Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Osim direktorice, uhapšena su još dvojica uposlenika Doma zdravlja

Pripadnici Federalne uprave policije (FUP) su, prema nalogu Tužilaštva Unsko-sanskog kantona, jutros uhapsili direktoricu Doma zdravlja Bihać dr. Anelu Kasumović.

Osim direktorice, uhapšena su još dvojica uposlenika Doma zdravlja, javlja Dnevni avaz.

Kako je potvrđeno, pretresi se vrše na osnovu naredbe Općinskog suda Bihać, a prema nalogu Tužilaštva. Iz Tužilaštva USK su  kazali da zasad nemaju komentara, ali da će sve informacije o akciji biti poznate u toku dana.

Još nisu poznati motivi za akciju policije i Tužilaštva, ali se pretpostavlja da to ima veze sa zapošljavanjem 38 osoba u ovoj zdravstvenoj ustanovi tokom prošle godine, ali i koruptivnim radnjama.

O tome su mediji saznali nakon posljednje vanredne sjednice Vlade USK na kojoj su razriješeni skoro svi upravni odbori zdravstvenih ustanova jer su otkriveni brojni slučajevi zapošljavanja novih osoba i pored moratorija na zapošljavanje koji je donijela nova Vlada, s premijerom Mustafom Ružnićem na čelu.

>

dr. Anela Kasumović

Također je objelodanjeno da nedostaju sredstva za isplate plaća po kolektivnom ugovoru, zbog čega je Sindikat ljekara i stomatologa najavio, pa za izvjesno vrijeme zamrznuo štrajk.

Dr. Anela Kasumović imenovana je prošle godine na poziciju direktora nakon jednog poništenog konkursa i velikih političko-pravnih borbi DF-a da Kasumović ospore imenovanje, iako su je prethodno predložili na ovu poziciju kao v. d. direktora kada su obnašali vlast u Vladi bivšeg premijera Rošića.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pozvala je zainteresovane studentice i studente upisane na univerzitete i visoke škole u Bosni i Hercegovini da dostave prijave za rad u SR Njemačkoj tokom ljetnog raspusta u 2019. godini u okviru Programa ferijalnog rada koji se odvija u saradnji sa Saveznom agencijom za rad SR Njemačke.

Za Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini je odobreno 150 mjesta, od čega je studenticama/studentima univerziteta u Federaciji BiH dodijeljeno 95 mjesta, studenticama/studentima univerziteta u Republici Srpskoj 48 mjesta i studenticama/studentima univerziteta u Brčko Distriktu BiH 7 mjesta.

Na ovaj poziv mogu se prijaviti: isključivo redovne/i studentice/i univerziteta i visokih škola u Bosni i Hercegovini koje/i nisu upisane/i u posljednju godinu studija.

Ostali uslovi koji prijavljeni moraju ispuniti su dobro vladanje njemačkim jezikom, raspoloživost za rad u Njemačkoj u periodu koji nije kraći od dva mjeseca, studentice/i se ne bi trebali ograničavati na neku regiju ili mjesto u kojem žele raditi i spremnost za rad u što više industrijskih sektora u kojima se nude poslovi.

Ferijalni rad studenata u SR Nјemačkoj provodi se od 2005. godine, kada je Agencija za rad i zapošljavanje BiH preuzela ovu obavezu od Federalnog zavoda za zapošljavanje, odnosno naslijedila praksu koju je još SFR Jugoslavija zaključila sa SR Njemačkom, piše Buka.

Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH rekao je da u posljednjih pet godina u prosjeku između 30 i 50 studenata na ovaj način odu na ferijalni rad u SR Njemačku i tamo stiču radno iskustvo.

- Svi ovi studenti se vrate u BiH, a da su zaradili neku svotu novca, usavršili jezik i stekli određeno radno iskustvo. Prema dosadašnjim iskustvima studenti su angažovani uglavnom u ugostiteljstvu kao pomoćna radna snaga u kuhinjama, zatim kao pomoćna radna snaga u hotelima i odmaralištima. Studenti se pri ferijalnom radu tretiraju jednako kao i drugi radnici i uživaju istu zaštitu u pogledu radnih prava, zdravstvenog osiguranja i osiguranja na radu - rekao je za BUKU Pupić.

Kada je u pitanju zarada Pupić kaže da je ona jednaka zaradi domaćih radnika na istim poslovima.

- Mi nemamo tane podatke o zaradama, jer one variraju u zavisnosti od posla, pokrajine i poslodavca, ali je bitno da su zarade jednake kao i drugim radnicima na istim poslovima. Do sada nismo imali nekih žalbi studenata. Iskustva su pozitivna i često studenti odlaze na rad i nekoliko godina za redom na način da ih poslodavac lično pozove putem Centralne službe za zapošljavanje stranih radnika (ZAV) Savezne agencije za rad SR Njemačke. Najveći problem studentima predstavlja smještaj jer su najčešće smješteni u sklopu odmarališta gdje i rade i to su bile i najčešće zamjerke na uslove rada. S druge strane, najviše pohvala su imali na plate i zaradu tokom rada - ističe Pupić.

Kaže da po javnom pozivu studenti trebaju imati znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, jer su to neki opšti uslovi koje je postavila njemačka administracija.

PRIJAVA

Prijava treba da sadrži sljedeće: dva prijavna obrasca (Bewerbungsbogen), obostrano štampana, čitko popunjena na njemačkom jeziku sa unesenim datumom i potpisom, dvije fotografije novijeg datuma (format za pasoš), dva primjerka Uvjerenja o upisu (Immatrikulationsbescheinigung) popunjena na njemačkom jeziku sa datumom izdavanja, potpisom odgovornog lica i pečatom visokoškolske ustanove, uvjerenje o studentskom statusu (pravo učešća u programu imaju samo redovne/i studentice/i) koje je izdala relevantna visokoškolska ustanova i ovjerenu kopiju vozačke dozvole (neobavezno).

Više informacija o prijavama pročitajte na stranici Agencije za rad i zapošljavanje.

(Hayat / Foto: Ilustracija / Arhiv)

Nezamislivo je da u gradu u kojem je počinjen genocid vlada politika zastrašivanja i nacionalne mržnje te propagiranja ideologije i ličnosti ratnih zločinaca, presuđenih pred najvišim institucijama međunarodne pravde, navele su

Udruženja Srebreničanki očekuju od predstavnika ambasada zemalja članica Vijeća za implementaciju mira da u skladu s njihovim mandatom, stanu u zaštitu žrtava i povratnika te doprinesu uspostavljanju mira i sigurnosti u Srebrenici, gdje je počinjen najstrašniji zločin na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.

– Posebnu pažnju skrećemo i ambasadama zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) na narušenu sigurnosnu situaciju u Srebrenicu, s obzirom na njihov mandat i obaveze proistekle iz Dejtonskog sporazuma, u vezi s provođenjem mira i zaštitom povratnika i žrtava genocida. Tražimo od ambasadora članica Vijeća za implementaciju mira, s izuzećem Ruske Federacije, da otkažu gostoprimstvo načelniku Mladenu Grujičiću u svojim ambasadama; kao i da otkažu sve posjete i saradnju s općinskim institucijama Srebrenice sve dok se ne promijeni odnos lokalnih vlasti Srebrenice prema povratnicima i žrtvama genocida – citat je iz saopćenja udruženja Srebreničanki.

Sigurnosna situacija i međunacionalni odnosi u Srebrenici trajno su narušeni od događaja 6. januara koji su kulminirali povorkom gradskim ulicama praćenom upotrebom vatrenog oružja i pjevanjem četničkih pjesama, kao i odlaganjem svinjskog otpada u blizini Fabrike akumulatora i Memorijalnog centra u Potočarima.

Posebnu odgovornost snose lokalne vlasti, na čelu s načelnikom Mladenom Grujičićem. Umjesto da doprinesu smirivanju tenzija i uspostavljanju povjerenja, lokalne institucije su zdušno i otvoreno, u svojstvu političkog pokrovitelja, podržale kampanju zastrašivanja i narušavanja povjerenja.

Posebno je monstruozna kampanja koju predstavnici nacionalističkih udruženja sa srpskim predznakom, a pod pokroviteljstvom lokalne vlasti, vode protiv bivšeg načelnika Srebrenice i preživjele žrtve genocida Ćamila Durakovića, kojem su upućene i prijetnje, saopćile su majke Srebrenice.

Nezamislivo je da u gradu u kojem je počinjen genocid vlada politika zastrašivanja i nacionalne mržnje te propagiranja ideologije i ličnosti ratnih zločinaca, presuđenih pred najvišim institucijama međunarodne pravde, navele su također.

Iako je gazda kuće u kojoj je Admir Sović zaklao svoje troje djece, a potom presudio sebi rekao da će je bagerima srušiti, kuća još nije srušena.

Vlasnik objekta je odmah nakon stravičnog zločina kazao da će kuću sravniti sa zemljom.

U tu kuću gazda više ne želi nogom kročiti. Vrijeme na toj adresi stalo je. Tri malena života na toj adresi su ugašena, baš kao i životi mnogih stanovnika tog mjesta, koji svakog dana prolaze pored te kuće.

Vlasnik je mislio obnoviti skromnu prizemnicu, koju je unajmila porodica Sović, ali više ne želi niti odškrinuti njena ulazna vrata.

- Dovest će bagere i sravniti je sa zemljom, tako mi je rekao - kazao je policajac, koji je osigurava mjesto zločina.