Projekt, na kojem sarađuju Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva, bit će realiziran na prostoru cijele BiH i u dijaspori, a cilj je sveobuhvatno dokumentovati iskustvo djece tokom genocida u Srebrenici
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva kreću u zajednički projekt dokumentacije iskustava ljudi koji su kao djeca preživjeli genocid u Srebrenici.
Projekt će biti temeljen na metodologiji Muzeja ratnog djetinjstva te realiziran na prostoru cijele BiH i u dijaspori. Upravo ova inicijativa predmet je memoranduma o saradnji koji su u Sarajevu potpisali predstavnici Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i Muzeja ratnog djetinjstva. Cilj saradnje je prvi put sveobuhvatno dokumentovati iskustvo djece tokom genocida u Srebrenici te će osim ličnih predmeta i priča biti kreiran arhiv videosvjedočenja.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva pozvali su sve one koji su dio djetinjstva proveli u Srebrenici tokom rata, u periodu koji je prethodio genocidu, tokom i nakon njega, da se jave i ispričaju svoje priče.
Podvlače da im je svaka priča i svako iskustvo jednako važno te da nisu u "lovu na senzacionalne priče".
-Od početka rada na stvaranju kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva, susreli smo se sa strahom ljudi da njihova lična priča nije dovoljno važna ili zanimljiva te da ima neko drugi ko je preživio nešto važnije ili teže, i čije iskustvo treba postati dijelom muzejske kolekcije. Međutim, mi od samog početka naglašavamo da su sve lične priče i proživljena iskustva jednako važna, i da ćemo upravo kroz dokumentovanje i predstavljanje što većeg broja ličnih priča koje govore o različitim segmentima odrastanja obilježenog ratom doprinijeti boljem razumijevanju složenosti ovog iskustva - rekla je Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva.
Hasan Hasanović, koji će rukovoditi projektom u ime Memorijalnog centra Srebrenica, naglasio je značaj svake pojedinačne lične priče. Pojasnio je kako su oni koji su preživjeli strahotu genocida u Srebrenici dužni da ga ne zaborave. Dodao je kako je poslije 25 godina od genocida došlo vrijeme da dokumentuju njihova sjećanja zbog vlastite i budućnosti generacija koje dolaze.
-Znam, teško da smo bilo šta donijeli iz Srebrenice u toku progona, ali bez obzira imali neki predmet ili ne, sve vas pozivam da doprinesete ovom iznimno važnom projektu za sve nas. Postoji razlog zašto je svako od nas pojedinačno preživio genocid, učinimo ono što naši najmiliji koji su ubijeni u genocidu očekuju od nas. Trajno pohranimo svoja sjećanja u ovom historijskom projektu. Za to je došlo krajnje vrijeme - rekao je Hasanović.
U Muzeju ratnog djetinjstva ističu da su već ranije prikupili nekoliko eksponata i priča iz Srebrenice. Među njima su pismo od djeda, dimije, ruksak napravljen od padobranskog platna...
-Muzej je za kratko vrijeme postao međunarodno ugledna institucija koja dokumentuje iskustvo odrastanja u ratu. U našoj kolekciji već imamo predmete, priče i svjedočenja iz različitih konflikata širom svijeta. Izuzetno sam ponosan što metodologiju koju smo razvili, znanje koje smo prikupili i platformu koju smo izgradili sada možemo iskoristiti za dokumentaciju iskustva djece tokom genocida u Srebrenici. Značaj ovog projekta prevazilazi granice BiH i on će dati značajan doprinos dokumentaciji iskustva djece tokom genocida na globalnom nivou - rekao je Jasminko Halilović, osnivač Muzeja ratnog djetinjstva.
Nedavno imenovani direktor Memorijalnog centra u Srebrenici Emir Suljagić izjavio je da mu je važno da mandat započne projektima koji će imati dalekosežan značaj i postaviti temelje kontinuiranog rada na dokumentaciji genocida u Srebrenici.
-Cilj nam je da kroz ovu saradnju uspostavimo kolekciju koju ćemo kasnije nastaviti proširivati i graditi. Iskoristit ćemo sve kapacitete da na adekvatan način dokumentujemo genocid u Srebrenici - rekao je Suljagić te još jednom naglasio da poziva sve koji su bili maloljetni tokom genocida, a preživjeli su ga, da se jave i doprinesu ovom projektu.
Prva faza projekta trajat će četiri mjeseca, nakon čega će slijediti rad na obradi i izlaganju prikupljene građe. Partner na projektu je i Centar za postkonfliktna istraživanja iz Sarajeva koji će pružiti logističku podršku realizaciji projekta, saopćeno je iz Muzeja ratnog djetinjstva.
Izvor: Faktor
