Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Prema saznanjima Saveza samostalnih sindikata BiH, a kroz saradnju s granskim sindikatima, najugroženiji su radnici u realnom sektoru.

“Naročito je to izraženo u metalnoj industriji, šumarskoj, građevinskoj te hemijskoj industriji, kao i rudarstvu. Svjedoci smo nekoliko smrtnih slučajeva u ovim sektorima. Razlog tome su neadekvatna zaštita na radu i nedovoljno sigurni uslovi za obavljanje poslova na ovim pozicijama. Problem je u Zakonu o zaštiti na radu koji datira iz 1990. godine. Savez samostalnih sindikata BiH je s Udruženjem poslodavaca ispregovarao novi zakon o zaštiti na radu i on se već duže vrijeme nalazi u Parlamentu BiH, ali nikako da dođe do usvajanja. Razlog neusvajanja je nezainteresovanost zastupnika u Parlamentu za ovu problematiku, ali i poslodavci nisu baš najsretniji, jer smatraju da će usvajanjem tog zakona doći do povećanja ulaganja u zaštitu o radu, što oni tretiraju kao trošak, a ne kao investiciju”, govori nam Adis Kečo, šef stručne službe Saveza samostalnih sindikata BiH, piše “Klix“.

Bez novog zakona sve teže

On dodaje kako je radnicima iz godine u godinu sve teže te smatra kako će ostati tako dok se ne usvoji novi zakon.

“Inspekcijama se moraju na neki način odvezati ruke, jer one sada ne mogu provoditi zakon i kaznene odredbe. Kada izdaju neko rješenje poslodavcu, inspekcije ne mogu otkloniti određene nepravilnosti, jer ne može inspekcija kažnjavati zato što neko nije otklonio nepravilnost, već zato što nije proveo rješenje. Sankcije su, pri tome, vrlo male, tako da ne možemo očekivati značajniji napredak bez zakonske osnove”, ističe Kečo.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo pojašnjavaju nam kako je problem što su novčane kazne predviđene Zakonom o zaštiti na radu od prije 28 godina izražene u dinarima.

“Prilikom preračunavanja u KM dobije se kako je najveća kazna 50 KM, što nije primjenjljivo. Stoga, kada inspektori utvrde propuste, poduzimaju upravne mjere izdavanjem rješenja o otklanjanju nedostataka i nepravilnosti, a u slučajevima kada je neposredno ugroženo zdravlje ili život radnika, inspektor može zabraniti rad na određenim poslovima. Ukoliko poslodavac u ostavljenom roku ne otkloni konstatovane nedostatke, inspektor tada izdaje prekršajni nalog zbog neizvršenja rješenja. Novčane kazne za neizvršenje rješenja su propisane Zakonom o inspekcijama KS i iznose za pravne osobe 3.000 KM, odgovorne osobe 1.000 KM i za fizičke osobe, to jest poslodavca 1.000 KM”, ističu iz sarajevske inspekcije.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS također potencira činjenicu da je neophodno donijeti novi zakon kojim bi se regulisala oblast zaštite na radu, pogotovo ako se uzmu u obzir i statistički podaci Inspektorata rada, zaštite na radu i socijalne zaštite, prema kojima su, u toku 2017. godine, inspektori rada izvršili ukupno 1.494 inspekcijska nadzora, od čega 1.292 redovna, 161 usmjereni inspekcijski nadzor te 41 kontrolni inspekcijski nadzor, po kom osnovu je izdato i 36 rješenja o naređenju i devet prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 17.000 KM.

Sve veći broj nesreća

Radnik jedne firme poginuo je prije nekoliko dana na gradilištu u Banjoj Luci nakon pada sa skele građevinskog objekta. Ovakve tragične nesreće dešavale su se u više navrata i prošle godine u našoj zemlji.

Podsjećamo, sredinom 2018. godine za dva dana je poginulo pet radnika u nesrećama na radu, dok je deset osoba povrijeđeno, među kojima je gotovo pola medicinskih tehničara koji su pomagali unesrećenima.

Krajem prošle godine teške nesreće na gradilištu desile su se i na području Srednjobosanskog kantona kada su u razmaku od samo deset minuta poginula trojica radnika.

Prošle godine je mnogo više radnika u BiH poginulo obavljajući svoje poslove, nego što je to bio slučaj u 2017. godini. U FBiH je poginulo 15 radnika, a u Republici Srpkoj 13 radnika. Najviše je stradalih u građevinarstvu.

IB.com

Ovo je jedan od njegovih slavnih i cijenjenih Blob Tree testova koji je prvobitno bio predviđen za djecu školskog uzrasta s ciljem provjere kako se snalaze u školi. Međutim, kasnije se ispostavilo da je on vrlo relevantan i za odrasle, piše “Buka.com“.

Test pomaže čovjeku prepoznati i ojačati njegovo pravo te dovesti u željeno emocionalno stanje, i čak, u izvjesnoj mjeri, osnažiti svoj položaj u društvu.

Svaki od ovih čovječuljaka na stablu ima različito raspoloženje, i oni zauzimaju različiti položaj.

Za početak, opredijelite se koji od njih najviše sliči na vas.

Nakon toga, odaberite čovječuljka na kojeg bi željeli nalikovati.

Dakle, tko ste i tko bi željeli biti? Možda je to jedan te isti čovječuljak…

Objašnjenje rezultata testiranja

Ako ste odabrali poziciju br. 1, 3, 6 ili 7, to vas karakterizira kao motiviranu osobu, koja se ne boji nikakve prepreke u životu.

Ako je vaš izbor pao na jedan od sljedećih brojeva: 2, 11, 12, 18 ili 19, to znači da ste komunikativna osoba koja će uvijek pružiti bilo kakvu podršku svojim prijateljima.

Odabir čovječuljka pod brojem 4, definira vas kao osobu sa stabilnom životnom pozicijom, osobu koja želi ostvariti mnogobrojne uspjehe bez prevazilaženja teškoća.

Broj 5 – vječito ste umorni, slabi, imate nedovoljno životne snage.

Izbor koji je pao na čovječuljka broj 9 – vi ste vesela osoba, koja voli zabave.

Broj 13 ili 21 – vi ste zatvoreni, često ste izloženi unutarnjim brigama i izbjegavate česte komunikacije s ljudima.

Broj 8 – volite se povlačiti u sebe, razmišljate samo o sebi i uranjate u vlastiti svijet.

Ako ste odabrali brojeve 10 ili 15 – imate normalnu prilagođenost u životu, nalazite se u optimalnom stanju.

Broj 14 – padate u emotivnu propast, najvjerojatnije ste izloženi unutarnjoj krizi.

Poziciju broj 20 obično biraju ljudi s visokim samopouzdanjem. Vi ste prirodni vođa i želite da ljudi često slušaju samo vaše mišljenje.

Izrabrali ste čovječuljka broj 16? Osjećate se pomalo umorno od podržavanja nekoga, ali jeste li primijetili? Vas na ovoj slici grli broj 17 – u ovom slučaju skloni ste procijeniti sebe kao čovjeka okruženog pažnjom.

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost i velikan bosanskohercegovačke književnosti i intelektualac Ivo Andrić, preminuo je na današnji dan, 13. marta 1975. godine.

Svoje djetinjstvo provodi u Višegradu, gdje je završio osnovnu školu.

Godine 1903. upisuje sarajevsku Veliku gimnaziju (od koje su 1922. godine nastale današnje Prva i Druga gimnazija), a studij slavenske književnosti i historije pohađa na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu te Gracu u kojem 1924. godine brani i doktorsku disertaciju na temu Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine.

Pedeset godina od svog prvog pojavljivanja u domenu književnosti dobio je najprestižniju nagradu u ovoj oblasti. Radi se, naravno, o Nobelovoj nagradi koja mu je 1961. godine uručena za roman Na Drini ćuprija, kao i za cjelokupni dotadašnji rad na "historiji jednog naroda".

U obrazloženju je stajalo da "njegova proza sadrži epski naboj kojim prati ljudske sudbine iz historije svoje zemlje".

Iz širokog opusa književnog Andrićeva stvaralaštva izdvojit ćemo samo neka, ona najpoznatija djela: romani Na Drini ćuprija, Travnička hronika, Gospođica, Prokleta avlija, Omer-paša Latas (nedovršen), zbirke pripovjedaka Nemirna godina, Žeđ, Jelena, žena koje nema, Znakovi, Deca, Kuća na osami, putopisi i skice Staze, lica, predeli, meditativna proza Znakovi pored puta, Eseji, kritike, članci, Sveske...

Djela ovog nobelovca prevedena su na tridesetak jezika, a sve lirske pjesme, koje za njegova života nisu bile sabrane u knjigu, objavljene su posthumno, 1976. godine u Beogradu, pod nazivom Šta sanjam i šta mi se događa.

Zanimljivo je pomenuti i to da je upravo Andrić bio prvi potpisnik Novosadskog dogovora o srpskohrvatskom književnom jeziku.

IB.com