Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

bjasnio je da od opštine za 400 ovaca za godinu dana dobije oko 2.200 KM što nije dovoljno samo za vakcinaciju i liječenje svih tih životinja, dok za konje i krave ne dobija ništa

Mihad Iriškić iz Prnjavora ranč “Zelena dolina” osnovao je prije 36 godina kada je kupio četiri dunuma zemlje, napravio manju štalu i kupio jednog konja. Zbog ljubavi prema životinjama, danas se njegov ranč proteže na 90 dunuma zemljišta, a na tom prostoru uživa 35 konja, 400 ovaca, desetak krava i teladi, te nekoliko koza, kokoške, patke, kao i nekoliko pasa koji pomažu čobanima.

U Iriškićevom ranču osim njegove porodice uživaju i brojni posjetioci kojih je najviše tokom ljeta, ali, prema Mihadovim riječima, rijetki su dani da neko ne dođe.

Mihad Iriškić i članovi njegove porodice, supruga i dva sina vole sve životinje, ali oduvijek su najviše voljeli konje. Konji, za koje kažu da su izuzetno dobri, redovno učestvuju na takmičenjima – štraparijadama i fijakerijadama, a redovno osvajaju i nagrade. U “Zelenoj dolini” uzgajaju se lipicaneri te hrvatske pasmine hladnokrvnjaci i posavci.

Mihadovi sinovi s porodicama sada žive u Banjaluci, ali svaki vikend redovno dolaze do ranča i pomažu u svemu što je potrebno uraditi kako bi se održavao jedan ovakav ranč.

Mihad Iriškić je po zanimanju mesar, kao što je bio i njegov otac, i u ovom poslu je gotovo 40 godina.

“Poljoprivreda je ono što se kaže usput, ali, eto, imamo tih životinja dosta zato što ih volimo, nemamo neke sreće u tome, ali, eto, držimo ih samo što volimo. Da sad država nešto pomogne, bilo bi daleko lakše, bolje. Puno se radi, imamo zaposlenih pet-šest radnika. Problem je naći radnike i najvjerovatnije da ćemo morati i smanjiti. Ne bismo mi smanjivali. Mi bismo čak i povećali, ali samo zato što nema dovoljno radnika bićemo prisiljeni da to smanjimo”, kazao je Iriškić prilikom posjete ekipe Anadolu Agency (AA) njegovom ranču.

Istakao je da, osim što je teško pronaći radnike, još teže je naći one koji kvalitetno rade svoj posao.

Na njegovom ranču većina ovaca svakodnevno se pušta vani, osim onih koje su se ojagnjile, pa sa mladuncima provode dane pod krovom, dok jagnjad ne ojača.

Objasnio je da od opštine za 400 ovaca za godinu dana dobije oko 2.200 KM što nije dovoljno samo za vakcinaciju i liječenje svih tih životinja, dok za konje i krave ne dobija ništa.

“Sve države u okruženju daleko više daju za poljoprivrednike, za poljoprivredu i stočarstvu. Eto, naprimjer, prva susjedna država, Hrvatska, oni daju 1.000 KM za jednog konja – mi ne dobijemo ništa. Osim toga, država im daje hiljade i hiljade dunuma zemljišta, po čitavo ljeto do zime su na paši i treba im manje hrane, a mi to ne možemo ostvariti. Eto, kod mene ima državne zemlje, tražio sam nekoliko godina, obećavali su, drugi dobiju i ne plaćaju, a ja bih platio i ne mogu dobiti”, kazao je on.

Ukupno, sa 90 dunuma na kojima se proteže ranč Iriškić posjeduje oko 300 dunuma zemlje, a, osim toga, obrađuje i tuđe, dok mu komšije daju svoje zemljište besplatno na korištenje. Oko 90 odsto potrebne hrane proizvodi sam, sijena nekada bude i viška, a žitarice dokupi ukoliko ne proizvede dovoljno.

Uspijeva si priuštiti desetak dana odmora godišnje, a, kaže, da ovakvom ranču posao počinje rano ujutro kada se sve životinje hrane, poje i čiste se štale i tako više puta tokom dana.

Kroz Iriškićevo imanje protiču dvije rječice, što mu olakšava napajanje životinja kada su vani jer im je voda lako dostupna. Čak i tokom zimskih dana kobile na ovom ranču većinu dana provode na otvorenom, a pošto ne mogu da pasu, uglavnom se igraju. Takmičarski konji za štraparijade su, prema riječima Iriškića, velika obaveza i za njihove pripreme za takmičenja postoje brojne obaveze. Da bi bili spremni za jedno takmičenje, moraju svaki dan da pređu po 10, 15 kilometara kako bi imali kondiciju za dobre rezultate. Štraparijade su sve popularnije manifestacije koje se održavaju širom BiH, na kojima se konji u različitim kategorijama takmiče u brzini vučenja klada određene težine. Iriškić kaže da u zavisnosti kakva je organizacije na ovakvim događajima bude od 1.000 do 10.000 posjetilaca, a svake godine, pošto konje vole i odrasli i djeca, broj prosjetilaca raste.

U kući porodice iriškić posebno mjesto zauzimaju trofeji osvojeni na prethodnim fijakerijadama i štraparijadama. Mihad je posebno ponosan na pehar iz 2016. godine kada je imao najviše pobjeda i najljepšte konje.

“Ako imate dobre konje i ako su stalno u prva tri, četiri mjesta, ti konji se mogu sami održavati, zaraditi si hranu i radnike. Ako nema rezultata, onda vas nema nigdje – morate finansirati”, kazao je on.

Njegov ranč idealan je za djecu kako bi bolje upoznali brojne domaće životinje, a osim odraslih ljubitelja konja koji dolaze i da jašu, upravo djeca su najčešći posjetioci.

“Dolaze djeca iz škola, studenti iz Banjaluke, a jedna humanitarna organizacija iz Doboja dovede po 100-200 djece iz cijele BiH na cjelodnevni izlet i mi onda provozamo djecu fijakerima, a, osim toga, imaju organizovane igre, muziku, hranu i piće”, kazao je Iriškić.

IB.com/Fokus.ba

Često čujemo da je hladnoća dobra za naše zdravlje, no znate li koje su to točno beneficije koje naše tijelo i um imaju od niskih temperatura? Otkrivamo vam 10 dobrobiti hladnog vremena zbog kojih još više volimo jesen i zimu

1. Imamo više energije

Želite li pucati od energije? Izloženost hladnim temperaturama, primjerice šetnja po hladnoći, ispunit će vas energijom te ćete biti energični još satima nakon što se vratite u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate joj dugo biti izloženi. Dovoljno će biti i neko kratko vrijeme – zato, otiđite na brzo hodanje.

2. Bolje spavamo

Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu pa će spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stupnjeva Celzijevih, pomoći da bolje spavaju i oni koji pate od nesanice, ali i svi drugi.

3. Hladnoća potiče sagorijevanje kalorija u smeđem masnom tkivu

Smeđe masno tkivo proizvodi toplinu i sagorijeva masnoće, a kod beba ono služi za reguliranje tjelesne temperature. Kod odraslih se smeđe masno tkivo nalazi u manjim količinama.

4. Mozak nam radi bolje

Dokazano je da po visokim temperaturama ljudi puno rjeđe donose veće, složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a kako glukozu koristimo u mentalnim procesima, njezin nedostatak utječe na našu sposobnost donošenja odluka.

5. Zbog čišćeg zraka bolje dišemo

Jesen i zima znače oproštaj od loše kvalitete zraka i visoke razine ozona uobičajenih u proljetnim i ljetnim mjesecima. Zbog svježeg, čistog zraka ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.

6. Savršene temperature za trčanje

Jeste li se ikada pitali zašto se maratoni održavaju u kasnu jesen? To je zato što je po nižim temperaturama lakše i ugodnije trčati. Trčanje po vrućem i vlažnom vremenu djeluje vrlo iscrpljujuće na naše tijelo. Istraživanja su također dokazala da po hladnoći trčimo brže, što znači da u kraćem vremenu možemo sagorjeti više kalorija. I ne zaboravite odjenuti se slojevito!

7. Hladnoća smanjuje upale i tjera infekcije

Upala mišića često se ublažuje stavljanjem leda na otečeno i bolno mjesto. A isti učinak imaju i niske temperature zraka. Mnogi atletičari u liječenju upala i ozljeda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom, što znači izlaganje ekstremno hladnim temperaturama. Boravak vani čini nas otpornijima. To je zato što se broj stanica koje se bore protiv infekcija zapravo poveća kada boravimo na hladnoći.

8. Osjećamo se bolje u vlastitoj koži

Po hladnom vremenu ne moramo se brinuti o tome kako izgledamo u bikiniju, što nam zapravo podiže samopouzdanje. To je također doba godine kada razmišljamo o vježbanju zbog donošenja novogodišnjih odluka.

9. Više cijenimo dane koji dolaze

Istraživanja su pokazala da ljudi koji žive u područjima gdje je uvijek toplo i sunčano zapravo nisu sretniji od drugih. Ljudi su najboljeg raspoloženja nakon dužeg razdoblja hladnijih i tmurnijih danas. Zato, veselite se jer topli i sunčani dani opet će doći.

10. Po hladnoći nema kukaca

Niske temperature ubijaju kukce kao što su komarci, što znači da se ne morate braniti od ovih sitnih napasnika koji mogu i prenijeti bolesti.

IB.com/Hayat/Foto: Ilustracija

Na ostalim graničnim prelazima u BiH trenutno nema dužih zadržavanja

Na graničnim prelazima Bosanska Gradiška i Bosanski Brod na ulazu u BiH iz Hrvatske jutros se čeka do dva sata, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Na ostalim graničnim prelazima u BiH trenutno nema dužih zadržavanja.

Iz AMS-a podsjećaju da je zbog radova u Hrvatskoj i dalje obustavljen saobraćaj na graničnom prelazu Novi Grad-Dvor