Dina

07
Oktobar

Iznenadni napad iz Pojasa Gaze na Izrael predstavlja jedan od najvećih obavještajnih propusta Izraela u posljednjim desetljećima, te predstavlja značajan udarac na ugled Mossada. Napad izveden sedmog oktobra će ostaviti dubok trag na izraelsko društvo.

 

Hamas je u ranim jutarnjim satima u subotu izveo neočekivano iskordinisan napad iz Pojasa Gaze na teritoriju Izraela. Napad je uključio ispaljivanje više hiljada raketa, ali i upad preko kopnene granice i mora te ispuštanja iz paraglajdera.

 

Frank Gardner sigurnosni analitičar BBC-a nazvao je napad kolosalnom obavještajnom katastrofom za Izrael.

 

On je naveo da Izarel ima jednu od najopsežnijih i najsofisticiranijih obavještajnih mreža na Bliskom istoku, kako domaću tako i vanjsku te doušnike ugrađene unutar militantnih skupina, ne samo na palestinskim teritorijima, već i u Libanu, Siriji i drugdje, ali da je danas, na kraju jevrejskog praznika, uhvaćen na spavanju.

 

On je istakao kako je Hamas i pored svega uspio isplanirati i pokrenuti ovaj pažljivo koordinisani napad na Izrael naizgled u potpunoj tajnosti.

 

"Da će Izrael uzvratiti velikom silom je sigurno. Ali Izraelci će se sada pitati zašto špijuni njihove nacije nisu vidjeli da se ovo sprema i upozorili zemlju na to", zaključio je Gardner.

 

Naveo je kako mu je izraelski vladin zvaničnik kazao kako je već započela velika istraga kako je bilo moguće da izraelska obavještajna agencija nije predvidjela ovaj napad.

 

Prema tvrdnjama sa obje strane Hamasovi pripadnici su zauzeli najmanje jednu bazu izraelske vojske i to na teritoriji koja je međunarodno priznata kao teritorija Izraela. Ovo je prvi put od 1948. godine da su Palestinci zauzeli teritorij Izraela unutar "zelene linije" to jeste međunarodne priznate granice.

 

Također u borbama je uništen prema snimcima najmanje jedan moderni izraelski tenk Merakva IV, a jedan je barem privremeno bio zarobljen.

 

Napad dolazi gotovo na godišnjicu od Yomkipurskog rata koji je započeo šestog oktobra 1973. godine na jevrejski praznik Yom Kipur iznenadnim napadom arapskih vojski. Rat je okončan u trenutku kada su se izraelske trupe nalazile u blizini Damaska i sa opkoljenom egipatskom armijom, ali se u arapskom svijetu smatra uspjehom zbog toga što su za razliku od Šestodnevnog rata arapske vojske bile gotovo ravnopravne sa izraelskom vojskom.


Kao i prije 50 godina i sada je Izrael uhvaćen nespreman, međutim sada pred Izraelom ne stoji organizovana vojska država sa raznim rodovima nego Hamas koji je se sastoji uglavnom od lake pješadije sa improvizovanim vojnim sredstvima.

 

Ne treba sumnjati da će odgovor IDF-a i najradikalnije izraelske vlade u posljednjih nekoliko godina biti surov sa teškim bombardovanjem Pojasa Gaze, ali i mogućom ponovnom okupacijom Pojasa Gaze iz koje se Izrael povukao 2005. godine.

 

Za premijera Izraela Benjamina Netanyahua, također, slijedi još jedan politički težak period. Čak ni apsolutna vojna pobjeda neće sa njegove vlade skinuti žig obavještajne katastrofe koja se desilo u subotu ujutro, a mediji su već kritikovali to što mu je trebalo skoro pet sati da se obrati izraelskoj javnosti nakon početka napada. Za Netanyahua će izazov biti i pitanje zarobljenih izraelskih vojnika i civila koji su odvedeni u Pojas Gaze i njihovo oslobađanje.

 

Napad je došao i u trenutku pregovora između Saudijske Arabije i Izraela o međusobnom priznanju i pitanje je kako će se odraziti na odnose koji su se počeli popravljati. Ukoliko je suditi po do sada sličnim situacijama izraelski zračni napadi će u Pojasu Gaze izazvati velika stradanja što civilnog stanovništva što civilne infrastukture, a to će prouzrokovati bijes u arapskim državama.

05
Oktobar
Ekshumacija na lokalitetu Meraje u Brčkom, koja je započela jučer u podnevnim satima, nastavljena je i danas, a traga se za posmrtnim ostacima žrtava proteklog rata u dvorištu privatne kuće, potvrdila je za Anadolu glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić. 
 
- Ekshumacija na lokalitetu Meraje u Brčkom započela je jučer u podnevnim satima. Radi se o pretraživanju, odnosno čišćenju bunara koji se nalazi u dvorištu privatne kuće, a za koje imamo informaciju da bi mogao kriti posmrtne ostatke jedne ili dvije žrtve, najvjerovatnije bošnjačke nacionalnosti - istakla je Fazlić. 
 
Navela je da je informaciju dobila Državna agencija za istrage i zaštitu. 
 
- Informacija je dobijena od vlasnice parcele na kojoj se nalazi bunar. Navodno su žrtve ubačene u ovaj bunar. Međutim, još uvijek posmrtni ostaci nisu pronađeni. Radi se o bunaru dubokom sedam metara. Tokom jučerašnjeg dana očišćeno je oko tri metre dubine, a od jutros se radi na ovom lokalitetu. Do kraja dana ćemo imati informacije da li je tačna informacija i da li se tu nalaze posmrtni ostaci žrtava - pojasnila je Fazlić. 
 
Ovo je drugi slučaj pretraživanja terena i ekshumacija na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u proteklih mjesec dana. 
 
I krajem septembra su nekompletni posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog rata ekshumirani u dvorištu porodične kuće Nebojše Mraovića u Brčko distriktu. 
 
- Nedavno smo također imali ekshumaciju u dvorištu privatne kuće, što je vrlo slično ovom novom slučaju, gdje su posmrtni ostaci pronađeni ispod fontane. Ustanovljeno je, odnosno prema izjavama svjedoka, da su posmrtni ostaci doneseni u Brčko 1997. godine od strane ljekara koji radi u Brčkom i čija je zapravo to parcela. Navodno se ljekar koristio tim kostima u svom radu s obzirom na to da se radi o ortopedu. Potom je te posmrtne ostatke 2012. godine zakopao u svoje dvorište, samo nekoliko metara od svog doma, i potom je preko tih kostiju izlivena betonska fontana - izjavila je Fazlić. 
 
Istakla je da svjedok kojeg su imali u tom slučaju, vrlo konkretno je kazao gdje se nalaze ti posmrtni ostaci. 
 
- Vjerovatno te posmrtne ostatke nikada ne bi ni pronašli da se nije radilo o takvom slučaju da je svjedok precizno kazao gdje se oni nalaze. Odmah su poduzete sve mjere, nakon izjave. Informacija se pokazala tačnom. Otvorena je istraga kako bi se utvrdilo ko je donio posmrtne ostatke, kada i odakle. A DNK analiza, koja je u toku, će pokazati o kome se zapravo radi. Prema nekim informacijama koje zasad imamo, najvjerovatnije se radi o žrtvi genocida - dodala je Fazlić.
01
Oktobar

Generalni direktor kosovske policije Gazmend Hodža rekao je da kosovska policija sprovodi intenzivne istrage o napadu koji se dogodio 24. septembra u Banjskoj te je utvrdila da je ova grupa duže vremena planirala ovaj napad.

 

Hodža je dodao da su iz inicijalnih istraga došli do zaključka i davanja uznemirujućih podataka koji dokazuju da je napadačka grupa već dugo razvijala pripreme na teritoriji Srbije.

 

"Ovi podaci također pokazuju da su infrastruktura i logistika srpske vojske stavljeni na raspolaganje terorističkoj grupi za vojnu obuku prije napada na Kosovu. Na osnovu dostavljenih podataka proizilazi da je centar terorističke grupe bio na Kopaniku, odnosno prostor koji je vlasništvo Milana Radoičića", naveo je Hodža.

 

Dodao je da su vojne vježbe održane na jednom od najvećih poligona srpske vojske "Pasuljanske livade" i to najmanje četiri dana prije napada na Banjsku.

 

Direktor policije je dalje dodao da je prema podacima dobijenim u ovoj fazi istrage potvrđena povezanost i prisustvo terorističke grupe na Kopaniku, zatim na Pasuljanskim livadama i Banjskoj na Kosovu.

 

"Na dan 20. septembar 2023., a na osnovu dostavljenog snimka, može se vidjeti da su izvršene posljednje pripreme za napad koji se dogodio četiri dana kasnije na Kosovsku policiju", rekao je Hodža, prenose telegrafi.

 

Podsjećamo, predstavnici kosovskih vlasti u više navrata označili su Milana Radoičića kao jednog od vođa kriminalne grupe koja je umiješana u ubistvo Olivera Ivanovića, a tvrdili su i da je umiješan u oružani sukob u selu Banjska. Objavljen je i snimak iz manastira, na kome se, kako tvrde, nalazi on, u uniformi i sa oružjem.

 

Nakon objavljivanja snimka, stiglo je i priznanje Radoičića da je učestvovao i organizovao oružani sukob.

 

"Ja, Milan Radojičić, od oca Rajka, rođen u Republici Srbiji, zbog mnogobrojnih spekulacija koje su se pojavile, obavještavam javnost da sam zajedno sa sunarodnicima sa sjevera Kosova i Metohije dana 24. septembra došao na sjever Kosova i Metohije, u selo Banjska. Razlog našeg vraćanja bio je da ohrabrimo srpski narod sa tog područja u pružanju otpora teroru kom je svakodnevno izložen. Obavještavam sve dežurne progonitelje srpskog naroda, od Kurtija do mnogobrojnih inostranih pomagača, da sam lično obavio sve logističke pripreme za odbranu naroda, a ovaj čin nema veze sa mojim ranijim političkim angažmanom. O ovome nisam obavještavao nikoga, ni vlast Republike Srbije, niti sam od njih imao bilo kakvu pomoć jer smo već tada imali različite stavove po pitanju otpora Kurtijevom teroru“, navodi se u saopćenju Milana Radoičića.

01
Oktobar

Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak reagovao je na izjavu predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika o tome da će SNSD „kreirati sporazum o mirnom razlazu FBiH i RS“.

 

„Milorade, ti jedino možeš 'mirno otići' s bosanskohercegovačke političke scene i još 'mirnije ući' u sudnicu Suda Bosne i Hercegovine kao optuženik – što i jesi. Iskoristi dane na slobodi, uživaj u bosanskohercegovačkim prirodnim ljepotama, planinama, posjeti Neum, Plivski vodopad, Baščaršiju, Smetove, druži se s porodicom i ne razmišljaj o 'mirnom osiguranju boljeg života'. Imati ćeš Milorade vremena da o miru, životu, spokoju i filozofiji razmišljaš u državnom zatvoru u Vojkovićima.


Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, a RS je samo administrativno-teritorijalna jedinica u sastavu države Bosne i Hercegovine. I tako će i ostati. Vlast u bosanskohercegovačkom entitetu RS primarno treba da se bavi poboljšanjem života građana koji na svojoj koži osjete destruktivnost politika SNSD-a.

 

Mi imamo dovoljne kapacitete, a tu prije svega mislim na političke i pravne pa tek sve ostale kapacitete, da spriječimo bilo kakve pokušaje napada na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine.

 

Pozivam građane Bosne i Hercegovine da se ne obaziru na retoriku Milorada Dodika i da se okrenu ka budućnosti, a sadašnjost i budućnost je život u međunarodno priznatoj državi Bosni i Hercegovini u okviru postojećih granica“, navodi se u reakciji ministra Isaka.

Istočna Bosna