Policijski službenici iz Kalesije jučer su spriječili prodaju 13-godišnje djevojčice kroz takozvani maloljetnički brak. Ona je pronađena u blizini graničnog prijelaza između BiH i Srbije, a bila je obučena u vjenčanicu.
Kako je saopćeno iz Udruženja Zemlja djece u BiH, pravovremenim i koordiniranim naporima Centra za socijalni rad Kalesija i Policijske uprave Kalesija jučer je spriječena prodaja 13-godišnje djevojčice kroz takozvani maloljetnički ugovoreni brak u Republiku Srbiju.
"Djevojčica je zatečena u vjenčanici u automobilu koji se kretao prema državnoj granici između dvije zemlje. Ovo je još jedan primjer dobre prakse u Tuzlanskom kantonu, koji pokazuje da je dosljedna primjena lokalnog protokola za prevenciju i postupanje u slučajevima eksploatacije djece jedino efikasno i održivo rješenje u prevenciji i proaktivnoj identifikaciji potencijalnih žrtava trgovine djecom", saopćeno je iz Udruženja Zemlja djece u BiH.
Ova organizacija u prethodne tri godine, zajedno sa Koordinacionim timom za borbu protiv trgovine ljudima Tuzlanskog kantona, razvijala je referalne mehanizme i jačala kapacitete profesionalaca za prevenciju i suzbijanje iskorištavanja djece u lokalnim zajednicama u najmnogoljudnijem kantonu.
Stranka demokratske akcije (SDA) u oktobru će birati predsjednika za novi četverogodišnji mandat. Prema trenutnim signalima i porukama iz te stranke intenciju da i dalje ostane predsjednik ima aktuelni čelnik SDA Bakir Izetbegović, ali će za razliku od 2019. godine sada imati protukandidata, a to je za sada Šemsudin Mehmedović.
Da li će se do oktobra pojaviti još neki kandidat ili kandidatkinja za sada se ne može reći, a sudeći prema raspoloženju i porukama koje se odašilju iz SDA to je teško očekivati. Ono što je u ovom trenutku jasno jeste da Izetbegović želi ostati predsjednik i trenutno ima bolju startnu poziciju s obzirom na funkciju koju obnaša.
Šta će se dešavati u SDA pričalo se mnogo u postizbornom periodu, a ta priča se pojačala kada je postalo izvjesno da ta stranka neće participirati u vlasti. Ipak, prema trenutnom stanju do većih kadrovskih promjena u samom vodstvu stranke neće doći. Izetbegović, koji stranku vodi od 2014. godine želi tu i ostati, a jedini protukandidat koji je izrazio ambiciju da krene u utrku za novog lidera SDA Mehmedović je također dugogodišnji visokopozicionirani kadar stranke.
Ipak, između Izetbegovića i Mehmedovića evidentno postoji razlika u percepciji, ali i viziji. To je prije svega potvrdio i sam Mehmedović gostujući prije nekoliko dana na Face TV-u, poručivši da bi on stranku vodio drugačije. Svoju jasnu ambiciju Mehmedović je potvrdio u danu kada je SDA napustila dugogodišnja članica te stranke Alma Čolo, odnosno kada je iznosila detalje o tome zašto je napustila stranku.
Ono što je zanimljivo jeste da se već godinama unazad ne nazire jasno ko bi mogao u perspektivi preuzeti SDA, s obzirom da su stranku u tom periodu napuštali kadrovi koji su na neki način možda i imali ambiciju ili su se dovodili u tu poziciju. Posljednji bivši kadar SDA, koji je makar u javnosti bio potencijalni kandidat je Denis Zvizdić.
Izetbegović s te strane ima dosta čistu situaciju i trenutno mu osim Mehmedovića niko nije ozbiljna konkurencija.
Podsjetimo, Mehmedović već godinama unazad ima neku ulogu opozicije u SDA. U onom prvom velikom valu napuštanja SDA, otpriliek 2016. i 2017. godine kada su stranku napustili Salko Sokolović, Sadik Ahmetović i Senad Šepić, mehmedović je također bio u opticaju da napusti stranku. I kada se činilo da će učiniti taj korak, Mehmedović se naprosto povukao.
Pričalo se kasnije u političkim kuloarima da je održan sastanak u Tešnju i da je Mehmedović "umiren". Na izborima 2018. Mehmedović je dobio dobru poziciju na listi i još jednom je izabran u državni parlament. Da li je to bila cijena nikada nije obznanjeno. Ipak, Mehmedović nikada nije postao dio kruga predsjedniku bliskih ljudi i na neki način, iako SDA, djelovao je samostalno.
To je posebno došlo do izražaja nakon posljednjih izbora, jer Mehmedović neovisno od stranke nastupa prema javnosti. On svakako nije ni član Predsjedništva SDA, a sada je jasno nagovijestio da će ući u utrku za predsjednika.
Ishod ćemo saznati u oktobru, a ono što je jasno jeste da će za razliku od 2019. SDA sada birati direktno između minimalno dva protukandidata.
U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Čajniče, u mjestu Mostina, pored nekadašnjeg zloglasnog Lovačkog doma, danas je obilježena 31. godišnjica stradanja Bošnjaka s područja ove opštine.
U maju 1992. godine, u ovom objektu bila su zatočena 42 civila, a 19. maj, dan kada su ubijeni od strane Vojske Republike Srpske (VRS), obilježava se kao dan sjećanja na sve žrtve zločina iz ovog grada.
Porodice ubijenih te predstavnici Muftijstva goraždanskog i Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Čajniče, kao i delegacija BPK Goražde, na mjestu stradanja položili su cvijeće te je proučen i Jasin pred duše ubijenih. Upućene su poruke da zločini poput ovog ne smiju biti zaboravljeni.
Brat ubijenog Ahma, Mušan Agović poručio je da je sjećanje trajna obaveza.
- Ja sam brat, prijatelj, rođak i još 41 ubijenog ovdje. Ubijeni su svirepim načinom, čak je u literaturi teško pronaći opise za to. Naša je obaveza, dužnost, farz da ne zaboravimo jer svaki zaborav znači da se može desiti ponovo ono što je bilo na Mostini, u Čajniču, u Srebrenici, u cijeloj BiH. Naša obaveza je trajno sjećanje, a nećemo zaboraviti ako budemo pisali, kao što će onih 150 stranica obrazloženja presuda ostati u arhivima i Kembridža i Oksforda i Sorbone, a najvažnije ostat će u arhivima Haškog suda - kazao je Agović.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Čajniče Avdo ef. Šišić takođe je naglasio da se Bošnjaci Čajniča ne smiju umoriti od kazivanja istine.
-Mi smo se danas okupili da posvjedočimo nepobitnu istinu, da je bošnjački narod preživio neviđenu golgotu, da su nevini Bošnjaci Čajničani ubijeni jer su bili drugi i drugačiji po nekim mjerenjima, samo zato što su bili muslimani. Iz godine u godinu ovdje se oživljavaju naše rak rane, svjedočimo koliko je zla sposoban počiniti čovjek. Ono što znamo je da ne smijemo zaboraviti naše šehide jer su oni dali najvrijednije, svoje živote - kazao je on.
Obilježavanju godišnjice zločina nad Bošnjacima Čajniča prisustvovao je i potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković. Naglasio je važnost njegovanja kulture sjećanja, ali i potrebu veće brige o povratnicima u manji bh. entitet.
- Mi kao narod imamo taj emanet i mi se moramo sjećati, ali jedini garant da se ovo mjesto Mostina i sva druga mjesta u BiH ne zaborave, jeste živo sjećanje, živi spomenik, a to smo mi da nikada ne zaboravimo i da nastavimo slati poruke da se nikada i nikome ovo zlo ne ponovi. Uvijek ću dolaziti i mimo ovih dana, iako sam prvi put u Čajniču, danas ću ići i u Rudo da obiđem ova izolovana bošnjačka povratnička mjesta. Ovdje sam i zbog onih 200 Bošnjaka koji žive u Čajniču jer mi moramo i zbog njih dolaziti jer su ovi ljudi uprkos ovim događajima smogli snage da obnove svoj život i nastave borbu na ovim prostorima odakle je svakako trebalo da nas nestane, ali hvala Bogu nije - poručio je Duraković.
Cvijeće na Mostini položila je i delegacija Vlade BPK Goražde na čelu sa premijerom Edinom Ćulovom.
-Mi ćemo nastaviti obilježavanja da se ne zaborave ovakvi događaji. Hajde da naučimo naša pokoljenja da ne dozvolimo da se ovo zaboravi, da se ne ponovi zločin nad ljudima koji su imali ime i prezime koje se nije sviđalo drugima - kazao je Ćulov.
Na lokalitetu Mostine otkrivena je najveća grobnica na ovom području iz koje su 2002. godine ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava.
Od ukupno prijavljenih 138 nestalih osoba na području Čajniča, prema podacima INO BiH do danas je pronađeno i identificirano 90 žrtava, dok se za njih 48 još uvijek traga.
Za zločine na području Čajniča do danas su osuđeni Milorad Živković, Milun Kornjača, Milosav, Marjan i Slavko Jovanović na kazne od šest do jedanaest godina zatvora. Optužbi su oslobođeni Duško Tadić i Stevo Jovanović.
Sud BiH je 2015. godine potvrdio optužnicu protiv Duška Kornjače kojom se on tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti, ali je nedostupan pravosudnim organima BiH.
FENA
Djevojčica stara oko osam godina prevezena je danas popodne vozilom Hitne pomoći u Univerzitetsku dječiju kliniku Tiršova u Beogradu (Srbija), na odjeljenje toksikologije, zbog trovanja alkoholom.
Dijete je bilo samo u baraci kod okretnice na Bežanijskoj Kosi, prenosi Telegraf.
Ona je zatečena u besvjesnom stanju.