Mišković kaže da ne koriste rezultate istraživanja koja je vršila Austrougarska na ovom području, ali da su zahvalni za omogućavanje pristupa jugoslovenskoj geološkoj dokumentaciji te lokalnoj vlasti i stanovništvu za dobru saradnju
Generalni direktor firme “Drina resurs” iz Srebrenice Aleksandar Mišković rekao je na prezentaciji dosadašnjih rezultata geoloških istraživanja koja su izvršili na području ove opštine da je na lokalitetu Brežani otkriveno zlato na dubini od 80 metara.
– Rano je govoriti o količini i procentima tog metala u toni rude, ali je pouzdano utvrđeno da se nalazi u rudnoj strukturi – naveo je Mišković.
Govoreći o rezultatima rada firme “Drina resurs”, koja posluje u sastavu kanadske kompanije “Tera Balkanika” iz Vankuvera, Mišković je rekao da su ove godine obavili bušenja ukupno oko 1.900 metara na lokalitetima Čumavići, Olovine i Brežani i da su rezultati obećavajući i optimistični, prenosi Srna.
– Ove godine testirali smo svoje pretpostavke, planove i projekte, a u idućoj godini planirano je 10.000 metara bušotina, od 50 do 500 metara dubine, i dolazak do boljih, pouzadnijih i preciznijih saznanja o veličini rudnih nalazišta, njihovim dimenzijama i obliku, količini i sastavu rudnih ležišta i dubini na kojoj se nalaze – objašnjava Mišković.
On je precizirao da su na lokalitetu Čumavići, na dubini od 50 metara otkrili srebrno-cinkanu i olovnu rudu sa većom primjesom antimona i manjom primjesom zlata, a da su u Brežanima otkrili zlato na 80 metara dubine i da očekuju da će u dubokoj zoni doći do bakra u Brežanima i Olovinama.
– Ovo je bila godina dokazivanja naših hipoteza, a iduća treba da donese precizne podatke o nalazištima – tvrdi Mišković.
Na pitanje Srne da li je “Drina resurs”, kako se u javnosti spekuliše, sestrinska firma sa kompanijom “Rio Tinto” koja vrši geološka istraživanja u Srbiji čime je izazvala proteste građana zbog opasnosti od zagađivanja prirode, Mišković je rekao da nije, ali da “Tera Balkanika”, osim u oba bh. entiteta, obavlja geološka istraživanja i u Srbiji.
Mišković kaže da ne koriste rezultate istraživanja koja je vršila Austrougarska na ovom području, ali da su zahvalni za omogućavanje pristupa jugoslovenskoj geološkoj dokumentaciji te lokalnoj vlasti i stanovništvu za dobru saradnju.
