Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) dobila je naredbu Tužilaštva Bosne i Hercegovine da sasluša predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića zbog navodnog raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
Ovu informaciju za Faktor je potvrdio direktor SIPA-e Darko Ćulum, koji nam je kazao da je naredba Tužilaštva BiH stigla u ovu agenciju prije 10-ak dana, "možda i više".
- Ne znam zašto je to objavljeno baš danas - kazao nam je Ćulum.
Direktor SIPA-e nam je potvrdio da će pozive za saslušanje dobiti i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, kao i potpredsjednik Američko-evropske inicijative Reuf Bajrović.
Kada je u pitanju Bakir Izetbegović, kako saznajemo, navodno je Tužilaštvu sporan njegov govor na predizbornom skupu u Hadžićima održanom prije dvije godine.
Pozivi za saslušanje, bit će im upućeni najvjerovatnije sljedeće sedmice.
Posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve proteklog rata ekshumirani su danas na području Kameničkog brda koje se nalazi u općini Bratunac, tačnije na lokalitetu Suhi potok.
Prema informacijama sa kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, posmrtni ostaci koji su pronađeni najvjerovatnije pripadaju žrtvi bošnjačke nacionalnosti kojaje ubijena tokom genocida počinjenog 1995. godine na području Srebrenice.
Posmrtni ostaci su pronađeni na površini terena, a nakon njihovog izuzimanja oni su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli gdje će uslijediti njihova kriminalističko-tehnička i sudskomedicinska obrada kao i izuzimanje koštanog uzorka sa ciljem identifikacije žrtve uz pomoć DNK analize.
Ekshumacija je izvršena pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, i po naredbi Suda Bosne i Hercegovine, a na lokalitetu su prilikom asanacije terena bili su prisutni i istražitelji Instituta za nestale osobe BiH, ljekar sudske medicine, radnici, te pripadnici Policijske stanice iz Bratunca koji su osiguravali područje na kojem je izvršena ekshumacija/asanacija terena, saopćio je Institut za nestale osobe (INO) BiH.
Mađarska je jedina država članica Evropske unije koja je glasala protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici, čime se trajno stavila na stranu negatora genocida i onih koju pričaju viceve o genocidu.
Od 27 članica Evropske unije, jedina država koja je bila protiv je bila Mađarska. Suzdržane su ostali Kipar, Grčka i Slovačka.
Podsjećamo, Mađarska je država koja se željela da predstavi kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine. Trenutni komandant misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini dolazi iz Mađarske.
Mađarska je ranije najavila da će glasati protiv, a ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je u svojim nastupima u potpunosti kopirao govor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih glasova.
Iako su protivnici usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici isticali kako njeno usvajanje ne doprinosi pomirenju u regionu, jedina je Srbija iz regiona na glasanju bila protiv.
Time je ovaj argument potpuno pao, ali i pokazao kako je Srbija jedini problem ovog regiona.
Naime, za Rezoluciju su osim Bosne i Hercegovine glasali i Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Osim toga za Rezoluciju su glasali i nakmoćnije svjetske demokrstije, odnosno zapadne sile - SAD, Francuska, Njemačka, Italija, Španija, Švedska, Švicarska, Velika Britanija...
Podsjetimo, za usvajanje Rezolucije o Srebrenici glasale su 84 države. Protiv je bilo njih 19, dok je suzdržanih bilo 68.
ZA: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bangladeš, Bosna i Hercegovina, Brunei, Bugarska, Cape Verde, Kanada, Čad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka Republika, Danska, Djibuti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja-Bisao, Guyana, Irska, Indonezija, Irak, Iran, Irska, Italija, Jordan, Japan, Kuvajt, Latvija, Libija, Linhtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malavi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Mijanmar, Crna Gora, Holandija, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Južna Koreja, Rumunija, Ruanda, San Marinu, Moldavija, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Urugvaj, Jemen, Zambija, Sjedinjene Američke Države i Tanzanija.
Protiv: Antigva, Bjelorusija, Kina, Komori, Kuba, Sjeverna Koreja, Kongo, Dominica, Eritreja, Eswatini, Mađarska, Grenada, Mali, Rusija, Srbija, Sirija, Nikaragva, Sao Tome Principe i Nauru.
Sudržani: Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Bahami, Bahrein, Barbados, Benin, Butan, Botswana, Brazil, Burundi, Kambodža, Kamerun, Kongo, Obala Slovonače, Kipar, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Etiopija, Gabon, Gruzija, Gana, Grčka, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Honduras, Indija, Jamajka, Kazakstan, Kenija, Kiribati, Lao PDR, Libanon, Lesoto, Madagaskar, Maldivi, Meksiko, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nepal, Nigerija, Oman, Panama, Papa Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Saint Kitts, Saint Lucia, Saint Vincea, Samoa, Sejšeli, Slovačka, Solomonska Ostrva, Južni Sudan, Šri Lanka, Sudan, Surinami, Tadžikistan, Tajland, Togo, Trinidad Tobago, Tuvalu, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vijetnam.