i željeli bismo vidjeti da on ide tim putem - poručio je Palmer.

Podsjetio je da su sankcije protiv Dodika uvedene zbog antidejtonske aktivnosti te Palmer kaže da on mora pokazati da je posvećen teritorijalnom integritetu BiH odnosno da ne ide putem secesije, dodajući da su sankcije uvedene kao funkcija podrške SAD-a Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Mišljenja je da je to bilo efikasno u smislu promjene dinamike i smjera kako bi se oduprli retorici prijetnji i secesionizma koje su potkopavale stabilnost BiH i promovirale drugačiji put.

S druge strane kada su uvedene sankcije Nikoli Špiriću, visokom dužnosniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke na čijem je čelu Dodik, to je značilo suprotstavljanje korupciji za koju je Palmer kazao da ima korozivan uticaj koji potkopava povjerenje javnosti u predstavnike vlasti.

Kako je zaključio u intervjuu za novinske agencije u BiH, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za jugoistočnu Evropu Matthew Palmer, sve navedeno zapravo su dokazi podrške miru i stabilnosti u zemljama zapadnog Balkana uključujući i BiH.

(Vijesti.ba)