Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Saobraćajna nezgoda dogodila se oko 8.00 časova

Ženska osoba čiji su inicijali N.S. povrijeđena je jutros u saobraćajnoj nezgodi na dijelu magistralnog puta Tuzla-Bijeljina u naselju Simin Han, potvrdio je Srni portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Izudin Šarić.

Saobraćajna nezgoda dogodila se oko 8.00 časova kada je N.S. upravljajući automobilom “polo” izgubila kontrolu nad vozilom, koje se prevrnulo se na krov.

Ona je prevezena u Univerzitetski klinički centar Tuzla, gdje joj je ukazana ljekarska pomoć.

Uviđaj na mjestu saobraćajne nezgode izvršili su tuzlanski policajci.

Autor: Srna

Komentirajući upit u vezi s prioritetima i ključnim postignućima u 2018. godini, posebno se osvrnuo na angažman fokusiran na ilegalne migracije

Direktor Granične policije Bosne i Hercegovine (GPBiH) Zoran Galić istaknuo je u razgovoru za Fenu kako je ta policijska agencija u 2018. godini zabilježila bolje rezultate u odnosu na prethodne godine u gotovo svim oblastima, uključujući – potražnu djelatnost, sprečavanje krijumčarenja osoba, roba i narkotika, kao i otkrivanje falsificiranih dokumenata.

Komentirajući upit u vezi s prioritetima i ključnim postignućima u 2018. godini, posebno se osvrnuo na angažman fokusiran na ilegalne migracije, ocijenivši, istodobno, kako najveći problem za GPBiH i dalje predstavlja kadrovska nepopunjenost, koja je i prije situacije s migrantima opterećivala rad ove agencije.

Galić je kazao kako se GPBiH u godini njenog ‘punoljetstva’ suočila s velikim pritiskom ilegalnih migranata i složenom situacijom na granici, osobito na njenom istočnom i sjeveroistočnom dijelu (kada je riječ o ulazu u BiH) i na području Krajine na izlazu iz BiH.

– Kao ispomoć organizacionim postrojbama GP-a BiH izvanredno je angažirano oko 100 službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji u suradnji s pripadnicima GP-a u graničnom pojasu odvraćaju migrante u njihovim pokušajima da ilegalno pređu granicu – precizira direktor GP-a BiH, navodeći kako je na dijelove granice koji su bili posebno opterećeni preraspoređen određen broj službenika i specijalistička oprema drugih organizacijskih postrojbi GP-a, koji rade poslove nadzora granice.

Nadalje, navodi kako, uz mjeru odvraćanja ilegalnih migranata, pripadnici GP-a BiH kontinuirano realiziraju ophodnje, nadzor i osmatranje, te prikupljaju obavještajno-sigurnosne podatke, postavljaju zasjede i kontrolne punktove i realiziraju mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu BiH sa susjednim zemljama.

Prema raspoloživim pokazateljima, kao rezultat pojačanih mjera pripadnika GP-a BiH u graničnom pojasu i podrške službenika drugih agencija od 1.1.2018. do 30.12.2018. godine spriječeno je 15.221 ilegalnih prelazaka državljana visokog migracijskog rizika.

Referirajući se na upit u vezi s kadrovskom (ne)popunjenošču u odnosu na utvrđenu sistematizaciju, Galić ističe kako najveći problem za GPBiH i dalje predstavlja kadrovski manjak, podsjećajući kako se ova agencija i prije situacije s migrantima suočavala s problemom nedostatka od najmanje 500 policijskih službenika.

– U nekoliko navrata smo od nadležnih organa tražili podršku u vidu popunjavanja svih slobodnih radnih mjesta policijskih službenika GPBiH koji obavljaju poslove graničnih provjera i nadzora, izvanrednim prijemom i školovanjem dodatnog broja kadeta, ili da se zbog žurnosti, jedan broj radnih mjesta popuni privremenim eksternim premještajem policijskih službenika iz drugih policijskih agencija – pojašnjava Galić.

U tom kontekstu, precizira, kako je, sukladno odlukama Vijeća ministara BiH, vršen prijem novih službenika, ali da se nedostatak nije mogao nadomjestiti, budući da je, istovremeno, gotovo isti broj službenika odlazio u mirovinu.

Kada se radi o prioritetima, Galić potcrtava dodatno materijalno – tehničko opremanje GP-a BiH opremom za nadzor državne granice koja će povećati efikasnost angažiranja ljudi na terenu (oprema za osmatranje u dnevnim i noćnim uvjetima, različite vrste senzorskih i radarskih sistema za otkrivanje ilegalnih prelazaka, dronovi za nadzor granice, posebna vozila za osmatranje i nadzor…).

– Za GPBiH, kao i druga nadležna tijela za pitanje migracija u 2019. nastavlja se složena situacija s ilegalnim migrantima. Sukladno tome, svim raspoloživim materijalno-tehničkim i ljudskim resursima moramo se pripremiti za nove izazove, osobito s dolaskom toplijih dana kada će se povećati pritisak migranata – upozorava Galić, navodeći kako će uz kadrovsku, biti neophodna i potpora u zanavljanju specijalističke opreme koja povećava efikasnost rada na terenu.

Izrazio je u tom pogledu zahvalnost za potporu nadležnih bh. tijela kao i vlada Sjedinjenih Američkih Država, SR Njemačke, NR Kine, Češke i drugih zemalja, čije donacije opreme operativno jačaju GPBiH.

Naglasio je kako je aktualna i konkursna procedura za prijem novih 100 kadeta GPBiH, navodeći kako će u vremenu, dok se ova generacija odškoluje, dosta službenika koji rade u GPBiH otići u mirovinu, „tako da u 2019. očekujemo nastavak podrške u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta policijskih službenika“.

U osvrtu na planove za 2019. godinu, Galić očekuje jednak stupanj odgovornosti i posvećenosti zadaćama i izazovima svih pripadnika GPBiH u cilju daljnjeg povećanja rezultata rada i očuvanja sigurnosti granice BiH.

– Kao rukovodilac agencije od službenika očekujem maksimum profesionalnosti u radu, poštivanje zakonskih propisa i dosljednu primjenu standarda i pravila ponašanja propisanih etičkim kodeksima policijskih i državnih službenika, i u kriznim situacijama kojima smo zbog pritiska migranta bili izloženi u prethodnom razdoblju. Istovremeno se zahvaljujem svim službenicima koji su pružili svoj maksimum i pružaju ga i u ovom trenutku – kazao je Galić.

Dodao je kako za 2019. godinu planirana implementacija projekta uspostave sustava za kontrolu i evidentiranje motornih vozila na graničnim prijelazima.

– Planiramo izvršiti rekonstrukciju i proširenje sustava video-nadzora na graničnim prijelazima, kao i implementaciju Projekta elektronske evidencije dosjea sektora i dnevnika događaja. Bez obzira na činjenicu da smo fokusirani na držanje ilegalnih migracija pod kontrolom, u 2019. nastavljamo sa svim aktivnostima sprečavanja prekograničnog kriminala, s posebnim akcentom na nultu toleranciju i borbu protiv korupcije, zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi – poručio je direktor GPBiH Zoran Galić u razgovoru za Fenu.

Autor: Fena

Kupanje zimi nije rijedak slučaj u skandinavskim zemljama i za njih je ovo tradicija

Dvadesetčetverogodišnjoj Iris Višnjić, koja je posljednjih dana privukla veliku pažnju domaćih medija, odlučivši se prvog dana nove godine okupati u vareškom ledeno hladnom jezeru Nula, ovo nije prvi ovakav potez. Naime, Iris, koja korijene vuče iz Vareša, ali već godinama s obitelji živi u Australiji, prvi put se za kupanje u ledenoj vareškoj vodi odlučila prošle godine, piše Večernji list BiH.

“Prošle godine bilo je planirano vršenje istraživanja za podvodno vađenje rude u ovom jezeru. Ta istraživanja trebali su raditi roboti iz Engleske. Budući da se nisu znale posljedice ovog istraživanja, mještani su se zabrinuli i pokrenuli Facebook stranicu kako bi se to istraživanje spriječilo.

Moj doprinos zaustavljanju tog istraživanja bio je kupanje u ledeno hladnom jezeru i postavljanje tih fotografija na Facebook stranicu kako bi informacija o tome što se planira napraviti u Varešu stigla do što više ljudi”, priča nam Iris.

Ističe kako se na kraju od istraživanja odustalo, a ona je ponosna što je mogla učestvovati u tome.

Ove godine odlučila je ponoviti kupanje u ledenom jezeru jer je, ističe, to jako zdravo za tijelo. Naime, Iris je završila farmaciju u Australiji te je upoznata s tim kako hladna voda utječe na zdravstveno stanje. Naglašava kako jako dobro poznaje ljudski organizam te posljedice ulaska u hladnu vodu. Ako se radi o zdravom organizmu, ne postoji nikakav rizik, odnosno štoviše.

“Kupanje zimi nije rijedak slučaj u skandinavskim zemljama i za njih je ovo tradicija. Samim kupanjem u hladnoj vodi poboljšavamo svoju cirkulaciju, imunološki sustav, smanjujemo stres, izbjegavamo depresiju i trošimo puno više kalorija. Ipak, postoje izuzeci.

Tako kupanje ove vrste ne bih preporučila, naprimjer, ljudima sa srčanim manama ili onima koji nisu u najboljem zdravstvenom stanju jer u trenutku ulaska u vodu organizam doživljava veliki šok”, navodi Iris.

Na pitanje je li joj voda u Nuli bila hladna, odgovara kako su neki dijelovi jezera bili pod ledom, što dovoljno govori o tome koliko je niska temperatura te vode.

“Voda je bila jako hladna i neki dijelovi jezera već su bili zaleđeni. Ali pravu hladnoću tek osjetiš kada izađeš iz vode: hladan zrak, hodanje po snijegu…”, objašnjava ova mlada Varešanka.

Upravo zbog toga u jezeru koje je najveći bunar pitke vode u Bosni i Hercegovini Iris je ostala tek nekoliko trenutaka.

“Kao što sam već navela, tijelo ulaskom u tako hladnu vodu doživi ogroman šok, pa je jako teško ostati u vodi dulje od nekoliko trenutaka”, ističe Iris koja je potaknula određen broj stanovnika Bosne i Hercegovine da se iduće godine odluče na isto.

Naime, nekolicina njih sklona avanturizmu već se ranije odvažila na ledeno kupanje u prirodnom fenomenu kod Vareša, a neki to tek planiraju.

“Znam i neke koji se tek spremaju to učiniti”, kaže Iris.

Iako joj je ovo drugo zimsko kupanje u jezeru dubokom čak 100 metara, mnogi joj nisu vjerovali da će to ponoviti. To joj je bio dodatni motiv da bosa kroz snijeg uđe u poluzaleđeno jezero u rodnom kraju svog oca. Njezin potez dodatno iznenađuje ako uzmemo u obzir činjenicu da živi u Australiji gdje su najniže zabilježene temperature 15 Celzijevih.

U Bosnu i Hercegovinu dolazi svake dvije godine te bi ranije to uglavnom bilo u ljetnom vremenu. Međutim, prošle godine odlučila je doći u veljači, a ove u prosincu kako bi osjetila čari svih godišnjih doba u ovoj zemlji. Na pitanje imali se u planu vratiti živjeti u Bosnu i Hercegovinu, Iris je još uvijek neodlučna.

“Voljela bih još malo putovati pa odlučiti gdje je najbolje za mene”, kaže. Ali ipak navodi razliku između života u BiH i Australiji.

“Ljepše mi je u Bosni i Hercegovini zbog društvenog života jer u Australiji si najviše posvećen kući i poslu”, zaključila je Iris, koja već planira ponovno kupanje iduće godine u misterioznom vareškom jezeru koje je nastalo zahvaljujući jednom malom potoku koji je uspio napuniti površinski kop uz pomoć podzemnih voda i zatvoriti rad površinskog kopa u potpunosti.

Naime, jezero Nula nastalo je tokom ratnih događaja u Bosni i Hercegovini, na površinskom kopu rudnika u Varešu. Jezero je dužine oko 500 metara, a širine oko 300 metara, dok je dubina oko 100 metara, te svojom mističnošću i neobičnošću izaziva divljenje svih onih koji ga posjete.

Na tom mjestu i ranije je postojalo maleno jezero, no dok je rudnik funkcionirao, voda se izbacivala uz pomoć pumpi. Ipak, tokom rata razina vode je rasla te su “zarobljeni” zauvijek pod ovim jezerom ostali brojni strojevi, a još uvijek se uz jezero vežu i brojni drugi misteriji.

Autor: Večernji list

Kako se navodi u pozivu, njen dolazak je obavezan

Majka ubijenog Davida Dragičevića Suzana Radanović pozvana je da se sutra javi u Sektor kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske.

Kako se navodi u pozivu, Radanović je pozvana radi ispitivanja zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično djelo “neovlašteno prisluškivanje i tonsko snimanje”.

Kako se navodi u pozivu, njen dolazak je obavezan.

Radanović je ovaj poziv objavila na Facebook stranici “Pravda za Davida”, gdje je ranije objavila, kako ona tvrdi, i snimak razgovora direktora Zavoda za sudsku medicinu Željka Karana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.