Dan državnosti važan je i za majke Srebrenice, istakla je Nura Begović, predsjednica Udruženja Žene Srebrenice
Polaganjem cvijeća na spomen obilježju žrtvama genocida u Memorijalnom centru u Potočarima, u petak 25. novembra, obilježen je Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Obilježavanju su prisustvovali članovi porodica žrtava genocida i predstavnici institucija Bosne i Hercegovine.
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske rekao je da je suživot čiji su temelji udareni prije 79 godina narušen ratnim dešavanjima devedesetih, te da je posebnu cijenu platila Srebrenica.
“Narodi su prije 79 godina odlučili da grade suživot, ali smo devedestih godina prošlog vijeka platili veliku cijenu za državu Bosnu i Hercegovinu u mnogim našim gradovima, a posebno u Srebrenici gdje je počinjen genocid”, istakao je Duraković, napominjući da ne postoji bitnije mjesto na kojem treba da se obilježi dan državnosti.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine, u Srebrenici i okolini, 8.372 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.
Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Za genocid i zločine u Srebenici do sada je osuđeno oko 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Šefket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari istakao je da se država Bosna i Hercegovina, pa i genocid u Srebrenici se još uvijek negiraju.
“Danas, nažalost, živimo u državi u kojoj se na pola njene teritorije ne priznaje ovaj datum, pa i one potvrđene i dokazane činjenice o počinjenom genocidu.”, rekao je Šefket Hafizović.
Dan državnosti važan je i za majke Srebrenice, istakla je Nura Begović, predsjednica Udruženja Žene Srebrenice.
“Treba poručiti cijelom svijetu da se potrudi da svuda zavlada mir, jer su mir i sloboda osnove ljudskih prava. Ne smije se ponoviti Srebrenica nigdje.”, poručila je Begović.
U Bosni i Hercegovini se 25. novembra obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Tada je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH “nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska”.
U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a u entitetu Republika Srpska radni.
