Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Proteklog vikenda u džematu “Bosanski Mesdžid” u Tampi, Florida, održani su 2. omladinski susreti medžlisa 4 Islamske Zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike. Zaduženi za organizaciju omladinskih susreta, na kojima je bilo prisutno preko stotinu mladića i djevojaka, su bili koordinator za omladinu medžlisa 4, Eldar ef. Malkić, Jamin ef. Latifović, Hikmet ef. Hadžiabdić te predstavnici omladine džemata medžlisa 4: Ilma Karačić, Salih Efendira, Amina Turkanović, Aldijana Selimović, Narcisa Osmančević, Amer Čustović, Adis Šahbaz i Mahir Omeragić.

U petak navečer, dok je omladina pristizala, pored džamije je bilo organizovano omladinsko druženje i bonfire. U subotu 25. Novembra omladinski susreti su otpočeli korisnim radioniacama na kojima je bilo prisutno preko 80 mladića i djevojaka. Radionice su održali: gost iz Bosne i Hercegovine Hilmi ef Sherbi i imami sa medžlisa 4 IZBSA: Selvir ef. Mujanović i Senad ef. Šehić. Nakon radionica i podne namaza omladina je iskoristila vrijeme za prelijepo druženje na vožnji brodom. Nakon akšam namaza, večere i jacije namaza, pripremljen je omladinski program, gdje su učešće uzeli horovi ilahija i kasida: hor “Bulbul” Jacksonville, hor “Bilal” Atlanta, Hor “Ferhadija” St. Louis te mektepski hor “Bilal” iz Atlante. Pored prelijepih horskih izvedbi ilahija i kasida, predavač te večeri je bio Armin ef. Mejrić, a sve je to svojim predivnim glasom začinio gost večeri, umjetnik, Madžid Abaza.

U nedjelju ujutro pripremljen je program povodom Dana državnosti Bone i Hercegovine na kojem su učešće uzeli kulturno-umjetnička društva iz slijedećih džemata: KUD “Al-Kalem” Chatanooga, KUD “Bosanski Zumbuli” Atlanta te KUD “Safir” Jacksonville. Pored tradicionalnih bosanskih igara koje su predstavljene od strane članove pomenutih folklornih grupa obratili su se glavni imam medžlisa 4 IZBSA, Eldin ef. Suša kao gost predavač koji je poslao jake poruke kroz čas historije o Danu državnosti Bosne ii Hercegovine, te o bitnosti očuvanja naše vjere i identiteta na prostorima Sjeverne Amerike, sekretar muftijstva IZBSA, Mirnes ef. Lemeš. Druženje je nastavljeno uz izvedbu par patriotskih pjesama našeg gosta Madžida Abaze u prelijepom ambijentu i u mirisima tradicionalne bosanske hrane.

Ljudska prava su osnova slobode i mira, razvoja i pravde i predstavljaju centralni dio rada Ujedinjenih nacija. Svuda u svijetu ljudska prava i pravna država su na udaru, saopćeno je iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Obaveza svih članica Ujedinjenih nacija je da štite osnovna ljudska prava i slobode, da spriječe kršenje ljudskih prava, te da stvore uslove u kojima će se poštovati prava svih građana.

Ali ljudska prava i slobode ne stanuju u svijetu. Nepravda počinjena protiv bilo koga je prijetnja svima. Stojimo rame uz rame sa aktivistima i borcima za ljudska prava i slobode širom svijeta. Svi ljudi se rađaju jednaki i nezavisni u osnovnim ljudskim pravima i slobodama. Koristite svoju slobodu za promociju sloboda drugih. Samo zajedno možemo spriječiti nove genocide. Samo zajedno možemo napraviti bolju budućnost za našu djecu.

Agresija i genocid u Bosni i Hercegovini su bili, jesu i biće još dugo strašna kušnja za načela upisana u Povelju Ujedinjenih nacija. Agresija i genocid u Bosni i Hercegovini su pokazala da su ljudska prava kršena i ugrožena, te da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjene nacije su prihvatile stajalište da su ljudska prava univerzalna vrijednost i nisu uslovljena nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom pripadnošću.

Bošnjaci kao jedini narod u Evropi koji je u modernom dobu preživio genocide, danas su izloženi nedopustivoj diskriminaciji u procesu obrazovanja, slobodi kretanja, izboru mjesta boravka i prebivališta, povratu privatne imovine. Iako su po Dejtonskom ustavu, koji je največa barijera i blokada u zaštiti ljudskih prava i sloboda u BiH konstitutivan narod, Bošnjaci su obespravljeni na svim poljima društvenog života u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Kad je život boraca za ljudska prava ugrožen, onda smo svi ugroženi. Kad glasovi boraca za ljudska prava zašute, pravde nema, krivda vlada. Na Dan ljudskih prava neka nam svima budu inspiracija, borci i aktivisti za zaštitu ljudskih prava koji svojim radom čine naš svijet ljepšim, mirnijim, slobodnijim. I ne zaboravimo da svako od nas može biti borac za ljudska prava i slobode. Koristite svoju slobodu za promociju sloboda drugih. Samo zajedno možemo spriječiti nove genocide. Odajemo počast svim ljudima i organizacijama koji neumorno rade na promoviranju ljudskih prava i sloboda. Posebno odajemo počast aktivistima i braniocima ljudskih prava koji neumorno rade za istinu o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini i pravdi za žrtve tih zločina, zaključeno je iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava iz Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa saopćeno je kako ovaj datum rezolucijom Generalne skupštine UN proglašen Danom ljudskih prava te da se ovom rezolucijom se garantuju svim ljudima svijeta jednaka prava.

Budući da su devedesetih u Bosni i Hercegovini prekršena sva ljudska prava, a na osnovu toga Vijeće sigurnosti UN osnovalo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), upravo s ciljem da kazni počinioce kršenja osnovnih ljudskih prava, MKSJ je uspio, po prvi put u historiji, da privede, a zatim i kazni naredbodavce najtežih krivičnih djela ratnog zločina, kršeći između ostalog i Konvenciju o ljudskim pravima.

Međutim, i pored činjenice da su najodgovorniji kažnjeni za počinjena djela, oni su u Bosni i Hecegovini, kao i regiji i dalje heroji, njihova djela se veličaju, njihovi murali se posvećuju, njihov krvavi pir se nastavlja. Zato se pitamo da li je famozna izjava nakon Drugog svjetskog rata, "nikad više", i rezolucija o ljudskim pravima samo paravan za male zajednice naroda, dok veliki imaju komoditet da nastave sa ubijanjem i negiranjem. Pozivamo sve zemlje članice UN da poštuju usvojene rezolucije, saopćeno je iz Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa povodom 10. decembra.

Prošlog je utorka, pod okriljem kratkog primirja između Izraela i Hamasa, konvoj vozila krenuo kroz ruševine na sjeveru Gaze u jednu od najneobičnijih misija rata: povrat oko 180 miliona šekela u gotovini.
Ova se zaliha novčanica, teška blizu tone i vrijedna 50 miliona dolara, nalazila u dvije podružnice Banke Palestine smještene u dijelovima opkoljene enklave gdje skoro da nema čitavih zgrada i funkcionalnih bankomata.

Dužnosnici Banke Palestine, zabrinuti zbog sve većeg nedostatka gotovine na jugu Gaze, gdje je pobjegla većina od 2.3 miliona stanovnika enklave, vidjeli su primirje kao priliku za vraćanje šekela "zaglavljenih" na sjeveru Gaze koji bi mogli pripomoći u sprječavanju kolapsa privrede, prenosi Index.

Operacija povrata novca, nazvana ConOps-Gaza, zahtijevala je opsežno planiranje: podršku UN-a, stražare, odobrenje iz Izraela i iznimno razrađeni sigurnosni plan. Manji transportni kontejner napunjen je s otprilike 900.000 novčanica. "Bio je to jako neobičan konvoj. Nadrealno, ali neophodno", rekla je za Financial Times osoba koja je bila uključena u logistiku pothvata.

Novčanice su sada dostupne za cirkuliranje u južnoj Gazi, gdje vlasti svakoga dana pokušavaju održati protok novca usprkos intenzivnom izraelskom bombardiranju. Tokom svakodnevnog bombardiranja Gaze zaposlenici banke su privatnim automobilima odlazili do zatvorenih poslovnica, vadili gotovinu iz trezora i punili bankomate.

Palestinske banke pokušavaju ublažiti golemu privrednu krizu u Gazi, gdje se opkoljeno stanovništvo suočava s visokim rastom cijena, nestašicom hrane i stalnom prijetnjom bombardiranja. Čak i prije sukoba, 81 posto stanovništva Gaze smatralo se siromašnim i oslanjalo se na međunarodnu pomoć, prema podacima UN-a.

-Od početka rata sam posudio novce od gotovo svih koje znam, rekao je Iyad Khaled, državni službenik koji je s 10 članova svoje obitelji pobjegao sa sjevera Gaze u južni grad Kan Junis.

Na cijelom teritoriju Gaze nedostaje novčanica i bjesni inflacija. Jako je teško doći do osnovnih potrepština; poput mlijeka u prahu, brašna i soli, a i cijene tih proizvoda su drastično porasle. Svježeg mlijeka nema, jaja su trostruko skuplja nego prije, a cijena brašna se udeseterostručila.